Skip to content

Te Ke Fie‘ilo ki he Mo‘oní?

Te Ke Fie‘ilo ki he Mo‘oní?

KO E mo‘oni fekau‘aki mo e hā? Fekau‘aki mo e ni‘ihi ‘o e ngaahi fehu‘i mahu‘inga taha ‘oku fa‘a ‘eke ‘e he fa‘ahinga ‘o e tangatá. Mahalo na‘á ke fifili nai fekau‘aki mo ha ngaahi fehu‘i hangē ko ení:

  • ‘Oku tokanga mo‘oni mai ‘a e ‘Otuá kiate kitautolu?

  • ‘E toe ngata ‘a e taú mo e faingata‘á?

  • Ko e hā ‘oku hoko kiate kitautolu ‘i he taimi ‘oku tau mate aí?

  • ‘Oku toe ‘i ai ha ‘amanaki ki he kau maté?

  • ‘E lava fēfē ke tali ‘e he ‘Otuá ‘eku lotú?

  • ‘E lava fēfē ke u ma‘u ‘a e fiefia ‘i he mo‘uí?

Te ke hanga nai ki fē ki ha tali ki he ngaahi fehu‘í ni? Kapau te ke ‘alu ki he ngaahi laipelí pe ko e ‘ū fale-tohí, ‘e malava ke ke ma‘u ai ‘a e ngaahi tohi ‘e laui afe ‘oku taku ‘oku ‘i ai ‘a e ngaahi talí. Ka neongo iá, ‘oku fa‘a fepakipaki ‘a e tohi taki taha. ‘Oku hā ngali ‘aonga ‘a e tohi ‘e ni‘ihi ‘i he taimi ko iá ka ‘oku vave pē ‘a e ‘osi hono taimí pea ‘oku toe fakalelei‘i pe fetongi.

Ka, ‘oku ‘i ai ha tohi ‘e taha ‘oku ma‘u ai ‘a e ngaahi tali alafalala‘angá. Ko e tohi ia ‘o e mo‘oní. Na‘e pehē ‘e Sīsū Kalaisi ki he ‘Otuá ‘i he lotu: “Ko ho‘o folofolá ko e mo‘oní ia.” (Sione 17:17) ‘Oku tau ‘ilo‘i ‘i he ‘ahó ni ko e Folofola ko iá ‘a e Tohi Tapu Mā‘oni‘oní. ‘I he ngaahi peesi hoko maí, ‘e fakalika atu ai kiate koe ‘a e ngaahi tali totonu mo mahino mei he Tohi Tapú ki he ngaahi fehu‘i ‘i ‘olungá.

‘Oku Tokanga Mo‘oni Mai ‘a e ‘Otuá Kiate Kitautolu?

‘UHINGA ‘OKU ‘EKE AI ‘A E FEHU‘Í: ‘Oku tau mo‘ui ‘i ha māmani ‘oku fonu ‘i he anga-fakamamahí mo e fakamaau ta‘etotonú. ‘Oku ako‘i ‘e he ngaahi lotu lahi ko e ngaahi faingata‘a ‘oku tau tofanga aí ko e finangalo pē ia ‘o e ‘Otuá.

ME‘A ‘OKU AKO‘I ‘E HE TOHI TAPÚ: ‘Oku ‘ikai teitei fakatupunga ‘e he ‘Otuá ‘a e fulikivanú. ‘Oku pehē ‘e he Siope 34:10: “Mole ke mama‘o ha fai ‘e he ‘Otua mo‘oní ha tō‘onga fulikivanu, pe ko ha faihala ‘a e Māfimafi-Aoniú!” ‘Oku ‘i ai ‘a e taumu‘a anga-‘ofa ‘a e ‘Otuá ma‘á e fa‘ahinga ‘o e tangatá. Ko e ‘uhinga ia na‘e ako‘i ai kitautolu ‘e Sīsū ke tau lotu: “Ko ‘emau Tamai ‘oku ‘i hēvani, . . . ke hoko mai ho Pule‘angá. Ke fai ho finangaló, ‘o hangē ko ia ‘i hēvaní, ke pehē foki ‘i māmani.” (Mātiu 6:9, 10) ‘Oku tokanga lahi mai ‘a e ‘Otuá kiate kitautolu he kuó ne fai ha ngāue lahi ke fakapapau‘i ‘aki hono fakahoko ‘ene taumu‘á.—Sione 3:16.

Toe sio ki he Sēnesi 1:26-28; Sēmisi 1:13; mo e 1 Pita 5:6, 7.

‘E Toe Ngata ‘a e Taú mo e Faingata‘á?

‘UHINGA ‘OKU ‘EKE AI ‘A E FEHU‘Í: ‘Oku hokohoko atu hono to‘o ‘e he taú ‘a e mo‘ui ta‘efa‘alaua ‘a e fa‘ahinga ‘o e tangatá. Kuo uesia kotoa kitautolu ‘e he faingata‘a‘ia fakaetangatá.

ME‘A ‘OKU AKO‘I ‘E HE TOHI TAPÚ: ‘Oku tomu‘a tala ‘e he ‘Otuá ‘e ‘i ai ha taimi te ne ‘omai ai ha melino fakaemāmanilahi. ‘I he malumalu hono Pule‘angá, ko ha founga-pule fakahēvani, ko e kakaí “‘e ‘ikai te nau toe ako tau.” ‘I hono kehé, te nau “tuki ‘enau ngaahi heletaá ke hoko ko e ngaahi mata‘i-palau.” (‘Aisea 2:4) ‘E fakangata ‘e he ‘Otuá ‘a e fakamaau ta‘etotonú mo e faingata‘a kotoa pē. ‘Oku tala‘ofa mai ‘e he Tohi Tapú: “[Ko e ‘Otuá] te ne holoholo ‘a e lo‘imata kotoa pē mei honau matá, pea ‘e ‘ikai ke toe ‘i ai ha mate, pe ha mamahi pe ha tangi pe ha langa. Kuo mole atu ‘a e ngaahi me‘a mu‘á [kau ai ‘a e fakamaau ta‘etotonú mo e faingata‘a ‘o e ‘aho ní].”—Fakahā 21:3, 4.

Toe sio ki he Saame 37:10, 11; 46:9; mo e Maika 4:1-4.

Ko e Hā ‘Oku Hoko Kiate Kitautolu ‘i he Taimi ‘Oku Tau Mate Aí?

‘UHINGA ‘OKU ‘EKE AI ‘A E FEHU‘Í: ‘Oku ako‘i ‘e he lahi taha ‘o e ngaahi lotu ‘i he māmaní ‘oku mavahe ha me‘a mei he sino ‘o ha taha ‘o mo‘ui atu ‘i he hili ‘a e maté. ‘Oku tui ‘a e ni‘ihi ‘e lava ‘e he kau maté ‘o uesia ‘a e fa‘ahinga ‘oku nau kei mo‘uí pe ‘oku tautea‘i ‘e he ‘Otuá ‘a e fulikivanú ‘aki hono fakahalaia‘i kinautolu ki he fakamamahi ta‘engata ‘i ha afi ko heli.

ME‘A ‘OKU AKO‘I ‘E HE TOHI TAPÚ: ‘I he maté, ‘oku ‘ikai toe mo‘ui ‘a e tangatá. ‘Oku pehē ‘e he Tangata Malanga 9:5: “Ko e kau maté ‘oku ‘ikai te nau ‘ilo‘i ha momo‘i me‘a.” ‘I he ‘ikai ke kei ‘ilo‘i, ongo‘i pe hokosia ‘e he kau maté ha fa‘ahinga me‘á, ‘e ‘ikai leva te nau kei uesia—pe tokoni—ki he fa‘ahinga ‘oku kei mo‘uí.—Saame 146:3, 4.

Toe sio ki he Sēnesi 3:19 mo e Tangata Malanga 9:6, 10.

‘Oku Toe ‘i Ai ha ‘Amanaki ki he Kau Maté?

‘UHINGA ‘OKU ‘EKE AI ‘A E FEHU‘Í: ‘Oku tau fie mo‘ui, pea ‘oku tau fiema‘u foki ke tau fiefia ‘i he mo‘uí mo kinautolu ko ia ‘oku tau ‘ofa aí. ‘Oku fakanatula pē ‘etau faka‘amu ke toe sio ki he kakai na‘a tau ‘ofa ai kuo nau maté.

ME‘A ‘OKU AKO‘I ‘E HE TOHI TAPÚ: ‘E toetu‘u ‘a e tokolahi lahi taha ‘o e kakai kuo maté. Na‘e tala‘ofa ‘e Sīsū ko e “fa‘ahinga kotoa ‘i he ngaahi fonualoto fakamanatú . . . te nau hū mai ki tu‘a.” (Sione 5:28, 29) ‘I he fehoanaki mo e ‘uluaki taumu‘a ‘a e ‘Otuá, ko e fa‘ahinga ‘e toetu‘u ko e tangatá te nau ma‘u ‘a e faingamālie ke mo‘ui ‘i ha māmani palataisi. (Luke 23:43) Ko e kaha‘u kuo tala‘ofa maí ‘oku kau ki ai ‘a e mo‘ui lelei mo e mo‘ui ta‘engata ki he fa‘ahinga talangofua ‘o e tangatá. ‘Oku pehē ‘e he Tohi Tapú: “Ko e kau mā‘oni‘oní te nau ma‘u ‘a e māmaní, pea te nau nofo ai ‘o ta‘engata.”—Saame 37:29.

Toe sio ki he Siope 14:14, 15; Luke 7:11-17; mo e Ngāue 24:15.

‘E Lava Fēfē ke Tali ‘e he ‘Otuá ‘Eku Lotú?

‘UHINGA ‘OKU ‘EKE AI ‘A E FEHU‘Í: Ko e kakai he meimei siasi kotoa pē ‘oku nau lotu. Ka neongo ia, ‘oku ongo‘i ‘e he tokolahi ‘oku ‘ikai pē tali mai ‘enau ngaahi lotú.

ME‘A ‘OKU AKO‘I ‘E HE TOHI TAPÚ: Na‘e ako‘i mai ‘e Sīsū ke ‘oua te tau fa‘a ngāue‘aki ‘a e lea tatau ‘i he‘etau ngaahi lotú. “‘I hono fai ha lotú,” ko ‘ene leá ia, “‘oua ‘e toutou lea‘aki ‘a e ngaahi me‘a tatau.” (Mātiu 6:7) Kapau ‘oku tau loto ke fanongo mai ‘a e ‘Otuá ki he‘etau ngaahi lotú, ‘oku totonu ke tau lotu ‘i he founga ‘okú ne hōifua aí. Ke fai iá, ‘oku fiema‘u ke tau ako pe ko e hā ‘a e finangalo ‘o e ‘Otuá pea toki lotu leva ‘o fakatatau ki ai. ‘Oku fakamatala ‘e he 1 Sione 5:14: “‘Ilonga ha me‘a ‘oku tau kole ‘o fakatatau ki hono [‘Otuá] finangaló, ‘okú ne fanongo mai kiate kitautolu.”

Toe sio ki he Saame 65:2; Sione 14:6, 14; mo e 1 Sione 3:22.

‘E Lava Fēfē Ke U Ma‘u ‘a e Fiefia ‘i he Mo‘uí?

‘UHINGA ‘OKU ‘EKE AI ‘A E FEHU‘Í: ‘Oku tui ‘a e kakai tokolahi ko e pa‘angá, ongoongoá pe ko e matamataleleí te ne ‘ai kinautolu ke nau fiefiá. Ko ia ‘oku nau tuli leva ki he ngaahi me‘a peheé—ka ‘oku hala‘atā ha‘anau fiefia ai.

ME‘A ‘OKU AKO‘I ‘E HE TOHI TAPÚ: Na‘e fakahaa‘i ‘e Sīsū ‘a e kī ki he fiefiá ‘i he taimi na‘á ne pehē ai: “Fiefia ē ko kinautolu ‘oku nau lāu‘ilo ki he‘enau fiema‘u fakalaumālié.” (Mātiu 5:3) Tā ‘e toki ma‘u ‘a e fiefia mo‘oní ‘o kapau te tau ‘i ha ‘alunga ke fakalato ai ‘etau fiema‘u lahi tahá—ko ‘etau fiekaia ki he mo‘oni fakalaumālie fekau‘aki mo e ‘Otuá pea mo ‘ene taumu‘a kiate kitautolú. ‘Oku ma‘u ‘a e mo‘oni ko iá ‘i he Tohi Tapú. Ko hono ‘ilo‘i ‘a e mo‘oni ko iá ‘e lava ke tokoni‘i ai kitautolu ke tau ‘ilo‘i ‘a e me‘a ‘oku mahu‘inga mo‘oní pea mo ia ‘oku ‘ikaí. Ko hono faka‘atā ‘a e mo‘oni Fakatohitapú ke ne tataki ‘etau ngaahi filí mo ‘etau ngaahi ngāué ‘oku taki atu ia ki ha mo‘ui mohu taumu‘a ange.—Luke 11:28.

Toe sio ki he Palōveepi 3:5, 6, 13-18 mo e 1 Tīmote 6:9, 10.

Ko ha vakai nounou pē eni ki he ngaahi tali ‘a e Tohi Tapú ki he fehu‘i ko ia ‘e onó. ‘Okú ke fiema‘u ke ke toe ‘ilo lahi ange? Kapau ‘okú ke ‘i he ha‘oha‘onga ‘o e fa‘ahinga “‘oku nau lāu‘ilo ki he‘enau fiema‘u fakalaumālié,” ‘oku pau pē ‘okú ke ongo‘i pehē. Mahalo nai te ke fifili fekau‘aki mo e ngaahi fehu‘i kehe hangē ko ení: ‘Kapau ‘oku tokanga mai ‘a e ‘Otuá kiate kitautolu, ko e hā ‘okú ne kei faka‘atā ai ‘a e koví mo e faingata‘á ‘i he kotoa ‘o e hisitōliá? Te u fakalelei‘i fēfē nai ‘a e tu‘unga ‘o ‘eku mo‘ui fakafāmilí?’ ‘Oku ‘omai ‘e he Tohi Tapú ‘a e tali kakato mo fakafiemālie ki he ongo fehu‘í ni pea pehē ki he fehu‘i lahi ange.

Ka neongo iá, ‘oku toumoua ‘a e tokolahi he ‘ahó ni ke sio ki he Tohi Tapú. ‘Oku nau vakai ki ai ko ha tohi lōloa fau, ‘a ia ‘oku fa‘a faingata‘a ke mahino‘i. Te ke fiema‘u ha tokoni ke ma‘u ‘a e tali ‘i he Tohi Tapú? ‘Oku tu‘uaki atu ‘e he Kau Fakamo‘oni ‘a Sihová ha me‘a ‘e ua ‘e lava ke ne tokoni‘i koe.

‘Uluakí, ko e tohi Ko e Hā ‘Oku Lava ke Ako‘i Mai ‘e he Tohi Tapú? ‘Oku fakataumu‘a ia ke tokoni‘i ‘a e kakai femo‘uekiná ke nau sivisivi‘i ‘a e ngaahi tali mahino mei he Tohi Tapú ki he ngaahi fehu‘i mātu‘aki mahu‘ingá. Ko e me‘a hono uá ko ha polokalama ako Tohi Tapu ta‘etotongi ‘i ‘api. ‘E lava ke ha‘u ki ho ‘apí pe ko ha toe feitu‘u ‘oku faingamālié ‘i ha ki‘i taimi nounou ‘i he uike taki taha, ha tokotaha taau ‘i hono ako‘i ‘a e Tohi Tapú, mei he Kau Fakamo‘oni ‘a Sihová, ke mo fetalanoa‘aki ‘o ‘ikai totongi. Kuo ma‘u ‘aonga ‘a e laui miliona ‘o e kakai ‘i he māmaní mei he polokalamá ni. Kuo a‘u ai ‘a e tokolahi ki he fakamulituku fakafiefiá ni: “Kuó u ‘ilo‘i ‘a e mo‘oní!”

‘Oku ‘ikai ke ‘i ai ha koloa ‘e toe mahu‘inga ange ke fai ha kumi ki ai. Ko e mo‘oni Fakatohitapú ‘okú ne fakatau‘atāina‘i kitautolu mei he tui ta‘e‘uhingá, puputu‘ú mo e ilifia ki he maté. ‘Okú ne ‘omai kiate kitautolu ‘a e ‘amanaki, taumu‘a, mo e fiefia. Na‘e pehē ‘e Sīsū: “Te mou ‘ilo ‘a e mo‘oní, pea ‘e fakatau‘atāina‘i kimoutolu ‘e he mo‘oní.”—Sione 8:32.