Cit atir i jami ma tye

Cit atir ka ma nyuto lok ma tye iye

Bed i Lung pa Jehovah wek Inong Gwokke

Bed i Lung pa Jehovah wek Inong Gwokke

“Rwot [Jehovah] bicito ka lweny i kom rok meno ducu, kit ma lwenyo i nino me lweny.”​—JEK. 14:3.

1, 2. Lweny mene ma dong tye cok i doggola, dok ngo ma lutic pa Lubanga pe gibitimone i lweny man?

 I OKTOBA 30, mwaka 1938, dano milion mapol i lobo Amerika gubedo ka winyo tuko goga mo muywek adada ki i redio. Tuko goga man ma obedo otyeno-ni onongo jenge i buk mo me cayan. Jo ma gubedo ka tuko macalo lukwan lok angeya guwacci cwec mogo ma gikwo i kabedo mo ma tye i dan polo ma kilwongo ni Mars gibimonyo lobo ci gibalo woko. Kadi bed onongo kitito con ni man obedo tuko goga, jo mapol ma gubedo ka winyo redio gutamo ni lweny man tye ada dok gubedo ki lworo madit. Jo mukene gutimo jami mogo me gwokke ki i kom cwec magi ma onongo gitamo ni gitye adada-ni.

2 I kare-ni, lweny kikome-ni dong tye cok i doggola. Ento dano mapol pe gitye ka yubbe pi lweny man ma tye cok-ki. Lweny-nyi kitito pire con, pe i buk me cayan ento i Baibul. Man aye lweny me Armagedon​—ma Lubanga bilweny iye i kom lobo pa Catan-ni. (Yabo 16:14-16) I kare me lweny man, pe bimitte ni lutic pa Lubanga, ma i lobo kany gulweny i kom lumerok ma gia ki i kabedo mo. Ento kadi bed kumeno, gibibedo ki ur me neno jami me aura ma bitimme ki dong kit ma Lubanga bitic kwede ki tekone.

3. Lok mene pa lanebi ma wabinyamo ipwony man, dok pingo lokke pire tek botwa?

3 Lok pa lanebi ma kicoyo i buk pa Jekaria cura 14 tittiwa kit ma lweny me Armagedon bibedo kwede. Kadi bed kicoyo mwaki ma romo 2,500 angec, lok pa lanebi-ni pud gudo kwowa. (Rom. 15:4) Pol pa lok ma kicoyo i buk-ki kubbe ki jami ma obedo ka timme i kom jo pa Lubanga cakke ma kiket kwede Ker pa Meciya i polo i mwaka 1914 kacel ki jami me yomcwiny ma bitimme cokcok-ki. Jami ma pigi tego i lok pa lanebi-ni kwako “lung malac twatwal” ki dong “pii me kwo, NW” ma bimol. (Jek. 14:4, 8) Lung man pire tek adada i gwoko jo ma giworo Jehovah. Medo i kom meno, ka waniang kit ma pii man pire tek kwede botwa, ci pe wabitamo ni myero wamati keken ento bene cwinywa bibedo ka pukke me matone. Wek wanong adwogi maber, mitte ni myero waket cwinywa i lok pa lanebi-ni.​—2 Pet. 1:19, 20.

“NINO PA RWOT [JEHOVAH]” DONG OCAKKE

4. (a) “Nino pa Rwot [Jehovah]” ocakke awene? (b) Pi mwaki mapol ma peya mwaka 1914 oromo, ngo ma jo ma giworo Jehovah gubedo ka tito pire, dok lutela lobo gujolo nining?

4 Jekaria cura 14 cakke ki lok i kom “nino pa Rwot [Jehovah].” (Kwan Jekaria 14:1, 2.) Man obedo nino ango? Nino man aye “nino pa Rwot,” ma ocakke i kare ma “ker me lobo” odoko “ker pa Rwotwa ki Kricitone.” (Yabo 1:10; 11:15) Nino meno ocakke i mwaka 1914, i kare ma kinywalo iye Ker pa Meciya i polo. Pi mwaki mapol ma peya mwaka 1914 oromo, jo ma giworo Jehovah gutito i rok mapat pat ni “kare pa lurok” bigik woko i mwaka 1914, ci lobo bidonyo i peko makato kare mo keken. (Luka 21:24) Lurok gujolo lokgi-ni nining? Ma ka jolo lok meno me poyo wic-ci, lutela wibye kacel ki lutela dini gunywaro dok guuno Lukricitayo magi ma kiwirogi ma komgi mit-ti. I timo man, lutela magi gucayo Lubanga Won Twer Ducu pien Lukricitayo ma kiwirogi gitye lucungo dwar me Ker-ri dok gicung pi “Jerucalem me polo”​—Ker pa Meciya​—ma ginywako iye-ni.​—Ibru 12:22, 28.

5, 6. (a) Ngo ma kiwacci lurok gibitimone i kom “gang” kacel ki ‘jone’? (b) Angagi ma gitye “jo mukene ma gudong”?

5 Jekaria otito gin ma lurok gibitimone kun waco ni: “Gibimayo gang [Jerucalem] woko.” “Gang” man cung pi Ker pa Lubanga ma Meciya aye loyo. I lobo kany, ‘jo’ ma gitye udong pa Lukricitayo ma kiwirogi aye gicung pire. (Pil. 3:20) ‘Gimayo’ gang man i Lweny me I me Wi Lobo, i kare ma kimako jo ma gitye ki tic ma pire tek i dul pa Jehovah ma tye i lobo kany, ci kicwalogi i gang buc mo ma tye i Atlanta, Georgia, i Amerika. ‘Giyako odi’ i yo ni jo magi kingolo kopgi alenga dok kibedo ger i komgi mac apoka kacel ki jo mukene ma balgi pe ma gitye ka gwoko gennegi. Lumerok magi guyako udong jo ma kiwirogi kun giketo kigeng i kom bukkegi ki ticgi me tito kwena me Ker-ri.

6 Kadi bed jo pa Lubanga gubedo nok, kimiyo ripot marac i komgi, kidagogi dok kiunogi, ento woro me ada pud omedde. Ento onongo pud tye “jo mukene ma gudong,” ma gitye udong jo ma kiwirogi ma gin lugen ma pe guye ni myero ‘giryemgi woko ki i gang.’

7. Lanen ma Lukricitayo ma kiwirogi guweko-ni konyo jo ducu ma giworo Jehovah i kare-ni nining?

7 Tika lok pa lanebi Jekaria-ni ocobbe ki pete tere ducu i agikki me Lweny me I me Wi Lobo? Pe. Lurok onongo pud gibimedde ki uno udong jo ma kiwirogi kacel ki luwotgi ma lugen ma gitye ki gen me kwo i lobo kany. (Yabo 12:17) Man onen ka maleng i Lweny me II me Wi Lobo. Lanen me gwoko genne ma Lukricitayo ma kiwirogi guweko-ni cuko cwiny lutic pa Lubanga i kare-ni me ciro atematema mo keken ma girwatte kwede, calo aunauna ma a ki bot wadigi ma pe luye, lutic luwotgi, nyo lutino kwan luwotgi ma ngalogi pi niyegi. (1 Pet. 1:6, 7) Ka mo keken ma gikwo iye, jo ma giworo Jehovah gumoko tamgi me ‘cung matek ki cwiny acel,’ kun pe giweko ‘lukworgi minigi lworo.’ (Pil. 1:27, 28) Ci dong, kakwene ma jo pa Jehovah giromo nongo iye kagwokke i lobo ma kidaggi iye-ni?​—Jon 15:17-19.

JEHOVAH OBARO “LUNG MALAC TWATWAL”

8. (a) I Baibul, godi cung pi gin ango? (b) “Got me Jeituni” cung pi gin ango?

8 Kit macalo Jerucalem nyo “gang,” cung pi Jerucalem me polo-ni, man nyuto ni “got me Jeituni, ma tye i nyim Jerucalem[-mi]” bene tyen lokke tye. Got man cung pi gin ango? Dok “bibarre iye aryo” nining? Pingo Jehovah olwongogi ni “godina”? (Kwan Jekaria 14:3-5.) I Baibul, got i kine mukene cung pi ker nyo gamente. Cung bene pi mot ki gwok ma a ki i got pa Lubanga. (Jab. 72:3; Ic. 25:6, 7) Pi meno, got me Jeituni ma Lubanga ocung iye tung wokceng me Jerucalem ma tye i lobo kany-nyi cung pi loc madit pa Jehovah, twerone macalo laloc me polo ki lobo.

9. I yo ango ma “got me Jeituni” obar kwede?

9 Barre pa got me Jeituni-ni cung pi gin ango? Got ma tye tung wokceng me Jerucalem-mi obar i yo ni Jehovah oketo loc mukene, loc mo madok tidi. Loc man matidi-ni aye Ker pa Meciya ma Yecu aye tye lalocce. Meno aye gin mumiyo Jehovah olwongo godi aryo ma gubar ki i kom got me Jeituni-ni ni “godina.” Godi aryo magi ducu godi pa Jehovah.

10. “Lung malac twatwal” ma tye i kin godi aryo-ni cung pi gin ango?

10 Ka got man ma tye macalo lanyut-ti obar, nucune bidok tung acam [tung malo] ki nucune mukene-ni bidok tung acuc [tung piny], dok Jehovah bicung i wi godi aryo magi ducu. “Lung malac twatwal” bibedo tye i kin tyen Jehovah. Lung man cung pi gwok ma wanongo ki bot Jehovah, ka ma luticce giwinyo agonya i te twero me locce ki pa Wode. Jehovah biketo tek me neno ni woro me ada omedde. Got me Jeituni-ni obar awene? Got man obar i kare ma kinywalo iye Ker pa Meciya i polo, i agikki me Kare pa Lurok i mwaka 1914. Jo ma gitye i woro me ada gucako ngwec me cito i lung man ma tye macalo lanyut-ti awene?

NGWEC ME CITO I LUNG-NGI DONG OCAKKE!

11, 12. (a) Ngwec me cito i lung pa Jehovah-ni ocakke awene? (b) Gin ango ma nyuto ni Jehovah tye ka gwoko jone ki bade matek?

11 Yecu ociko lulub kore ni: “Jo me rok ducu bikwerowu pi nyinga.” (Mat. 24:9) Nicakke i mwaka 1914 nio kwede i kare-ni, en aye adegadega man dong omedde matek adada. Kadi bed lumonegi guketo aunauna magwar i komgi i kare me Lweny me I me Wi Lobo, udong jo ma kiwirogi ma gitye lugen gumedde ki ilo malo woro me ada. I mwaka 1919, gin gua woko ki i Babilon Madit​—dini goba ducu me lobo-ni. (Yabo 11:11, 12) * Man aye kare ma ngwec me cito i lung pa Jehovah ocakke iye.

12 Nicakke i mwaka 1919, Jehovah pud tye ka gwoko jo ma giwore i twok lobo ducu i lung man. Pi mwaki mapol i lobe mapat pat, kibedo ka keto kigeng ki dic i kom tic me pwony kacel ki bukke pa Lucaden pa Jehovah. Kodi kigeng ma kit man pud tye i lobe mogo. Kadi bed gamente pa dano gutute marom mene, pe gibijwayo woro me ada! Jehovah bimedde ki gwoko jone ki bade matek-ki.​—Nwo. 11:2.

13. Wan wabedo i lung ma Jehovah obaro me gwokowa-ni nining, dok pingo kombeddi pire tek me bedo iye makato kare mo keken?

13 Ka wamoko i kom Jehovah kun wacung matek i lok me ada, ci en kacel ki Wode Yecu Kricito gibitimo ticgi, dok Lubanga pe biye ngat mo nyo gin mo keken me ‘mayowa ki i Cinge.’ (Jon 10:28, 29) Jehovah tye atera me miyo kony mo keken ma mitte wek wawiny lokke macalo Ngat ma Loyo Polo ki Lobo kun wabedo lugen i te Ker pa Meciya. Pire tek ni myero wabed i lung man ma gwokowa-ni pien pire bibedo tek loyo i kare me twon can madit atika ma tye ka bino oyotoyot-ti.

“NINO ME LWENY” DONG OROMO

14, 15. I “nino me lweny” pa Lubanga i kom lumonene, ngo ma bitimme i kom jo ma gipe i lung ma miyo gwok-ki?

14 Ka agikki me lobo-ni woto ki nyiko cok, Catan biwoto lwete magwar i kom lutic pa Jehovah. Man bicako “nino me lweny” pa Lubanga i kom lumonene. Jehovah biweko lweny mo acel ma Catan bilweny kwede i kom Jone bibedo me agikki. I “nino me lweny” meno, Laloc me polo ki lobo binyuto atir ni etye Lalweny ma pud dong tek loyo makato i lweny mo keken ma dong otimme.​—Jek. 14:3.

15 I nino ma Lubanga bilweny iye-ni, ngo ma bitimme i kom jo ma gipe i “lung malac twatwal” ma miyo gwok-ki? Jo magi ‘pe gibibedo i dero,’ ma te lokke ni pe gibinongo cwak pa Jehovah. I nino meno me lweny-nyi, ‘aguragura, kana, kinaga, ki lee ducu ma i gony’​—ma gicung pi jami lweny pa lobe magi​—gibidoko gin ma konye pe. Jami lweny magi “gibimoko woko,” ma pe giromo tic calo iwacci gin mo ma omakke matek calo pee. Jehovah bene bitic ki “two gemo.” Kono man bibedo two ada nyo pe, gemo-ni bimiyo jo ma buro lutic pa Lubanga giling woko. I nino meno, “wanggi . . . ki lebgi bitop woko” i yo ni lulweny magi pe gibitwero wano nyo loko gin mo marac i kom jo pa Jehovah. (Jek. 14:6, 7, 12, 15) Lweny man biromo lobo ducu. Jo ma gicwako Catan i lweny man gibibedo pol ata. (Yabo 19:19-21) “I nino meno kom jo ma ginekogi gibikeyo woko ata i but lobo ducu.”​—Jer. 25:32, 33.

16. Kit ma nino me lweny pa Lubanga dong cok-ki, lapeny mene ma myero watam i komgi, dok ngo ma myero watim?

16 Lweny kare ducu miyo dano deno can, kadi wa jo ma guloyo lweny meno. Ginacama romo bedo nok. Jami mapol romo rweny. Rwom me kwo romo dwogo piny. Pe iromo bedo agonya me timo jami ma imito. Ka pekki ma kit magi opoto i komwa, ngo ma wabitimo? Tika komwa bicako myel likwak kwak? Tika wabiwacci dong wadag bedo Lucaden pa Jehovah ka kiketo lyeto i komwa? Tika cwinywa bitur ma bene warwenyo gen ma watye kwede? Pud dong pire tek ni i kare me twon can madit atika-ni myero wabed ki niye matek ni Jehovah bilarowa ki dok wabed i lunge wek wanong gwokke!​—Kwan Kabakuk 3:17, 18.

“PII ME KWO BIMOL”

17, 18. (a) “Pii me kwo[-ni]” cung pi gin ango? (b) “Nam ma tye tung wokceng” ki “nam ma tye tung potoceng” gicung pi gin ango? (c) Ka nongo i kuro gin ma tye anyim, imoko tammi me timo gin ango?

17 I nge Armagedon, “pii me kwo” bimol madwong kun a ki i Ker pa Meciya. ‘Pii me kwo-ni’ aye jami ma Jehovah miyogi wek dano gukwo pi naka. “Nam ma tye tung wokceng” aye nam me Dead Sea, ki “nam ma tye tung potoceng” aye nam me Mediterranean Sea. Nam aryo-ni kitiyo kwedgi ka nongo kitye ka lok i kom dano. Dead Sea cung pi jo ma gitye i bur lyel. Kit ma jami makwo tye i Mediterranean Sea ni, nam man cung pi “lwak dano mapol ata” ma gibibwot i kare me Armagedon. (Jekaria 14:8, 9, NW; Yabo 7:9-15) Pi meno, gurup aryo-ni ducu kibigonyogi woko ki i twec me to ma Adam okelo kun gimedde ki kweyo orwogi ka nongo gimato pii ki i “kulu me pii me kwo.”​—Yabo 22:1, 2.

Mok tammi me bedo i lung pa Jehovah wek inong gwokke

18 Pien Jehovah miniwa gwok, wabibwot ki i agikki me lobo man kun wadonyo i lobo pa Lubanga ka ma kit matir bedo iye. Kadi bed kidagwa i twok lobo, wamoku tamwa me bedo jo ma luwiny i te Ker pa Lubanga, ki bene wabedu i lung pa Jehovah wek wanong gwokke.

^ para. 11 Nen Revelation​—Its Grand Climax at Hand! Pot karatac 169-170.