Go long ol haf insaed long hem

Go long lis blong ol haf

STORI BLONG FRAN PEJ | GLAD LONG WOK BLONG YU

Glad Long Hadwok Blong Yu

Glad Long Hadwok Blong Yu

“I gud yumi evriwan i gohed, yumi stap kakae, mo yumi stap dring, mo yumi stap glad long ol samting ya we yumi stap hadwok long hem, from we ol samting ya oli kam long God nomo.” (Prija 3:13) Sipos God i wantem se yumi glad long wok blong yumi, hemia i min se hem i save soemaot olsem wanem yumi save glad blong mekem wan wok. (Aesea 48:17) Yumi glad tumas, se hem i talem samting ya long Baebol. Yu traem luk ol rul blong Baebol we oli save givhan long yu blong glad long wok we yu stap mekem.

YU MAS GAT GUDFALA TINGTING LONG WOK

Nating se yu wok long ofis, no yu wok long garen, no yu mekem wan narafala wok, be i gud blong tingbaot se, ‘sipos man i stap wok had, bambae hem i win.’ (Proveb 14:23) ?Wanem gudfala frut i save kamaot? Ol hadwok we yumi mekem oli save givhan long yumi, blong pem ol samting we yumi nidim. God i promes long olgeta we oli mekem wosip long hem, se bambae hem i givim samting we oli nidim. (Matiu 6:31, 32) Be hem i wantem se yumi tu yumi mas mekem gud wok blong yumi, olsem nao yumi save harem gud long laef.—2 Tesalonaeka 3:10.

Taswe, yumi mas luk wok blong yumi olsem wan rod we i save givhan long yumi blong kasem samting we yumi nidim. Wok i wan rod we i givhan long yumi blong mekem ol wok we yumi mas mekem. Josua we i gat 25 yia i talem se: “Taem yu lukaot long yu wan, hemia wan gudfala samting. Mo sipos yu naf blong pem samting we yu nidim, hemia i soemaot se wok blong yu i givhan long yu.”

Mo tu, hadwok blong yumi, i mekem yumi gat gudfala tingting long yumi. I tru, i no isi blong mekem wan wok we i had. Samtaem yumi harem se i strong tumas, no maet yumi les blong mekem wan wok we i had. Be taem yumi gat strong tingting blong mekem wok ya, bambae yumi save glad se yumi mekem wan gudfala wok. Nao yumi winim tingting ya blong les. (Ol Proveb 26:14) Olsem nao, yumi save glad long gudfala wok we yumi mekem. Aaron we yumi tokbaot hem finis i talem se: “Mi mi glad afta we mi wok fuldei. Long en blong dei mi mi taed, mo maet i no gat man i luksave wok we mi mekem, be mi mi save se mi mekem wok blong mi.”

YU MAS GOHED LONG WOK BLONG YU

Baebol i tokbaot wan man “we wok blong hem i gud,” mo wan woman we “oltaem nomo hem i bisi tumas.” (Ol Proveb 22:29; 31:13) I tru, i tekem taem blong wan man i gat gudhan blong mekem wan wok. Mo samfala man, oli laekem blong mekem wan wok we oli no gat gudhan blong mekem. Maet hemia nao risen from wanem plante man oli no harem gud long wok blong olgeta. Oli no traehad blong kam gud moa long wok we oli stap mekem.

Blong talem stret, wan man i save glad blong lanem blong mekem enikaen wok, sipos hem i putum tingting blong hem long wok ya. William we i gat 24 yia, i talem se: “Taem yu traehad blong mekem gud wan wok, mo yu luk gudfala frut we i kamaot, hemia i mekem yu yu glad tumas. Yu no save glad sipos yu no mekem gud wok blong yu, no yu mekem wok we i hafhaf.”

WOK BLONG YU I SAVE GIVHAN LONG NARAFALA

Yu no mas tingbaot nomo, hamas mane we yu stap kasem. Be i gud yu traem tingbaot ol kwestin ya: ‘?From wanem wok ya i impoten? ?Wanem i save hapen sipos mi no mekem wok ya? ?Olsem wanem wok blong mi i givhan long narafala?’

I gud blong tingbaot laswan kwestin ya. From we taem yumi luk olsem wanem wok blong yumi i givhan long ol narafala, hemia i mekem yumi glad. Jisas i talem se: “Man we i stap givim presen i go, hem i save harem gud moa, i winim man we i stap kasem presen blong hem.” (Ol Wok 20:35) Wok we yumi mekem i givhan long plante man, olsem ol man we yumi wok blong olgeta mo ol famle blong yumi.

Ol famle blong yumi. Taem wan hed blong famle, i wok had blong lukaot long famle blong hem, hem i givhan long olgeta long tu rod. Faswan, hem i meksua se famle blong hem i gat ol samting we oli nidim, olsem kakae, klos mo haos blong slip. Hemia i soemaot se hem i mekem wok we God givim long hem blong “lukaot long olgeta we oli stap long haos blong hem.” (1 Timoti 5:8) Sekenwan, hem i mas soemaot long eksampol blong hem se i impoten blong wok had. Shane we yumi tokbaot hem finis, i talem se: “Papa blong mi i soemaot wan gudfala eksampol olsem wanem blong gat gudfala tingting long wok. Hem i wok had long ful laef blong hem. Bighaf blong ol wok blong hem hemia wok blong bildim haos. Eksampol blong hem i givhan long mi blong wokem ol samting we bambae oli givhan long narafala.

Olgeta we oli nidim samting. Aposol Pol i givim advaes long ol Kristin se oli ‘mas wok had, blong oli save gat plante samting, nao bambae oli save givhan long ol puaman.’ (Efesas 4:28) Taem yumi wok had blong lukaot long yumi mo ol famle blong yumi, maet yumi save givhan tu long ol narafala we oli no naf blong wok. (Ol Proveb 3:27) Taswe, taem yumi wok had, bambae yumi save glad from we yumi givim samting long narafala.

YU MEKEM GUD WOK BLONG YU

Long bigfala toktok blong Jisas antap long hil, hem i talem se: “Sipos wan soldia blong ol man Rom i fosem yu blong yu karem basket blong hem wan kilometa, olsem we hem i gat raet blong mekem, be yu mas karem i go wan kilometa bakegen.” (Matiu 5:41) ?Olsem wanem yu save folem advaes ya blong Jisas long wok we yu stap mekem? I gud yu mekem gud wok blong yu, bitim we yu mekem wok we i hafhaf. Yu putum ol mak we yu wantem kasem taem yu wok, mo yu traehad blong mekem gud. Yu mas glad blong mekem evri smosmol samting long wok blong yu.

Taem yu mekem gud wok blong yu, bambae yu harem gud. ?From wanem? From we yu nao yu bos long ol samting we yu mekem. Yu yu glad blong mekem gud wok blong yu, from we i no gat man i fosem yu blong mekem wok ya. (Filimon 14) Hemia i mekem yumi tingbaot, advaes ya we i stap long Ol Proveb 12:24, we i talem se: “Man we i stap wok had, hem bambae i save rul, be man we i stap les bambae i kam slef nomo blong narafala man.” I tru i gat sam man we oli wok olsem prapa slef. Nating se i olsem, wan man we i mekem smol wok nomo, i save harem se hem i slef blong narafala, from we oltaem narafala i talem samting we hem i mas mekem. Be man we i wantem mekem moa wok, hem i save harem gud, from we hem i jusum blong mekem moa wok. Yes, hem i bos long ol samting we hem i mekem.

PUTUM WOK LONG PRAPA PLES BLONG HEM

Hadwok i gud, be i gud yumi tingbaot se i gat sam samting we yumi mas mekem i bitim we yumi wok. I tru, Baebol i leftemap tingting blong yumi blong yumi wok had. (Ol Proveb 13:4) Be hem i no talem se yumi mas gohed blong wok nomo we yumi no spel. Prija 4:6 i talem se: “Be mi mi luk se i nomata we yumi no gat plante samting, be sipos tingting blong yumi i stap gud, yumi no wari, hemia i winim fasin ya we yumi stap hadwok tumas oltaem, be yumi no winim wan samting nating. Fasin ya i olsem we yumi stap resis olbaot nomo.” ?Vas ya i soemaot wanem? Sipos wan man i gohed blong wok we i no spel, bambae hem i no save harem gud long frut blong wok blong hem. Long rod ya wok blong hem i blong nating nomo, i olsem we hem i stap “resis olbaot nomo.”

Baebol i givhan long yumi blong gat gudfala tingting long wok. Nating se Baebol i talem se yumi mas gohed blong wok, hem i givim advaes long yumi tu blong yumi mas “jusumaot ol samting we oli moa impoten.” (Filipae 1:10, NW) ?Wanem ya ol samting we oli moa impoten? Hemia blong spenem taem wetem ol famle mo ol fren blong yumi. Be samting we i moa impoten hemia, blong ridim Baebol mo tingting dip long hem, blong yumi save fren gud wetem God.

Olgeta we oli skelem gud wok blong olgeta wetem ol narafala samting we oli mekem, oli save harem gud. William we yumi tokbaot hem finis, i talem se: “Wan long ol bos blong mi we mi wok blong hem fastaem, i soemaot wan gudfala eksampol blong man we i skelem gud wok blong hem wetem ol narafala samting. Hem i wok had mo hem i fren gud wetem ol man, from we hem i mekem gud wok blong hem. Long en blong dei, hem i no moa tingbaot wok, be hem i tingbaot famle blong hem mo wosip blong hem. !Hem i wan man we i stap glad oltaem!”