Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Kaaha Nɔ Ko Miitsĩ Onaa Kɛmiijɛ Hiɛnyam Namɔ He

Kaaha Nɔ Ko Miitsĩ Onaa Kɛmiijɛ Hiɛnyam Namɔ He

“Mɔ ni baa ehe shi yɛ mumɔ mli lɛ, aaawo ehiɛ nyam.”—ABƐI 29:23.

1, 2. (a) Mɛni Hebri wiemɔ ni atsɔɔ shishi akɛ “hiɛnyam” lɛ tsɔɔ? (b) Mɛɛ sanebimɔi ahe wɔbaasusu yɛ nikasemɔ nɛɛ mli?

KƐ ONU wiemɔ “hiɛnyam” lɛ, mɛni baa ojwɛŋmɔ mli? Ani ehaa osusuɔ bɔ ni adebɔɔ nibii yɔɔ fɛo ha lɛ he? (Lala 19:2) Aloo nɔ ni baa ojwɛŋmɔŋ ji yijiemɔ kɛ woo ni akɛhaa niiatsɛmɛi, nilelɔi, loo mɛi ni abuɔ akɛ amɛye omanye lɛ? Hebri wiemɔ ni atsɔɔ shishi akɛ “hiɛnyam” yɛ Biblia lɛ mli lɛ tsɔɔ nɔ ko ni tsii. Yɛ blema lɛ, akɛ dadei tamɔ shika tsuru kɛ jwiɛtɛi ni feɔ kapɛji, no hewɔ lɛ, kaplɛ fɛɛ kaplɛ tsiimɔ ni tsɔɔ ejara. No hewɔ lɛ, abanu wiemɔi ni akɛtsuɔ nii kɛtsɔɔ akɛ nɔ ko tsii lɛ shishi akɛ nɔ ko ni jara wa, eje agbo, loo nɔ ko ni yɔɔ fɛo.

2 Eyɛ mli akɛ bei pii lɛ akɛ woo haa mɔ ko ni yɔɔ gbɛnaa wulu ko loo mɔ ko ni ehe gbɛ́i moŋ, shi mɛni nɔ Nyɔŋmɔ damɔɔ ewoɔ adesai ahiɛ nyam? Abɛi 22:4 lɛ kɛɔ akɛ: “Heshibaa kɛ Yehowa gbeyeishemɔ nyɔmɔwoo ji nii kɛ hiɛnyam kɛ wala.” Kaselɔ Yakobo hu ŋma akɛ: “Nyɛbaa nyɛhe shi yɛ Nuŋtsɔ [Yehowa] hiɛ, ni eeewó nyɛnɔ.” (Yak. 4:10) Mɛɛ gbɛ nɔ Yehowa woɔ wɔhiɛ nyam? Mɛni baanyɛ atsĩ wɔnaa koni wɔnine akashɛ nɔ? Ni te wɔɔfee tɛŋŋ wɔye wɔbua mɛi krokomɛi koni awo amɛhiɛ nyam lɛ?

3-5. Mɛɛ gbɛ nɔ Yehowa woɔ wɔhiɛ nyam?

3 Lalatsɛ lɛ kɛ nɔmimaa wie akɛ, Yehowa kɛ eninejurɔ lɛ aaamɔ emli, ni eeeŋɔ lɛ kɛaatee anunyam mli. (Nyɛkanea Lala 73:23, 24.) Mɛɛ gbɛ nɔ Yehowa woɔ adesai ni boɔ lɛ toi lɛ ahiɛ nyam? Efeɔ nakai kɛtsɔ amɛnɔ ni ekpɛlɛɔ, kɛ jɔɔmɔ ni ejɔɔ amɛ yɛ gbɛi babaoo nɔ lɛ nɔ. Ehaa amɛleɔ esuɔmɔnaa nii. (1 Kor. 2:7) Ni ehaa amɛbatsɔmɔɔ enanemɛi ni bɛŋkɛ lɛ kpaakpa.—Yak. 4:8.

4 Agbɛnɛ hu, Yehowa tuɔ nitsumɔ ni nɔ bɛ, ni  ji shiɛmɔ nitsumɔ lɛ ewoɔ amɛdɛŋ. (2 Kor. 4:1, 7) Ni shiɛmɔ nitsumɔ lɛ haa ewoɔ wɔhiɛ nyam. Yehowa woɔ mɛi ni kɛ hegbɛ nɛɛ jieɔ eyi, ni amɛyeɔ amɛbuaa mɛi krokomɛi lɛ shi akɛ: “Mɛi ni woɔ mihiɛ nyam lɛ, mawo amɛhiɛ nyam.” (1 Sam. 2:30) Yehowa woɔ mɛi nɛɛ ahiɛ nyam kɛtsɔ gbɛ́i kpakpa ni ehaa amɛ lɛ nɔ, ni tsɔɔ akɛ ekpɛlɛɔ amɛnɔ, ni asafoŋbii lɛ hu baawie amɛhe ekpakpa.—Abɛi 11:16; 22:1.

5 Ni mɛni mɛi ni boɔ Yehowa toi lɛ baaná wɔsɛɛ? Biblia lɛ woɔ amɛ shi akɛ: “[Yehowa aaawo] onɔ, koni shikpɔŋ lɛ atsɔ onɔ̃; beni aaafolɔ mɛi fɔji lɛ, ooona.” (Lala 37:34) Amɛyɛ hiɛnɔkamɔ akɛ amɛbaahi shi kɛya naanɔ.—Lala 37:29.

“MITAOOO GBƆMƐI AHIƐNYAM”

6, 7. Mɛni hewɔ mɛi babaoo heee amɛyeee akɛ Yesu ji Mesia lɛ?

6 Mɛni baanyɛ atsĩ wɔnaa koni Yehowa akawo wɔhiɛ nyam? Kɛ́ wɔha mɛi ni wekukpaa kpakpa bɛ amɛ kɛ Nyɔŋmɔ teŋ lɛ asusumɔi ná wɔnɔ hewalɛ lɛ, ebaanyɛ etsĩ wɔnaa. Susumɔ nɔ ni bɔfo Yohane ŋma yɛ nɔyelɔi komɛi ni hi shi yɛ Yesu beaŋ lɛ ahe lɛ he okwɛ. Eŋma akɛ: “Onukpai lɛ tete ateŋ mɛi pii he [Yesu nɔ] ye, shi kɛlɛ Farisifoi lɛ ahewɔ lɛ amɛjajeee faŋŋ, koni akashwie amɛ kɛjɛ kpeehe lɛ; ejaakɛ amɛmiisumɔ gbɔmɛi ahiɛnyam fe Nyɔŋmɔ nɔ̃.” (Yoh. 12:42, 43) Kulɛ esaaa akɛ nɔyelɔi nɛɛ kɛ amɛjwɛŋmɔ maa hiɛnyam ni amɛaaná yɛ Farisifoi lɛ adɛŋ lɛ nɔ.

7 Yesu tsɔɔ nɔ hewɔ ni mɛi heee enɔ amɛyeee akɛ lɛ ji Mesia lɛ. (Nyɛkanea Yohane 5:39-44.) No mli lɛ, Israelbii lɛ kɛ afii ohai abɔ ekpa Mesia lɛ gbɛ. Beni Yesu je esɔɔmɔ nitsumɔ lɛ shishi lɛ, eeenyɛ efee akɛ mɛi komɛi yɔse akɛ yɛ Daniel gbalɛ lɛ naa lɛ, be ni esa akɛ Kristo lɛ apue lɛ eshɛ etã. Beni Yohane Baptisilɔ lɛ bɔi shiɛmɔ yɛ nyɔji komɛi ni tsɔ nakai be lɛ hiɛ lɛ mli lɛ, mɛi komɛi kɛɛ akɛ: “Benɛ lɛ ji Kristo lɛ.” (Luka 3:15) Shi beni Mesia ni akpa lɛ gbɛ aahu lɛ ba agbɛnɛ lɛ, mlatsɔɔlɔi lɛ heee enɔ amɛyeee. Mɛni hewɔ? Yesu tsɔɔ yiŋtoo lɛ yɛ sane ni ebi amɛ lɛ mli, akɛ: “Nyɛ ní nyɛhàa nyɛteŋ anunyam he, shi anunyam ní jɛɔ Nyɔŋmɔ koome lɛ ŋɔɔ lɛ nyɛdiii sɛɛ, té aaafee tɛŋŋ ni nyɛaanyɛ nyɛhé nyɛyeŋ?”

8, 9. Okɛ nɔkwɛmɔnɔ ni kɔɔ kane he lɛ atsɔɔ nɔ hewɔ ni kɛ́ wɔsumɔɔ gbɔmɛi ahiɛnyam lɛ wɔnine shɛŋ Nyɔŋmɔ hiɛnyam nɔ lɛ mli.

8 Nyɛhaa wɔkɛ hiɛnyam atoa kane he, ní wɔkwɛ nɔ hewɔ ni kɛ́ wɔsumɔɔ gbɔmɛi ahiɛnyam lɛ wɔbuŋ hiɛnyam ni Nyɔŋmɔ kɛhaa lɛ. Kanei babaoo yɛ ŋwɛiniiaŋ ni haa shikpɔŋ lɛ nɔ kpɛɔ. Ani okaiɔ be ko ni okwɛ ŋwɛi gbɛkɛ beni jeŋ tse, ni ona ŋulamii akpei abɔ? “Ŋulamii anunyam” haa mɔ naa kpɛɔ ehe waa. (1 Kor. 15:40, 41) Shi kɛ́ okwɛ kɛjɛ gbɛjegbɛ ko kɛ enɔ kanei babaoo nɔ lɛ, onaŋ efɛo lɛ jogbaŋŋ. Mɛni hewɔ? Ani kanei ni kpɛɔ kɛjɛɔ gbɛjegbɛi ahe, shwɛmɔhei, kɛ tsũi ahe lɛ naa wala loo amɛyɛ fɛo kwraa fe ŋulamii lɛ? Dabi! Enɛ baa lɛ nakai, ejaakɛ kanei ni yɔɔ gbɛjegbɛi lɛ ahe lɛ bɛŋkɛ wɔ kpaakpa fe ŋulamii lɛ, ni amɛhaaa wɔna ŋulamii lɛ akpɛmɔ jogbaŋŋ. No hewɔ lɛ, dani wɔbaana ŋulamii lɛ afɛo kɛ amɛkpɛmɔ jogbaŋŋ lɛ, ebiɔ ni wɔya he ko ni kanei bɛ jɛmɛ.

9 Nakai nɔŋŋ gbɔmɛi ahiɛnyam baanyɛ aha wɔhiɛ nyam ni Yehowa woɔ lɛ afee tamɔ nɔ ko ni he ehiaaa tsɔ. Mɛi babaoo booo Maŋtsɛyeli sane lɛ toi ejaakɛ amɛsheɔ bɔ ni amɛnanemɛi kɛ amɛwekumɛi kɛ amɛ baaye aha lɛ gbeyei. Shi ani gbɔmɛi ahiɛnyam taomɔ baanyɛ aná Nyɔŋmɔ tsuji ni ejɔɔ amɛhe nɔ lɛ anɔ hewalɛ? Ŋɔɔ lɛ akɛ, akɛ shikpɔŋkuku  ko eha oblanyo ko ni ale lɛ waa yɛ mli, shi aleee akɛ eji Yehowa Odasefonyo lɛ ni eshiɛ yɛ jɛmɛ. Ani ebaashe gbeyei akɛ ebaayashiɛ yɛ jɛmɛ? Ni kɛ́ aye mɔ ko he fɛo yɛ mumɔŋ otii ni etiuɔ sɛɛ lɛ he hu? Ani ebaabo mɛi ni kɛ́ hiɛdɔɔ susuuu mumɔŋ nibii ahe lɛ toi? Aloo ekolɛ Kristofonyo ko efee esha ko ni yɔɔ hiɛdɔɔ. Ani ebaatsimɔ nɔ ni efee lɛ nɔ akɛni esumɔɔɔ ni esɔɔmɔ hegbɛ ŋmɛɔ lɛ loo esumɔɔɔ ni ewoɔ ewekumɛi kɛ enanemɛi hiɛgbele lɛ hewɔ? Kɛ́ wekukpaa ni kã ekɛ Yehowa teŋ lɛ kã etsui nɔ lɛ, ebaatsɛ́ “asafo lɛ mli onukpai lɛ kɛba eŋɔɔ” koni amɛye amɛbua lɛ.—Nyɛkanea Yakobo 5:14-16.

10. (a) Mɛni baaba kɛ́ wɔha bɔ ni mɛi naa wɔ amɛhaa lɛ hé wɔjwɛŋmɔ fe nine? (b) Kɛ́ wɔbaa wɔhe shi lɛ, mɛni wɔbaaná?

10 Ekolɛ onuɔ he akɛ oobɔ mɔdɛŋ ni oya ohiɛ yɛ Nyɔŋmɔjamɔ mli, shi bei pii lɛ nyɛmi ko tsɛɔ otoi sɛɛ yɛ nɔ ko he. Ani obaabo eŋaawoo lɛ toi koni oná he sɛɛ, aloo obaaha henɔwomɔ, bulɛ ni ayɔɔ kɛha bo, loo naajiemɔi ni he ehiaaa aha okpoo eŋaawoo lɛ? Aloo ŋɔɔ lɛ akɛ okɛ nyɛmi ko miitsu nɔ ko he nii. Ani obaaye otsui yɛ mɔ ni osusuɔ ákɛ akɛ yijiemɔ lɛ baaha lɛ he aahu akɛ ehaŋ okɛ onyɛmɔ fɛɛ atsu nii lɛ? Kɛ́ oyaje shihilɛi nɛɛ eko mli lɛ, ha ehi ojwɛŋmɔ mli akɛ, “mɔ ni baa ehe shi yɛ mumɔ mli lɛ, aaawo ehiɛ nyam.”—Abɛi 29:23.

11. Kɛ́ mɛi jie wɔyi lɛ, te esa akɛ wɔnu he wɔha tɛŋŋ?

11 Esa akɛ asafoŋ onukpai kɛ nyɛmimɛi hii ni miibɔ mɔdɛŋ koni amɛná sɔɔmɔ hegbɛ yɛ asafo lɛ mli lɛ akwɛ jogbaŋŋ ni amɛkatao “gbɔmɛi ahiɛnyam.” (1 Tim. 3:1; 1 Tes. 2:6) Te esa akɛ nyɛmi nuu ko afee enii eha tɛŋŋ kɛ́ ajie eyi yɛ nɔ ko ni etsu he? Ekã shi faŋŋ akɛ, emaŋ kunimyeli kaimɔ nɔ ehaŋ ehe taakɛ Maŋtsɛ Saul fee lɛ. (1 Sam. 15:12) Shi ani ekpɛlɛɔ nɔ akɛ Yehowa ji mɔ ni ye ebua lɛ ni etsu nii lɛ, ni ákɛ, ja Nyɔŋmɔ etee nɔ ejɔɔ lɛ ní eye ebua lɛ dani ebaaye omanye? (1 Pet. 4:11) Bɔ ni wɔnuɔ he wɔhaa yɛ mligbɛ lɛ tsɔɔ nɔ anunyam ni wɔtaoɔ.—Abɛi 27:21.

“NYƐTSƐ LƐ TSINEBAA NII NYƐSUMƆƆ AKƐ NYƐFEE”

12. Mɛni haaa Yudafoi komɛi abo Yesu toi lɛ?

12 Nɔ kroko ni baanyɛ atsĩ wɔnaa koni wɔkaná Nyɔŋmɔ anunyam lɛ ji nibii gbohii ni wɔshweɔ. Wɔshwelɛi nɛɛ ahewɔ lɛ, ekolɛ wɔsumɔŋ ni wɔnu anɔkwale lɛ kwraa. (Nyɛkanea Yohane 8:43-47.) Yesu kɛɛ Yudafoi komɛi akɛ, amɛbooo esane lɛ toi ejaakɛ ‘amɛtsɛ Abonsam lɛ tsinebaa nii amɛsumɔɔ akɛ amɛfee.’

13, 14. (a) Mɛni akpá ashi ana yɛ bɔ ni wɔjwɛŋmɔ lɛ boɔ mɛi anaa wiemɔ toi lɛ he? (b) Mɛni nɔ wɔdamɔɔ kɛhalaa mɔ ni toi ni wɔbaabo?

13 Nibii ni wɔshweɔ lɛ náa nibii ni wɔnuɔ lɛ anɔ hewalɛ. (2 Pet. 3:5) Yehowa bɔ wɔ bɔ ni wɔbaanyɛ wɔtsĩ gbɛɛmɔi ni he ehiaaa lɛ anaa. Ká otoi diŋŋ, kwɛmɔ akɛ gbɛɛmɔi enyiɛ he obaanu amrɔ nɛɛ. Ekã shi faŋŋ akɛ, kulɛ ojwɛŋmɔ bɛ gbɛɛmɔi nɛɛ fɛɛ nɔ. Mɛni hewɔ? Ejaakɛ eyɛ mli akɛ ojwɛŋmɔ lɛ yɛ nyɛmɔ ni ekɛaaha onu nakai gbɛɛmɔi srɔtoi lɛ fɛɛ moŋ, shi eha osusu ekome pɛ he. Akpá shi ana akɛ, ewa kɛha jwɛŋmɔ lɛ akɛ eeebo mɛi anaa wiemɔi srɔtoi atoi yɛ be kome too mli. Enɛ tsɔɔ akɛ, kɛ́ mɛi enyɔ kɛwɔ miiwie yɛ be kome too mli lɛ, esa akɛ wɔhala mɔ ni wɔbaabo lɛ toi. Bo diɛŋtsɛ obaahala mɔ ni obaasumɔ akɛ obo lɛ toi. Yudafoi lɛ ni miisumɔ akɛ amɛfee Abonsam, ni ji amɛtsɛ lɛ, suɔmɔnaa nii lɛ booo Yesu toi.

 14 Biblia lɛ tsɔɔ akɛ, yɛ gbɛ ko nɔ lɛ, “nilee” kɛ ‘kwashiafeemɔ’ fɛɛ bɔɔ mɔdɛŋ akɛ amɛaaha wɔbo amɛ toi. (Abɛi 9:1-5, 13-17) Esa akɛ wɔhala mɔ ni toi ni wɔbaabo. Namɔ toi wɔbaabo? Hetoo lɛ damɔ mɔ ni wɔbaasumɔ ni wɔfee esuɔmɔnaa nii lɛ nɔ. Kɛ́ wɔji Yesu tooi lɛ ateŋ mɔ kome lɛ, wɔbaanu egbee, ni wɔbaanyiɛ esɛɛ. (Yoh. 10:16, 27) Yesu kɛɛ esɛɛnyiɛlɔi lɛ “jɛ anɔkwale lɛ mli.” (Yoh. 18:37) “Amɛleee mɛi kpɔ̃ji agbee.” (Yoh. 10:5) Nyɔŋmɔ woɔ humii ni tamɔ nɛkɛ lɛ ahiɛ nyam.—Abɛi 3:13, 16; 8:1, 18.

“NYƐNUNYAM NI”

15. Mɛni hewɔ Paulo kɛɛ emanehului lɛ ji Efesobii lɛ ‘anunyam’ lɛ?

15 Wɔhiɛ ni wɔmiaa kɛfeɔ Yehowa suɔmɔnaa nii lɛ haa Nyɔŋmɔ woɔ mɛi krokomɛi hu ahiɛ nyam. Paulo ŋma Efeso asafo lɛ akɛ: “Miikpa fai, koni nyɛtsui akafã yɛ mimanehului ni minaa yɛ nyɛhewɔ lɛ ahewɔ, ejaakɛ nyɛnunyam ni.” (Efe. 3:13) Mɛni hewɔ Paulo kɛɛ emanehului lɛ ji Efesobii lɛ ‘anunyam’ lɛ? Bɔ ni etee nɔ esɔmɔ yɛ amanehului ni ena lɛ fɛɛ sɛɛ lɛ ha Efesobii lɛ na akɛ, esa akɛ Nyɔŋmɔ sɔɔmɔ lɛ afee nɔ ni he hiaa fe fɛɛ yɛ Kristofonyo shihilɛ mli. Eji Paulo nijiaŋ je wui beni enaa amanehului lɛ kulɛ, ani no haŋ enyɛmimɛi lɛ ana akɛ wekukpaa ni kã amɛ kɛ Yehowa teŋ lɛ, amɛsɔɔmɔ nitsumɔ lɛ, kɛ amɛhiɛnɔkamɔ lɛ he ehiaaa tsɔ? Paulo hiɛmiamɔ lɛ ha enyɛmimɛi lɛ na akɛ, esa akɛ amɛkɛ nibii ni amɛyɔɔ lɛ ashã afɔle koni Kristojamɔ lɛ ashwere.

16. Mɛni ba Paulo nɔ yɛ Listra?

16 Susumɔ hewalɛ ni Paulo hiɛmiamɔ kɛ ekãa ni efee lɛ ná yɛ mɛi anɔ lɛ he okwɛ. Bɔfoi lɛ Asaji 14:19, 20 lɛ kɛɔ akɛ: “Yudafoi komɛi jɛ Antiokia kɛ Ikoniom ba jɛi bawo asafoi lɛ ayiŋ, ni amɛtswia Paulo tɛi, ni amɛgbala lɛ kɛjɛ [Listra] maŋ lɛŋ amɛsusuɔ akɛ egbo. Shi beni kaselɔi lɛ bɔle lɛ kɛkpe lɛ, ete shi ni etee maŋ lɛŋ. Ni jetsɛremɔ lɛ ekɛ Barnaba yiŋ kɛtee Derbe.” Beni atswia Paulo tɛi ni shwɛ sharao kulɛ egbo lɛ nɔ jetsɛremɔ lɛ, etswa nantu kilomitai 100 kɛfã gbɛ. Kwɛ bɔ ni ebaapiŋ eha!

17, 18. (a) Mɛni hewɔ abaanyɛ akɛɛ akɛ Timoteo le amanehului ni Paulo na yɛ Listra lɛ? (b) Te Paulo hiɛmiamɔ lɛ ná Timoteo nɔ hewalɛ eha tɛŋŋ?

17 Ani Timoteo fata “kaselɔi” ni sha foi kɛyaye amɛbua Paulo lɛ ahe? Amaniɛbɔɔ ni yɔɔ Bɔfoi lɛ Asaji lɛ etsĩii enɛ tã, shi eeenyɛ efee akɛ efata he. Paulo ŋma Timoteo yɛ wolo ni ji enyɔ lɛ mli akɛ: “Bo lɛ, onyiɛ misɛɛ yɛ mitsɔɔmɔ, mijeŋba, . . . mimanehului ni mina yɛ  Antiokia [shwiemɔ ni ashwie lɛ kɛjɛ maŋ lɛ mli lɛ] kɛ Ikonium [ka ni aka akɛ abaatswia lɛ tɛi lɛ] kɛ Listra [tɛi ni atswia lɛ lɛ] lɛ amli, nɔ yiwalɛi abɔ ni mina ni Nuŋtsɔ lɛ jie mi kɛjɛ fɛɛ mli.”—2 Tim. 3:10, 11; Bɔf. 13:50; 14:5, 19.

18 Timoteo le akɛ Paulo mia ehiɛ yɛ amanehului ni ekɛkpe lɛ fɛɛ mli. Enɛ ná Timoteo nɔ hewalɛ waa. Beni Paulo ku esɛɛ kɛtee Listra lɛ, eyana Timoteo akɛ Kristofonyo ni feɔ nɔkwɛmɔnɔ kpakpa, “ni nyɛmimɛi lɛ ni yɔɔ Listra kɛ Ikoniom lɛ tãa ehe sane kpakpa.” (Bɔf. 16:1, 2) Sɛɛ mli lɛ, Timoteo he basa kɛha sɔɔmɔ hegbɛi ni tsiitsii.—Fil. 2:19, 20; 1 Tim. 1:3.

19. Mɛɛ hewalɛ wɔhiɛ ni wɔmiaa lɛ baanyɛ aná yɛ mɛi anɔ?

19 Kɛ́ wɔtee nɔ wɔfee Nyɔŋmɔ suɔmɔnaa nii lɛ, ebaanyɛ ená mɛi krokomɛi anɔ hewalɛ nakai nɔŋŋ—titri lɛ gbekɛbii, mɛi ni baadara kɛbatsɔmɔ Nyɔŋmɔ tsuji ni he yɔɔ sɛɛnamɔ wɔsɛɛ lɛ. Gbekɛbii kwɛɔ ni amɛkaseɔ bɔ ni wɔwieɔ kɛ bɔ ni wɔfeɔ wɔnii wɔhaa yɛ shiɛmɔ nitsumɔ lɛ mli lɛ, ni amɛkwɛɔ bɔ ni wɔtsuɔ shihilɛi ni jaraa ahe nii lɛ hu. Paulo ‘mia ehiɛ yɛ saji fɛɛ mli’ koni mɛi fɛɛ ni yeɔ anɔkwa lɛ ‘anine ashɛ walaheremɔ kɛ naanɔ anunyam lɛ nɔ.’—2 Tim. 2:10.

Gbekɛbii kaseɔ Kristofoi ni edara lɛ ahiɛmiamɔ lɛ

20. Mɛni hewɔ esa akɛ wɔya nɔ wɔtao hiɛnyam ni Nyɔŋmɔ kɛhaa lɛ?

20 Belɛ, ani esaaa akɛ wɔyaa nɔ ‘wɔdiɔ anunyam ní jɛɔ Nyɔŋmɔ koome lɛ ŋɔɔ lɛ sɛɛ’? (Yoh. 5:44; 7:18) Esa akɛ wɔfee nakai! (Nyɛkanea Romabii 2:6, 7.) Yehowa haa ‘mɛi ni taoɔ anunyam lɛ naanɔ wala.’ Kɛfata he lɛ, ‘tsuishiŋmɛɛ ni wɔkɛhiɔ ekpakpafeemɔ mli lɛ’ woɔ mɛi krokomɛi hewalɛ ní amɛya nɔ amɛye anɔkwa, koni amɛná naanɔ wala. No hewɔ lɛ, kaaha nɔ ko miitsĩ onaa kɛmiijɛ hiɛnyam ni Nyɔŋmɔ haa lɛ he.