Termitnjake se s pravom može nazvati građevinskim remek-djelom. Ta impresivna “zdanja” načinjena od zemlje i sline mogu biti visoka i do šest metara. Njihovi zidovi, koji su debeli gotovo pola metra, peku se na suncu sve dok ne postanu tvrdi poput betona. Neki termitnjaci sagrađeni su doslovno preko noći.

Blizu središta termitnjaka nalazi se kraljica, koja može položiti i po nekoliko tisuća jajašaca na dan. Beskrilni i slijepi termiti radnici odnose jajašca u posebne odaje. Ondje vode brigu o ličinkama koje se iz njih izlegu. No termitnjaci su posebno zanimljivi zbog svog izvanrednog načina prozračivanja.

Razmislite o sljedećem: Niz odaja i hodnika omogućava da se u unutrašnjosti humka stalno održava ista temperatura — bez obzira na promjene vanjskih uvjeta. Naprimjer, u Zimbabveu, u Africi, temperatura zraka noću se može spustiti na oko 2 Celzijeva stupnja, a danju može doseći i preko 38 stupnjeva. No unatoč tome u termitnjaku temperatura stalno iznosi 31 Celzijev stupanj. Kako je to moguće?

Na određenim mjestima na dnu termitnjaka nalaze se otvori kroz koje ulazi svjež zrak, dok se ustajali topli zrak podiže uvis i izlazi kroz otvor na vrhu. Hladniji zrak dolazi iz jedne podzemne komore i struji tunelima i odajama termitnjaka. Termiti po potrebi otvaraju i zatvaraju otvore kako bi postigli odgovarajuću temperaturu. Ujednačena temperatura važna im je za uzgoj gljiva, koje su njihova glavna hrana.

Građa termitnjaka toliko je izvanredna da je sličan princip primijenjen u gradnji jedne poslovne zgrade u Zimbabveu. U njoj se za hlađenje i prozračivanje troši samo 10 posto energije koja se troši u drugim zgradama iste veličine.

Što vi mislite? Kako objasniti sposobnost termita da reguliraju temperaturu u termitnjaku? Je li to igra slučaja ili čudo stvaranja?