1. Koji prikriveni problemi postoje u nekim obiteljima?

STARI automobil upravo je opran i ispoliran. Prolaznicima izgleda blistavo, gotovo kao nov. No ispod površine, korozija nagriza njegov lim. Slično je i s nekim obiteljima. Premda izvana sve izgleda sjajno, nasmijana lica kriju strah i bol. Iza zatvorenih vrata, korozivni elementi nagrizaju obiteljski mir. Dva problema koja mogu imati takvo djelovanje jesu alkoholizam i nasilje.

2. (a) Kakvo je biblijsko gledište o pijenju alkoholnih pića? (b) Što je alkoholizam?

² Biblija ne osuđuje umjereno pijenje alkoholnih pića, ali osuđuje opijanje (Priče Salamunove 23:20, 21; 1. Korinćanima 6:9, 10; 1. Timoteju 5:23; Titu 2:2, 3). Međutim, alkoholizam je nešto više od opijanja; to je kronična obuzetost alkoholnim pićima i gubitak kontrole nad njihovim konzumiranjem. Alkoholičari mogu biti odrasli ljudi. Nažalost, to mogu biti i mladi.

3, 4. Opiši kakve posljedice alkoholizam ostavlja na alkoholičarevu suprugu i na djecu.

³ Biblija je već u davno doba ukazala na to da zloupotreba alkohola može narušiti obiteljski mir (5. Mojsijeva 21:18-21). Korozivne učinke alkoholizma osjeća cijela obitelj. Supruga alkoholičara može se  potpuno zaokupiti nastojanjima da prekine njegovo pijenje ili borbom s njegovim nepredvidivim ponašanjem. * Ona stalno sakriva piće, baca ga, sakriva muževljev novac i apelira na njegovu ljubav prema obitelji, prema životu, čak i prema Bogu — no alkoholičar i dalje pije. Budući da se njena nastojanja da obuzda njegovo pijenje uvijek izjalove, ona se osjeća frustriranom i nedoraslom situaciji. Možda će je početi mučiti strah, ljutnja, osjećaj krivnje, nervoza, tjeskoba i gubitak samopoštovanja.

⁴ Djeca nisu pošteđena od posljedica roditeljevog alkoholizma. Neku se napada fizički. Drugu se napastuje seksualno. Ona možda sebe optužuju za roditeljev alkoholizam. Često se događa da zbog alkoholičarevog prevrtljivog ponašanja djeca izgube povjerenje u ljude. Budući da ne mogu slobodno razgovarati o onome što se događa kod kuće, djeca možda nauče potiskivati svoje osjećaje, što često ima loše posljedice po fizičko zdravlje (Priče Salamunove 17:22). Takvoj djeci može i nakon što odrastu nedostajati samopouzdanje ili samopoštovanje.

5. Kako se treba boriti s alkoholizmom, i zašto je to teško?

⁵ Premda mnogi autoriteti kažu da se alkoholizam ne može izliječiti, većina se njih slaže da je stanovita mjera oporavka moguća uz program potpunog apstiniranja. (Usporedi Mateja 5:29.) Međutim, privoljeti alkoholičara da prihvati pomoć lakše je reći nego učiniti, budući da on obično poriče da ima problem. Ipak, kad članovi obitelji stupe u akciju i  uhvate se ukoštac s problemima koje im nanosi alkoholizam, alkoholičar će možda početi uviđati da on ipak ima problem. Jedan liječnik koji ima iskustva u pomaganju alkoholičarima i njihovim obiteljima kaže: “Mislim da je najvažnije da obitelj jednostavno obavlja svakodnevne aktivnosti na najsređeniji mogući način. Alkoholičar tako postaje sve više i više svjestan ogromne razlike između sebe i ostalih u obitelji.”

6. Koji je najbolji izvor savjeta za obitelji čiji je jedan član alkoholičar?

⁶ Ako je u tvojoj obitelji netko alkoholičar, biblijski nadahnuti savjeti mogu vam pomoći da živite na najsređeniji mogući način (Izaija 48:17; 2. Timoteju 3:16, 17). Razmotrimo neka od načela koja su pomogla obiteljima da se uspješno bore s alkoholizmom.

7. Tko je odgovoran ako je jedan član obitelji alkoholičar?

⁷ Prestani za sve okrivljavati sebe. Biblija kaže: “Svaki [će] svoje breme nositi”, i: “svaki [će] od nas dati Bogu odgovor za sebe” (Galaćanima 6:5; Rimljanima 14:12). Alkoholičar možda pokušava sugerirati drugima u obitelji da su oni odgovorni. Naprimjer, možda kaže: “Da ste bili bolji prema meni, ne bih pio.” Ako drugi ostavljaju dojam da se slažu s njim, ohrabruju ga da nastavi piti. No čak i ako smo pali kao žrtva okolnosti ili drugih ljudi, svi smo mi — uključujući i alkoholičare — odgovorni za ono što radimo. (Usporedi Filipljanima 2:12.)

8. Koji su neki od načina da se alkoholičaru pomogne suočiti se s posljedicama svog problema?

⁸ Nemoj misliti da uvijek moraš štititi alkoholičara od posljedica njegovog pijenja. Jedna biblijska poslovica o razbješnjelom čovjeku u jednakoj se mjeri može primijeniti i na alkoholičara: “Ako ga poštediš, učiniš samo još gore” (Priče Salamunove 19:19, Šarić).  Neka alkoholičar osjeti posljedice svog pijenja. Neka počisti nered koji je napravio ili neka nazove svog šefa ujutro nakon epizode opijanja.

9, 10. Zašto bi obitelji alkoholičarâ trebale prihvatiti pomoć, i čiju bi pomoć prvenstveno trebale tražiti?

⁹ Prihvati pomoć od drugih. Priče Salamunove 17:17 kažu: “U svako doba ljubi prijatelj, i brat postaje u nevolji.” Ako tvoja obitelj ima alkoholičara, ima i nevolje. Ti trebaš pomoć. Ne ustručavaj se oslanjati na podršku ‘prijatelja koji te ljube’ (Priče Salamunove 18:24). Kroz razgovor s drugima koji razumiju problem ili s onima koji su se suočili sa sličnom situacijom možeš dobiti praktične savjete o tome što treba činiti a što ne treba. No postupaj uravnoteženo. Razgovaraj s onima u koje imaš povjerenja, s onima koji neće ‘izdati tajnu’ (Priče Salamunove 11:13).

¹⁰ Nauči se oslanjati na kršćanske starješine. Starješine u kršćanskoj skupštini mogu biti velik izvor pomoći. Ti zreli muževi upućeni su u Božju riječ i imaju mnogo iskustva u primjeni njenih načela. Oni se mogu pokazati “kao zaklon od vjetra, i kao utočište od poplave, kao potoci na suhu mjestu, kao sjen od velike stijene u zemlji sasušenoj” (Izaija 32:2). Ne samo da kršćanski starješine štite od štetnih utjecaja skupštinu u cjelini nego također pružaju utjehu i okrepu te pokazuju osobni interes pojedincima koji imaju probleme. U potpunosti se okoristi njihovom pomoći.

11, 12. Tko pruža najveću pomoć obiteljima alkoholičarâ, i na koji se način ta podrška pruža?

¹¹ Iznad svega, crpi snagu od Jehove. Biblija nam daje jamstvo koje grije srce: “Blizu je Jahve onima koji su skršena srca, a klonule duše spasava” (Psalam 34:19, St). Ako si skršena srca ili klonule duše zbog pritisaka koje donosi život s alkoholičarem u  obitelji, znaj da “blizu je Jahve”. On razumije koliko je teška tvoja obiteljska situacija (1. Petrova 5:6, 7).

¹² Vjera u ono što Jehova kaže u svojoj Riječi može ti pomoći da se nosiš s tjeskobom (Psalam 130:3, 4; Matej 6:25-34; 1. Ivanova 3:19, 20). Ako proučavaš Božju riječ i živiš po njenim načelima, svrstavaš se u red onih koji primaju pomoć Božjeg svetog duha, koji ti može dati ‘izvanrednu snagu’ da se boriš iz dana u dan (2. Korinćanima 4:7, Duda-Fućak). *

13. Koji je drugi problem koji nanosi štetu mnogim obiteljima?

¹³ Neumjereno uživanje alkohola dovodi do daljnjeg problema koji nanosi štetu mnogim obiteljima — do nasilja unutar obitelji.

14. Kada se pojavilo nasilje unutar obitelji, i kakva je u tom pitanju situacija danas?

¹⁴ Prvi nasilan čin u ljudskoj povijesti bio je slučaj nasilja unutar obitelji koji je uključivao dva brata, Kaina i Abela (1. Mojsijeva 4:8). Otada čovječanstvo pogađaju svi mogući oblici nasilja unutar obitelji. Tu su muževi koji tuku žene, žene koje napadaju muževe, roditelji koji okrutno tuku svoju malu djecu i odrasla djeca koja zlostavljaju svoje ostarjele roditelje.

15. Kako nasilje unutar obitelji djeluje u emocionalnom pogledu na mnoge članove obitelji?

¹⁵ Šteta uzrokovana nasiljem unutar obitelji predstavlja nešto daleko više od tjelesnih ožiljaka. Jedna je fizički zlostavljana žena rekla: “Tu je snažan osjećaj krivnje i srama s kojim se moraš boriti. Ujutro najčešće jednostavno želiš ostati u krevetu, nadajući se da je sve to bio samo ružan san.” Djeca koja promatraju ili doživljavaju nasilje unutar obitelji mogu i sama biti nasilna kad odrastu i kad osnuju vlastitu obitelj.

16, 17. Što je to emocionalno zlostavljanje, i kako ono utječe na članove obitelji?

¹⁶ Nasilje unutar obitelji nije ograničeno na fizičko zlostavljanje. Često se radi o verbalnom napadu. Priče Salamunove 12:18 kažu: “Ima ko govori kao da mač probada.” Ta ‘probadanja’ koja karakteriziraju nasilje unutar obitelji obuhvaćaju kako nadijevanje pogrdnih imena i vikanje tako i stalno kritiziranje, ponižavajuće uvrede i prijetnje fizičkim nasiljem. Rane nastale emocionalnim nasiljem nevidljive su i često prolaze nezapažene od drugih.

¹⁷ Osobito je žalosno emocionalno udaranje djeteta — stalno kritiziranje i omalovažavanje njegovih  sposobnosti, inteligencije ili vrijednosti kao osobe. Takvo verbalno zlostavljanje može uništiti duh djeteta. Istina, sva djeca trebaju stegu. No Biblija upućuje očeve: “Očevi, ne ogorčujte svoje djece, da ne postanu malodušna!” (Kološanima 3:21, St).

18. U čemu leži korijen nasilja do kojeg dolazi unutar obitelji, i koji je, prema Bibliji, način da se nasilje zaustavi?

¹⁸ Korijen nasilja do kojeg dolazi unutar obitelji leži u srcu i umu; korijen našeg načina postupanja leži u našem razmišljanju (Jakov 1:14, 15). Da bi nasilnik prestao činiti nasilje, on treba promijeniti svoj način razmišljanja (Rimljanima 12:2). Je li to moguće? Jest. Božja riječ ima moć mijenjati ljude. Ona može iskorijeniti čak i ‘snažno utvrđena’ destruktivna gledišta (2. Korinćanima 10:4, NW; Jevrejima 4:12). Točna biblijska spoznaja može pospješiti promjenu u ljudima koja može biti tako temeljita da se ljudi takoreći oblače u novu osobnost (Efežanima 4:22-24; Kološanima 3:8-10; NW).

19. Kako bi kršćanin trebao gledati na bračnog druga i postupati prema njemu?

¹⁹ Gledište o bračnom drugu. Božja riječ kaže: “Tako su dužni muževi ljubiti svoje žene kao svoja tjelesa; jer koji ljubi svoju ženu, sebe samoga ljubi” (Efežanima 5:28). Biblija kaže i to da bi muž svojoj ženi trebao iskazivati “čast kao slabijoj (...) posudi” (1. Petrova 3:7, NW). Žene se potiče “da ljube muževe” i da imaju “duboko poštovanje” prema njima (Titu 2:4; Efežanima 5:33, NW). Sigurno je da nijedan bogobojazni muž ne može s pravom tvrditi da stvarno iskazuje čast svojoj ženi ako je napada bilo fizički bilo verbalno. A i nijedna žena koja viče na svog muža, koja  ga sarkastično oslovljava ili stalno grdi ne može reći da ga uistinu ljubi i poštuje.

20. Pred kime su roditelji odgovorni za svoju djecu, i zašto ne bi trebali gajiti nerealna očekivanja u vezi sa svojom djecom?

²⁰ Ispravno gledište o djeci. Djeca zaslužuju, da, trebaju, ljubav i pažnju svojih roditelja. Božja riječ djecu naziva ‘nasljedstvom od Gospodina’ i ‘darom’ (Psalam 127:3). Roditelji su pred Jehovom odgovorni brinuti se za to nasljedstvo. Biblija spominje “obilježja bebe” i dječačko “bezumlje” (1. Korinćanima 13:11, NW; Priče Salamunove 22:15). Roditelji se ne trebaju iznenaditi ako se suoče s bezumljem svoje djece. Djeca nisu odrasli. Roditelji ne bi od djeteta trebali zahtijevati više nego što je primjereno njegovoj dobi, obiteljskoj sredini i njegovim sposobnostima. (Vidi 1. Mojsijevu 33:12-14.)

21. Koje je Božje gledište o ostarjelim roditeljima i o postupanju s njima?

²¹ Gledište o ostarjelim roditeljima. Treća Mojsijeva 19:32 kaže: “Pred sijedom glavom ustani, i poštuj lice starčevo.” Božji je Zakon na taj način promicao poštivanje i visoko cijenjenje ostarjelih. Takvo što može biti pravi izazov kad ostarjeli roditelj možda djeluje prezahtjevno ili je bolestan pa se možda ne može brzo kretati ili razmišljati. Ipak, djecu se podsjeća da ‘zajam vraćaju roditeljima’ (1. Timoteju 5:4). To bi značilo da se s njima ophode s dostojanstvom i poštovanjem, da se možda čak i financijski brinu za njih. Zlostavljanje ostarjelih roditelja, bilo fizičko bilo na neki drugi način, apsolutno se kosi s načinom na koji nam Biblija kaže da postupamo.

22. Koje je svojstvo ključno da bi se svladalo nasilje unutar obitelji, i kako ga se može iskazivati?

²² Razvijaj samosvladavanje. Priče Salamunove 29:11 kažu: “Sav gnjev svoj izliva bezumnik, a mudri  ustavlja ga natrag.” Kako možeš svladavati svoj duh? Umjesto da dopustiš da se u tebi gomila nezadovoljstvo, što prije riješi nesuglasice koje se pojavljuju (Efežanima 4:26, 27). Udalji se ako osjetiš kako gubiš svladavanje. Moli se za Božji sveti duh koji će u tebi razviti samosvladavanje (Galaćanima 5:22, 23). Šetnja ili neki oblik fizičke aktivnosti može ti pomoći da svladaš svoje emocije (Priče Salamunove 17:14, 27). Nastoj biti “spor na gnjev” (Priče Salamunove 14:29).

23. Što se može dogoditi članu kršćanske skupštine ako opetovano i nepokajnički podliježe nasilnim izljevima gnjeva, pri čemu možda fizički zlostavlja svoju obitelj?

²³ Među djela koja Bog osuđuje Biblija ubraja i “neprijateljstva, svadje, (...) srdnje [“izljeve gnjeva”, NW]” i kaže da “oni koji takova čine ne će naslijediti carstva Božijega” (Galaćanima 5:19-21). Dakle, svatko tko tvrdi da je kršćanin no opetovano i nepokajnički podliježe nasilnim izljevima gnjeva, pri čemu možda fizički zlostavlja bračnog druga ili djecu, može biti isključen iz kršćanske skupštine. (Usporedi 2. Ivanovu 9, 10.) Na taj se način skupštinu drži čistom od nasilnih osoba (1. Korinćanima 5:6, 7; Galaćanima 5:9).

24. (a) Kako bi zlostavljani supružnici mogli postupiti? (b) Kako bi brižni prijatelji i starješine mogli pomagati zlostavljanom supružniku, no što ne bi smjeli činiti?

²⁴ A kako je s osobama koje su kršćani a sada doživljavaju napade od nasilnog supružnika koji ne pokazuje znakove mijenjanja? Neke su odlučile ostati s nasilnim supružnikom zbog ovog ili onog razloga. Druge su odlučile otići, smatrajući da je u opasnosti njihovo fizičko, duševno i duhovno zdravlje — a možda i sam život. Što god žrtva nasilja do kojeg dolazi unutar obitelji odluči učiniti u takvim okolnostima,  to je njena privatna odluka pred Jehovom (1. Korinćanima 7:10, 11). Dobronamjerni prijatelji, rođaci ili kršćanski starješine možda će željeti pružiti pomoć i savjet, no oni ne bi smjeli prisiljavati žrtvu ni na koji određen način postupanja. To je odluka koju on ili ona moraju donijeti sami (Rimljanima 14:4; Galaćanima 6:5).

25. Kakav je Jehovin naum s obzirom na obitelj?

²⁵ Kad je Jehova Adama i Evu združio u brak, njegov naum ni u kom slučaju nije bio da  obitelji budu izvrgnute korozivnom utjecaju štetnih problema kao što su alkoholizam ili nasilje (Efežanima 3:14, 15). Obitelj je trebala biti mjesto gdje će cvjetati ljubav i mir i gdje će biti zbrinute duševne, emocionalne i duhovne potrebe svakog njenog člana. Međutim, s pojavom grijeha, obiteljski je život ubrzo degenerirao. (Usporedi Propovjednika 8:9.)

26. Kakva budućnost očekuje one koji se trude živjeti u skladu s Jehovinim zahtjevima?

²⁶ Nasreću, Jehova nije odustao od svog nauma s obzirom na obitelj. On obećava da će uvesti miroljubivi novi svijet u kojem će ljudi “živjeti bez straha i niko ih ne će plašiti” (Ezehijel 34:28). Tada će alkoholizam, nasilje unutar obitelji i svi drugi problemi koji danas obiteljima nanose štetu biti stvar prošlosti. Ljudi će se smijati, ne da bi prikrili strah i bol, već zato što će se ‘naslađivati množinom mira’ (Psalam 37:11).