Twende kovidio oini

Omapuriro okuza kovalese

Omapuriro okuza kovalese

Omapuriro okuza kovalese

Hapo Ovahongonone va Jehova ve yakura ngamwa oundondi wombinḓu momapangero?

Eziriro ndi mari kongorere mba ra zu kokambo kOruhungu, 15 ku Juni, 2000.

Eziriro ekahu oro kutja Ovahongonone va Jehova kave yakura ombinḓu. Eṱe tu kambura kutja oveta ya Mukuru ohunga nombinḓu oveta ndja kurama, ndji ha sokurundururwa otja koumune wovandu. Posi yokutja, pa munikwa omiano omipe vyomapangero, mena rokutja ombinḓu nai i yenene okuhaṋewa motupa tune na moundondi wotupa two. Omukriste tji ma toorora okuyakura omapangero otja ingo poo indee, ka sokutara kouwa poo koumba mbu mape ya a munu momapangero ngo uriri. Eye tjinene u sokuripurira ku imbi Ombeibela mbi i honga, nokutja omukambo mbu ma toora mbwo mau ṱunu vi koupanga we ku na Mukuru Omunamasaayehe.

Omapu nga kamazeu okuyezuva. Okuzuva nawa omapu ngo, matu sokukonḓonona oviṋa tjiva mbya tjitwa mOmbeibela, mekuruhungi, na momapangero.

Jehova Mukuru wa raera Noa kutja ombinḓu mai sokuvarwa otjotjiṋa otjihuze. (Genesis 9:3, 4) Kombunda, oveta ya Mukuru kOvaisrael aai raisa ouyapuke wombinḓu: “Omuisrael ngamwa auhe poo owozonganda . . . ngu ma ri ombinḓu yangamwa otjiṋa, Ami me mu pe etambo.” Omuisrael ngwa nakaura oveta ya Mukuru aa yenene okuzunḓa varwe, ku nao Mukuru wa weza kutja: “Ami me . . . mu kondo kotjiwaṋa tjawo.” (Levitikus 17:10) Kombunda, pombongarero ndja ri moJerusalem, ovaapostele novanene vombongo va rakiza kutja atu “ri ko ombinḓu,” poo okukara kokure na yo. Okutjita nao kwa ri otjiṋa otjinanḓengu tjimuna okukara kokure noruvakiro nokurikotamena koomukuru wovisenginina.—Oviungura 15:28, 29.

Hapo okukara kokure nombinḓu, poo ‘okuhinokurya’ ombinḓu aaku hee ye meserewondo etenga? Ovakriste kaave ri ombinḓu ndji mai zu motjinamuinyo poo ndja kahisiwa, nu wina kaave ri onyama yotjipuka tji tja siniwa. Okurya ovikurya mbya rungwa mu nombinḓu tjimuna omuhaka mbwa ungurwa pombinḓu, wina kaku yandjere. Okurya ombinḓu momiano mbi aaku teya oveta ya Mukuru.—1 Samuel 14:32, 33.

Ovandu ovengi moruveze orukuru katjave kendisiwa i yokurya ombinḓu otja tji matu munu momambo nga tjangwa i Tertullian (meserewondo oritja-2 noritja-3 O.Z.). Tertullian wa tamuna omihoko mbyaavi ri ombinḓu indu tjaavi tjiti onḓuvasaneno. Eye wina wa tja: “Ovandu tjaave nyanda enyando rokuhihamisasana mokawongo, nu umwe aa ziza ombinḓu, omundu mape ya a nu ombinḓu ndji okukondja kutja aa veruke komutjise wokuseuka.”

Nandarire kutja Ovaroma tjiva aave tjitire ozondjito nḓo mena rouveruke wawo, Ovakriste kaave sokuzeyakura. Tertullian wa tja: “Eṱe katu twa mo nandarire ombinḓu yovinamuinyo movikurya vyetu.” Ovaroma aave ungurisa ovikurya mbi nombinḓu okurora na vyo ouṱakame wOvakriste. Tertullian wina wa tja: “Nai me mu pura kutja ongwaye tji mu nongamburiro kutja Omukriste ma isa ombinḓu yotjipuka na kananukirwa i indjo yomundu?”

Ndino ovandu ovengi mape ya kave ripura ohunga noveta ya Mukuru Omunamasaayehe, indu onganga tji ye ve raere kutja mave sokupakerwa ombinḓu. Nandarire kutja Ovahongonone va Jehova ve vanga okuhupa, eṱe twe rimanena okukara nonḓuviro koveta ya Jehova ohunga nombinḓu. Hapo ihi matji hee ye otja komapangero nge ri po nai?

Omapakerero wombinḓu ya uta okutjiukwa nawa kombunda yOvita vyOuye Ovitjavari, nungwari Ovahongonone va Jehova va muna kutja otjiṋa hi aatji vetasana otjiuru noveta ya Jehova, nu ngamba tu kambura nao. Posi ya, omuano womapangero wa runduruka okuza koruveze ndwo. Ndino, ovandu ovengi kave pakerwa ombinḓu aihe, nungwari ve pakerwa ombinḓu ndji norupa rumwe ndu ma hepa, tjimuna (1) o-red cells, (2) o-white cells, (3) o-platelets (4) no-plasma. Onganga i yandja orupa rwombinḓu omuvere ndu ma hepa, otja kongaro me ri. Ombinḓu tji ya haṋewa motupa tune two, i yenena okuyandjwa kovavere ovengi. Ovahongonone va Jehova ve kambura kutja okuyakura ombinḓu aihe, poo rumwe rwotupa tune two kaku hitasana noveta ya Mukuru. Otjiperi kutja okukara nonḓuviro komirari vyOmbeibela kwa vatera ovengi okuhinokumuna omitjise mbi za mombinḓu, tjimuna omutjise wehuri nehinga.

Nungwari, mena rokutja otupa tune twombinḓu tu yenena okuhaṋewa moundondi ouṱiṱi, pe kara omapuriro ohunga nomaungurisiro woundondi mbwi. Hapo oundondi mbwi u ungurisiwa vi, nu Omukriste u sokuripura omuini kutja ma toorora okuyakura oundondi mbwi poo indee?

Ombinḓu i notupa otuingi. Orupa ndwi o-plasma ru nomeva omengi, nge tjinda ozohormone ozengi, omongwa worutu, oviṋa mbi vatera okukweya ovikurya (enzymes), noviparure vyorutu (nutrients), mu mu nomautji pekepeke. O-plasma wina i noviṋa mbi vatera okutjaera kutja omuvere a ha pandjara ombinḓu onyingi (clotting factors), na mbi rwisa omitjise morutu (antibodies), noundondi warwe mbu isanewa o-albumin. Ovatjiwe ve haṋa nokuungurisa ozoproteine ozengi zo-plasma. Otjotjihorera, oviṋa mbi vatera okutjaera kutja omuvere a ha pandjara ombinḓu onyingi o-clotting factor 8 i yandjwa kovandu mba vera omutjise mbwi o-hemophilia, owo mbe nombinḓu ndji ziza hakahana. Poo indu omundu tja vere omutjise worive, ozonganga ze yenena okumuyenda okandondi ko-plasma ku ka nanwa okuza kovandu mba yenena okurwisa omutjise tjingewo mbwo. Ozoproteine zarwe zo-plasma ze ungurisiwa momapangero, posi ya oviṋa mbya tamunwa kombanda mavi raisa omuano orupa rwombinḓu mu ru yenena okuhaṋewa moundondi. a

Momuano tjingewo orupa rwombinḓu ndwi o-plasma tji ru yenena okukara moundondi pekepeke, otupa twarwe twombinḓu tjimuna o-red cells, o-white cells no-platelets, wina tu yenena okuhaṋewa motupa otuṱiṱi pekepeke. Otjotjihorera, morupa ndwi o-white blood cells omu mu za oundondi mbu isanewa o-interferons no-interleukins, mbu ungurisiwa okupanga omutjise wonyota nomitjise vyarwe omizeu wina. Morupa rwombinḓu ndwi o-platelets mu yenena okuisamewa oundondi mbu mau yenene okuungurisiwa okupanga ovirwaro. Omiti vyarwe mbi za motupa twombinḓu ngunda vi ungurwa. Omapangero otja ingo kaye zu motupa twombinḓu tune uriri, nungwari ye kamburira mo otupa tjiva twotupa two, poo oundondi watwo. Hapo Omukriste auhe ma sokuyakura oundondi wombinḓu indu tji ma pangwa? Katu nokuyenena okuyandja eziriro. Ombeibela kai hungirire kovingi, okutja auhe ma sokurityera omuini otja komeritjiviro we womomutima kutja ma tjiti vi.

Tjiva mape ya ave panḓa okuungurisa ombinḓu oparukaze, nandarire oundondi wombinḓu mbu mau yenene okuvevatera oruveze orusupi okurwisa omutjise. Imbwo omuano mbu ve zuva etwako ra Mukuru rokutja ‘amu ri ko ombinḓu.’ Owo ve muna kutja etwako ra Mukuru nda yandjere kOvaisrael ri tja ombinḓu ndja zu motjinamuinyo ‘i sokutirahirwa pehi.’ (Deuteronomium 12:22-24) Ongwaye etjangwa ndo poo omurari mbwo, tji u ri omunanḓengu? Ombinḓu i hepa okurongerisiwa nokuṱizirwa peke kutja mu nanwe o-gamma globulin noundondi wombinḓu warwe. Ku nao, Ovakriste tjiva ve nakaura omapangero otja ingo tjimuna tji ve nakaura omapakerero wombinḓu aihe poo otupa tune twayo. Omeritjiviro wawo womomutima maye sokupewa ondengero.

Ovakriste varwe mape ya ave kara noumune mbwa panguka. Owo wina ve panḓa okupakerwa ombinḓu aihe poo otupa tune twombinḓu, tu tu ri o-red cells, o-white cells, o-platelets poo o-plasma. Nungwari, owo ve yandjera onganga okuvepanga noundondi wombinḓu mbu za kotupa tune twombinḓu. Nandarire mongaro ndjo, mape ya ape kara nomaumune pekepeke. Omukriste umwe mape ya a yakura oyenda ndji o-gamma globulin, posi ya mape ya a yakura poo a ha yakura oyenda ndja zu mo-red cells poo o-white cells. Posi yokutja, otjikwaye tji tji tjita kutja Ovakriste tjiva ve yakure oundondi wombinḓu?

Omapuriro okuza kovalese” mokambo kOruhungu 1 ku Juni, 1990 ka tja ozoproteine zo-plasma, nḓe ri oundondi wombinḓu, ze yenena okuza mu ina otjingundi okuyenda kombinḓu yokanatje ku ke ri mezumo re. Kutja omuatje ma kare mondjeverero, ina u yandja o-immunoglobulins komuatje we. Otja o-red cells tji ya kurupa, i runduruka okurira o-bilirubin, ndji hita mo-placenta yaina, nu okuzambo ai piti ku nondova morutu rwaina. Momuano mbwi, oundondi wombinḓu u yenena okuza momundu umwe okuyenda komundu warwe. Ku nao, Ovakriste tjiva mape ya ave munu kutja mave yakura oundondi wombinḓu mbu za mo-plasma poo mo-cells, mena romuano oundondi wombinḓu mu u za mu ina au i kokanatje ku ke ri mezumo.

Hapo okukara nomaumune pekepeke nozondando pekepeke nḓa zikamena komeritjiviro womomutima ku raisa kutja epu ndi kananḓengu? Kako. Enanḓengu. Nungwari, otjo otjikahu. Oviṋa mbi twa lese kombanda vya raisa kutja Ovahongonone va Jehova ve panḓa okupakerwa ombinḓu aihe notupa twayo. Ombeibela i raera Ovakriste kutja: “Amu ri ko ovikurya mbya punguhirwa oomukuru vovisenginina; amu ri ko ombinḓu; . . . neṋe oveni amu nanukire ko oruvakiro.” (Oviungura 15:29) Pendje na imbyo mbya tamunwa, tji kwe ya koundondi wombinḓu, Omukriste auhe ma sokukumba nokuripurira ko oukoto kondyero ye ndja zikamene komeritjiviro we womomutima.

Otja tji matu tjiwa ohunga nombinḓu, ovandu ovengi mave yenene okuyakura omapangero nge eta ouwa tjimanga, nu nandarire kutja mape ya aye eta oumba kouveruke wawo. Ovakriste ve kondja okukonḓonona oukoto kutja ve kare noumune ouwa ohunga nepu ndo nungwari kave ṱaṱere koviṋa mbi mave yenene okumuna uriri. Ovahongonone va Jehova ve nondangi kozongondjero nḓe tjitwa momapangero nu owo ve tara ko nawa komaumba poo ouwa, mbu mave munu momapangero ayehe. Posi ya, indu tji kwe ya komayakuriro wombinḓu, owo ve tara nongengezero kutja Mukuru u noumune uṋe nu ve tara koupanga wawo na Mukuru, ngu ri Omuyandje wOmuinyo.—Epsalme 36:9.

Tjiri otjiṋa otjiwa Omukriste auhe okukara nongamburiro tjimuna omutjange wEpsalme ngwa tja: “Orondu Muhona, Ndjambi, Eye eyuva, ndi yandja ondjerera nomuinyo ku eṱe. Eye u tu yama, nu u yandja otjari nondatero; ka rurupara oviṋa oviwa ku imba mbe ryanga mousemba. Ndjambi, . . . ovaṋingandu imba mbe riyameka kOve!”—Epsalme 84:11, 12.

[Omambo wokehi]

a Tara “kOmapuriro okuza kovalese” mokambo kOruhungu 15 ku Juni, 1978, na indwi 1 ku Oktoba, 1994. Ozonganda nḓe ungura omiti za ungura omiti mbi ha zu mombinḓu, nu mbi mape ya aavi ungurisiwa moruveze rwoundondi wombinḓu tjiva mbwa ungurisiwa morukapitaveze.

[Okaongo]

OMAPURIRO NGU MO YENENE OKUPURA KONGANGA

Indu tji mo sokutaurwa, poo tji mo sokupangwa nomapangero ngu mape ya aye ungurisa ombinḓu, pura onganga kutja:

Hapo ozonganga nozonesa nḓu maze ndji panga maze tjiwa kutja otjOmuhongonone wa Jehova, mozongaro ngamwa azehe hi nokuyandjera kutja mbi pakerwe ombinḓu? (ombinḓu aihe, o-red cells, o-white cells, o-platelets poo o-plasma)

Indu tji wa pewa omiti mbya ungurwa okuza mo-plasma, o-red cells, o-white cells, poo o-platelets, pura konganga kutja:

Hapo omuti wa ungurwa pu rumwe rwotupa tune twombinḓu? Tji pe ri nao, kahurura kutja mu na tjike.

Omuti mbu me pewa u ṱa pi, nu mau yandjewa vi?

Omeritjiviro wandje womomutima tji maye ndji yandjere okuyakura oundondi wombinḓu, mape ya au ndji etera oumba waye?

Indu omeritjiviro wandje womomutima tji ye hi nokundjiyandjera okuyakura oundondi wombinḓu, omapangero yeṋe yarwe ngu mape ya e ungurisa?

Kombunda yokuripurira kotjiṋa hi, oruṋe tji me sokukuraera ondando yandje ohunga notjiṋa hi?