Arao ojihẹ nọ o wo izou ihrẹ nọ a fodẹ evaọ obe Eviavia 13:1 na o dikihẹ kẹ egọmeti akpọ na soso.

•   O wo udu-esuo, ogaga gbe agbara-uvie, onọ u dhesẹ nọ o dikihẹ kẹ egọmeti.​—Eviavia 13:2.

•   O bi su “erua gbe itu ahwo gbe erọunu gbe erẹwho kpobi,” fikiere orọnikọ egọmeti orẹwho jọ ọvo o dikihẹ kẹ hẹ.​Eviavia—13:7.

•   O wo eware jọ nọ erao ene nọ a fodẹ evaọ obe Daniẹl 7:2-8 na i wo re. Oma riẹ o wọhọ orọ arao nọ a re se okeke, o wo awọ adaka, unu okpohrokpo gbe izei ikpe. Erao nọ a fodẹ evaọ eruẹaruẹ Daniẹl na i dikihẹ kẹ ivie hayo egọmeti nọ i su unọjọ utọjọ. (Daniẹl 7:17, 23) Fikiere, arao ojihẹ nọ a fodẹ evaọ obe Eviavia uzou avọ 13 na o dikihẹ kẹ isuẹsu akpọ na soso.

•   Arao ojihẹ na o “no evaọ abade na ze,” onọ u dikihẹ kẹ ahwo-akpọ nọ a bi ru ozighi, enọ i bi su akpọ na nẹnẹ na.​—Eviavia 13:1; Aizaya 17:12, 13.

•   Ebaibol na ọ ta nọ inọmba hayo odẹ arao ojihẹ na nọ ọ rrọ 666 na yọ “inọmba ohwo-akpọ.” (Eviavia 13:17, 18) Oyena u dhesẹ nọ arao ojihẹ nọ a fodẹ evaọ obe Eviavia uzou avọ 13 na yọ esuo ohwo-akpọ orọnikọ orọ izi imuomu hu.

 Dede nọ egọmeti sa-sa nọ e rrọ akpọ na a rẹ kake rọwokugbe he, u wo oware jọ nọ a jọ rọwokugbe. Aikpobi na a gwọlọ nọ a re gbe su viukpenọ a rẹ romakpotọ kẹ esuo Uvie Ọghẹnẹ. (Olezi 2:2) Evaọ obaro, aikpobi na a ti kuomagbe họre wọso Jesu Kristi avọ egbaẹmo riẹ evaọ ẹmo Amagidọn. Yọ ẹmo nana a te jọ raha ai no.​—Eviavia 16:14, 16; 19:19, 20.

“Izei ikpe gbe izou ihrẹ”

 Evaọ Ebaibol na, a rẹ rehọ inọmba jọ dhesẹ eware. Wọhọ oriruo, ikpe avọ ihrẹ i dikihẹ kẹ oware nọ o rrọ gbagba. Ẹvẹ ma sae rọ riẹ oware nọ “izei ikpe gbe izou ihrẹ” arao ojihẹ nọ a fodẹ evaọ obe Eviavia uzou avọ 13 na i dikihẹ kẹ? A fodẹ “ẹmema arao ojihẹ na” uwhremu na evaọ obe Eviavia, yọ a dhesẹ i rie inọ ọ rrọ wawae yọ o wo izou ihrẹ gbe izei ikpe. (Eviavia 13:1, 14, 15; 17:3) Ebaibol na ọ ta nọ izou ihrẹ arao ojihẹ ọwawae na i dikihẹ kẹ “ivie ihrẹ,” hayo egọmeti.​—Eviavia 17:9, 10.

 Epọvo na re, izou ihrẹ arao ojihẹ nọ a fodẹ evaọ obe Eviavia 13:1 na i dikihẹ kẹ egọmeti ihrẹ: eye họ egọmeti ihrẹ nọ i su akpọ na soso evaọ ọvuọ oke riẹ no, no oke anwae ze rite oke mai na, yọ ae họ egọmeti nọ e mai kpokpo idibo Ọghẹnẹ no. Egọmeti ihrẹ yena họ Ijipti, Asiria, Babilọn, Midia avọ Pasia, Grisi, Rom, gbe Britain Avọ America. Kọ ẹvẹ kpahe “izei ikpe” na? Ma rẹ sae ta nọ izei ikpe na i dikihẹ kẹ egọmeti erẹwho efa kpobi, te esese te ilogbo. Nọ o rrọ ere na, yọ itu-uvie e rrọ izei na ọvuọvo na, u dhesẹ nọ evaọ oke ovona nọ egọmeti ihrẹ na i bi ro su akpọ na ze unọjọ utọjọ na, yọ egọmeti efa i bi su re.