Bai pa asuntu

Bu manera di bisti ta mostra ma bu ta sirbi Deus?

Bu manera di bisti ta mostra ma bu ta sirbi Deus?

‘Nhos faze tudu kuzas pa glória di Deus.’ — 1 CORÍNTIOS 10:31.

KÁNTIKUS: 34, 61

1, 2. Pamodi ki sérvus di Jeová ta preokupa ku ropa ki es ta bisti? (Odja fotu na komésu di es artigu.)

 UN JORNAL di Olanda fla kel-li sobri un runion di xéfis di relijion: “Txeu di es ka staba ta uza ropa sériu, inda más pamodi staba kalor.” Inda kel jornal fla: “Kongrésu di Tistimunhas di Jeová é txeu diferenti. Ómis ku mininus ta uza fatu ku gravata, mudjeris ku mininas ta uza saia kunpridu i omésmu ténpu modérnu.” Txeu bês, Tistimunhas di Jeová ta ilojiadu pamodi es ta ‘uza ropa dretu, ku ruspetu i bon juís, sima ta speradu di kes [algen] ki ta fla ma es ta adora Deus.’ (1 Tim. 2:9, 10) Apóstlu Paulu staba ta pâpia sobri mudjeris, má kel-li tanbê ta aplika na kes ómi ki ta sirbi Deus.

2 Pa nos ki ta sirbi Jeová, é inportanti nu sabe ki tipu di ropa ta agrada-l. Kel asuntu li tanbê é inportanti pa Jeová. (Gén. 3:21) Dja ki Jeová é kel algen Más Grandi di Séu ku Téra, el ten leis sobri modi ki se sérvus debe bisti i konpo. Kes orientason li sta klaru na Bíblia. Pur isu, óras ki nu ta skodje un ropa nu ka debe pensa sô na kuzê ki nu gosta. Nu debe pensa na kuzê ki ta agrada kel Sinhor Más Grandi, Jeová.

3. Kuzê ki lei ta flaba sobri ropa? Kuzê ki kel-li ta inxina-nu?

3 Pur izénplu, na kel lei ki Deus daba israelitas tinha régras ki ta protejeba es di kes konportamentu mariadu di kes nason na ses vólta. Un di kes régra ta flaba ma un mudjer, ka debe uzaba ropa di ómi i ma un ómi ka debe uzaba ropa di mudjer. (Lé Deuteronómio 22:5.) Kel lei li, ta mostra klaru ma Jeová ta ôdia tipus di ropa ki ta faze un ómi parse ku un mudjer, ki ta faze un mudjer parse ku un ómi ô ki ta poi un algen ku duvida si é un ómi ô un mudjer.

4. Kuzê ki pode djuda-nu toma bons disizon sobri modi ki nu debe bisti?

4 Bíblia ten prinsípius ki ta djuda-nu toma bons disizon sobri kuzê ki nu ta bisti, ka ta nporta kal ki é nos país, kultura ô klima. Nu ka meste di un lista grandi ki ta fla-nu kuzê ki nu pode uza i kuzê ki nu ka pode uza. É sô sigi kes prinsípiu di Bíblia. Má, kel-li ka ta inpidi-nu di skodje ropas ki nu gosta. Nu ben odja alguns prinsípiu ki pode djuda-nu sabe ‘kal ki é kel vontadi di Deus, ki é dretu, ki é perfeitu i ki el ta seta’ óras ki nu ta disidi ki ropa ki nu ta uza. — Rom. 12:1, 2.

‘NU TA PROVA MA NOS É MINISTRUS DI DEUS’

5, 6. Nos manera di bisti i di konpo pode poi pesoas ta faze kuzê?

5 Deus orienta apóstlu Paulu pa skrebe kel prinsípiu ki sta na 2 Coríntios 6:4. (Lé.) Manera ki nu ta bisti i konpo ta fla txeu sobri nos. Txeu algen ta kria un ideia sobri nos ku bazi na modi ki nu ta bisti i konpo. (1 Sam. 16:7) Anos é ministrus di Deus, pur isu, nu ka pode pensa sô na kel ki nu gosta i ki ta pô-nu ta xinti dretu. Kes prinsípiu ki nu ta atxa na Palavra di Deus debe pô-nu ta ivita uza ropas pertadu, kurtu, ki ta txoma atenson ô ki ta poi otus algen ta ten pensamentus mariadu. É klaru ki kel-li ta inklui ropas ki ta mostra pártis di korpu ki nu ka debe mostra. Nu ka krê pa ningen fika sen jetu ô pa es fika ta disvia odju pamodi ropa ki nu tene bistidu.

6 É más fásil pesoas ruspeta-nu kómu sérvus di Deus óras ki nu ta sta linpu, bistidu dretu, ben konpodu i ku bon gostu. Manera ki nu ta bisti i konpo pode poi pesoas ta krê prende más sobri Deus i ta ten más ruspetu pa nos organizason. I kel-li pode poi pesoas ta presta atenson na kel mensaji inportanti ki nu ta prega.

7, 8. Na ki momentu nu debe ten más kuidadu na skodje nos ropa?

7 Pamodi nu ta ruspeta Jeová, nos irmons i pesoas na nos tiritóriu, nu ta uza ropas ki ta da ónra pa Jeová i pa nos mensaji. (Rom. 13:8-10) Kel-li é más inportanti inda óras ki nu ta bai runion ô pregason. Nu debe bisti ‘sima ta speradu di kes [algen] ki ta fla ma es ta adora Deus.’ (1 Tim. 2:10) É klaru ki alguns ropa ki pode ser dretu na un lugar, pode ka ser dretu na otu lugar. Pur isu, povu di Jeová na mundu interu ta pensa na kustumus di kada lugar asi pa es ka ofende ningen.

Bu manera di bisti ta da ónra pa Jeová? (Odja parágrafus 7, 8.)

8 1 Coríntios 10:31. Óras ki nu ta sta na nos asenbleias ku kongrésus, nu debe bisti di un manera ki ta mostra ruspetu, envês di uza kes stilu di ropas izajeradu ki na mundu ta atxadu ma é normal. Mésmu antis i dipôs di kongrésu, pur izénplu óras ki nu ta txiga ô sai di otel ô óras ki nu ta ba pâsia ku irmons, nu ta ivita ropas ki é informal dimás ô dislexadu. Asi, nu ka ta xinti vergónha di fla ma nos é Tistimunhas di Jeová i nu ta fika avontádi pa da tistimunhu si parse oportunidadi.

9, 10. Modi ki Filipenses 2:4 ta djuda-nu óras ki nu ta skodje ropa?

9 Filipenses 2:4. Nu meste pensa na modi ki nos ropa ta ba afeta nos irmons. Pamodi? Un di kes motivu é pamodi povu di Deus ta sforsa txeu pa aplika kel konsedju di Bíblia li: ‘Nhos poi ménbrus di nhos korpu ta fika mortu, pa kuzas sima konportamentu seksual mariadu, inpuréza, paxon diskontroladu’. (Col. 3:2, 5) Alguns di nos irmons ki ta lebaba un vida mariadu na pasadu, talvês inda sta ta luta kóntra dizejus mariadu. (1 Cor. 6:9, 10) Nu ka krê pa kes ropa ki nu ta bisti poi ses luta ta bira más difísil, ka simé?

10 Óras ki nu ta sta djuntu ku nos irmons ku irmans, nos manera di bisti debe djuda pa kongregason bira un lugar suguru i livri di kalker influensia mariadu. Kel-li debe kontise óras ki nu sta na runion i óras ki nu sta ta divirti. Nu ten liberdadi di skodje kuzê ki nu krê bisti. Má simé, kada un di nos ten responsabilidadi di uza ropas ki ta djuda otus algen mante puru dianti di Deus, tantu na kuzas ki es ta pensa, ki es ta fla i ki es ta faze. (1 Ped. 1:15, 16) Ken ki ta ama di verdadi ‘ka ta konporta sen ruspetu, el ka ta djobe sô ses interesi’. — 1 Cor. 13:4, 5.

ROPA SÉRTU PA MOMENTU SÉRTU

11, 12. Modi ki Eclesiastes 3:1, 17 ta djuda-nu ser ekilibradu óras ki nu ta disidi ki ropa nu debe bisti?

11 Óras ki un sérvu di Deus ta disidi ki tipu di ropa el ta uza, el debe lenbra ma ‘ten un ténpu pa tudu trabadju i pa faze tudu kuza.’ (Ecl. 3:1, 17) É klaru ki klima di kada lugar i otus situason pode influensia ki tipu di ropa nu ta skodje. Má, kel ki Jeová ta fla ma é dretu ô mariadu nunka ka ta muda. — Mal. 3:6.

12 Na lugaris undi ta faze txeu kalor, pode ser un dizafiu bisti ropas ki ta mostra ruspetu. Pur isu, nos irmons ku irmans ta da valor pa sforsus ki nu ta faze pa ivita ropas pertadu ô largu dimás ki ta mostra más di ki kel ki debe. (Jó 31:1) Alén di kel-li, óras ki nu sta na praia di mar ô na pisina, nos ropa di toma banhu debe mostra ruspetu. (Pro. 11:2, 20) É verdadi ki txeu algen ki ka é kriston ta uza ropa di toma banhu ki ta mostra pártis di korpu ki ka debe. Dja ki nu ta adora Jeová i nu ta ama-l txeu, nu ka krê uza nada ki ta mantxa se nómi ki é santu.

13. Modi ki 1 Coríntios 10:32, 33 ta djuda-nu skodje ki ropa nu ta uza?

13 Otu prinsípiu di Bíblia inportanti ki ta djuda-nu sabe kuzê ki nu debe bisti, sta na 1 Coríntios 10:32, 33. (Lé). Kel testu li, ta mostra ma nu meste preokupa ku konsénsia di otus algen, ka ta nporta si es é nos irmons ô nau. Asi, nu ta leba asériu kel responsabilidadi ki nu ten di ivita ropas ki ta ofende otus. Paulu skrebe: ‘Kada un di nos debe agrada se prósimu pa se ben, asi pa pode djuda-l. Pamodi nen Kristu ka agrada se kabésa’. (Rom. 15:2, 3) Pa Jizus, faze vontadi di Deus i djuda otus algen éra más inportanti di ki faze kuzas pa agrada se kabésa. Di mésmu manera, pa más ki nu gosta di un ropa, nu ka ta ba uza-l si kel-la ta ba poba kes algen ki nu krê da tistimunhu nega obi nos mensaji.

14. Modi ki pai ku mai pode inxina ses fidjus skodje ropas ki ta onra Jeová?

14 Pai ku mai ki ta sirbi Jeová ten responsabilidadi di inxina ses fidjus aplika kes prinsípiu di Bíblia. Kel-li krê fla ma es ku ses fidjus debe konpo i bisti di un manera ki ta mostra ruspetu, asi pa es pode alegra korason di Jeová. (Pro. 22:6; 27:11) Modi ki pai ku mai pode djuda ses fidjus ten ruspetu pa nos Deus, ki é santu? Es ta faze kel-li óras ki es ta da un bon izénplu através di kuzas ki es ta faze i óras ki es ta orienta ses fidjus ku amor. É bon óras ki pai ku mai ta djuda ses fidjus sabe undi ki es ta atxa i modi ki es ta skodje ropas ki ta agrada Deus! Di kel manera li, fidjus ta ntende ma es ka debe skodje ropas sô pamodi es gosta di es, má es debe skodje ropas ki ta da ónra pa kel Deus ki es ta reprizenta, Jeová.

UZA DRETU BU LIBERDADI DI SKODJE

15. Kuzê ki nu debe leba en kónta óras ki nu ta skodje un ropa?

15 Bíblia ta da-nu bons orientason ki ta djuda-nu skodje ropas ki ta onra Jeová. Má simé, ropa ki nu ta bisti ta mostra nos gostu. Ten ropa pa tudu tipu di gostu i pa tudu tipu di bolsu. Ka ta nporta kuzê ki nu skodje, nos ropa debe mostra ruspetu, debe ser linpu i el debe sta di akordu ku kel okazion ki ta mostra ruspetu pa kultura di kel lugar.

16. Pamodi ki bale péna sforsa pa atxa ropa ki ta mostra ruspetu?

16 É verdadi ma nen sénpri é fásil atxa ropa ki ta mostra ruspetu i ki nu gosta di el. Txeu lója ta bende sô kuzê ki sta na móda. Atxa saia, bistidu i bluza ki ta mostra ruspetu ô fatu i kalsa ki é ka mutu pertadu pode ser sima djobe un gudja na meiu di padja. Bale péna faze sforsu pa nu uza ropa bunitu i ki ta mostra ruspetu, i nos irmon ta da txeu valor pa kel-li. Alén di kel-li, nu ta odja ma kel sforsu ki nu ta faze ta bale péna pamodi nu sabe ma nu sta da ónra pa nos Pai na Séu ki ta ama-nu txeu.

17. É dretu un irmon uza barba? Splika.

17 É dretu un irmon uza barba? Lei ki Jeová daba israelitas ta flaba ma ómis debe uzaba barba. Má, dja ki kristons ka sta dibaxu di Lei di Muizés es ka meste sigi-l. (Lev. 19:27; 21:5; Gál. 3:24, 25) Na alguns kultura, pesoas ta atxa ma é normal un ómi uza barba ben fetu. Kel-la ka ta inpidi pesoas di da atenson pa mensaji di Reinu. Na alguns país ten ansions i ajudantis di kongregason ki ta uza barba. Má simé, alguns irmon talvês ta prifiri ka uza barba. (1 Cor. 8:9, 13; 10:32) Dja na otus país uza barba é ka normal, pur isu, ka ta fikaba dretu pa un irmon uza barba. Na verdadi, si un irmon uzaba barba na kes lugar la, el podia poi pesoas ta pensa kuzas mariadu i talvês el ka ta sérba un algen ki é un izénplu pa otus. — Rom. 15:1-3; 1 Tim. 3:2, 7.

18, 19. Modi ki Miqueias 6:8 ta djuda-nu sforsa pa nu bisti di manera ki ta agrada Deus?

18 Nu ta fika txeu kontenti pamodi Jeová ka da-nu un lista grandi di kuzê ki nu pode faze i di kuzê ki nu ka pode faze. Envês di kel-li, el ta dexa-nu uza nos liberdadi di skodje pa nu toma disizons ikilibradu ku bazi na prinsípius di Bíblia. Dja ki nos é sérvus di Jeová, nu krê ‘anda di manera modéstu ku nos Deus’, ti mésmu óras ki nu ta skodje ropa ki nu ta uza. — Miq. 6:8.

19 Jeová é santu i puru i sénpri el ta da-nu bons konsedju. Un algen umildi ta analiza dretu ropa ki el ta uza, pa odja si el sta di akordu ku kes orientason di Deus. Alén di kel-li, el ta ruspeta opinion i sentimentus di otus algen. Nton óras ki nu ta ‘anda di manera modéstu ku nos Deus’, nu ta leba en kónta kuzê ki Deus ta pensa i kuzê ki otus algen ta pensa.

20. Kuzê ki nos manera di bisti i di konpo debe poi otus algen ta pensa di nos?

20 Nos ropa debe mostra klaru ma nu ta sirbi Jeová. Nos irmons ku irmans i otus algen debe rekonhese ma nos é reprizentanti di Deus. Kes midjór orientason ki izisti ta ben di Jeová i nu ta fika kontenti di aplika-s na nos vida. Manera ki nos irmons ta konporta i tipu di ropa ki es ta uza, ta poi kes algen ki ten korason sinseru ta seta verdadi. Kes irmon li merese ilojiu pamodi es ta da ónra pa Jeová i es ta poi se korason kontenti. Si nu toma bons disizon sobri kuzê ki nu ta bisti, nu ta kontinua ta lova Jeová, ki ta bisti ‘rei di bunitu i ku glória.’ — Sal. 104:1, 2.