Kal idhi e weche manie iye

Kal idhi kama ochanie weche mantie

 WACH MADUONG’ MA GASET WUOYOE

Be Ing’eyo Gima Duong’ ma Nyasaye Osetimoni?

Be Ing’eyo Gima Duong’ ma Nyasaye Osetimoni?

“Nikech Nyasaye nohero piny ahinya, omiyo nochiwo Wuode ma miderma, mondo ng’a ma oyie kuome kik lal, to obed gi ngima mochwere.”—Johana 3:16.

Mano e achiel kuom ndiko ma yudore e Muma ma ji mang’eny ong’eyo kendo ma itiyogo ahinya. Mano osemiyo jomoko owacho ni onge ndiko machielo “ma lero e yo machuok winjruok man e kind Nyasaye gi dhano kod yo mar yudo warruok.” Nikech mano, e pinje moko ji samoro ndiko andika “Johana 3:16” kata weche ma ndikono wacho kuonde ma ji chokoree, e geche, kata kuonde mamoko.

Ji mang’eny ma tiyo gi ndikono kamano, paro ni nikech Nyasaye ohero dhano, gibiro yudo ayuda ngima mochwere. To in iparo nade? Ineno nade hera mar Nyasaye? Iparo ni en ang’o ma Nyasaye osetimo ma nyiso ni oheri?

“NYASAYE NOHERO PINY AHINYA”

Ji mang’eny oyie kendo pako Nyasaye ni nochweyo piny kod gik moko duto e kor lwasi, kaachiel gi dhano bende. Gik ma nigi ngima bende ochwe e yo maber kendo e yo ma kore tek to mano nyiso ayanga ni nochwegi gi ng’at mariek ahinya. Ji mang’eny bende goyo ne Nyasaye erokamano kuom miyogi ngima. Kendo ging’eyo ni Nyasaye e momiyogi gik moko duto ma miyo gidhi nyime gi ngima kendo gibed mamor gi gik ma gitimo. Gigo oriwo muya, pi, chiemo, kaachiel gi gik mamoko ma yudore e piny.

En gima owinjore ndi ni wadhi nyime dwoko ne Nyasaye erokamano kuom gigi nikech en e Jachwechwa kendo oritowa. (Zaburi 104:10-28; 145:15, 16; Tich Joote 4:24) Wanyalo neno kaka Nyasaye oherowa ka waparo gik moko duto ma otimonwa mondo wabed mangima. Jaote Paulo  nowacho niya: ‘Nyasaye owuon e ma chiwo ne ji duto ngima, gi muya, gi gik moko duto. Nikech kuom en wangima, kendo wawuotho, kendo wantie.’—Tich Joote 17:25, 28.

Kata kamano, Nyasaye ok nyis ni oherowa mana kuom miyowa gik madwarore mondo wabed mangima. E wi miyowa gigo, ochweyowa gi nyalo makende mar bedo gi winjruok kode kendo okonyowa loso winjruok ma kamano. (Mathayo 5:3) E yo ma kamano, dhano duto ma luwo chikene nigi thuolo mar bedo “nyithind Nyasaye.”—Jo Rumi 8:19-21.

Mana kaka bug Johana 3:16 wacho, Nyasaye nonyiso ni oherowa kuom oro Yesu Wuode e piny mondo opuonjwa e wi Nyasaye ma en Wuon mare, kendo mondo othonwa. Kata kamano, ji mang’eny wacho ni ok ging’eyo maber gimomiyo Yesu ne nyaka tho ne dhano kendo ok ging’eyo maber kaka tho Yesu nyiso ni Nyasaye oherowa. We wanon ane gima Muma wacho kuom gimomiyo ne dwarore ni Yesu otho kod gimomiyo thone ne en gima duong’.

“NOCHIWO WUODE MA MIDERMA”

Onge ng’at ma nyalo dak nyaka chieng’; ji duto bedo ma tuwo, bedo moti kendo tho. Kata kamano, mano ok e kaka Nyasaye ne dwaro ni ngima dhano obed kane okwongo ochweyo dhano. Nomiyo dhano mokwongo geno mar dak nyaka chieng’ e piny ma en paradis. Kata kamano, ne nyaka gitim gimoro achiel: Ne nyaka giwinj Nyasaye. Nyasaye nonyisogi ni ka ok giwinje, ne gidhi tho. (Chakruok 2:17) Adam, ma e dhano ma nokwong chwe, ne ok owinjo Nyasaye kendo mano ne okelone tho kaachiel gi kothe duto. Jaote Paulo nowacho niya: “Kaka richo nobiro e piny kuom ng’at achiel, kendo tho nobiro e piny kuom richo, kamano bende tho nobiro ni ji duto, nikech ji duto ne otimo richo.”—Jo Rumi 5:12.

Kata kamano, Nyasaye “pogo wach kare,” ma tiende ni ong’ado bura kare. (Zaburi 37:28) Kata obedo ni ne ok onyal weyo kumo dhano mokwongo nikech ketho ma notimo, ne ok oweyo mondo dhano duto osik nyaka chieng’ ka gichandore kendo githo nikech ketho mar ng’ato achiel. Kar mano, kotiyo gi chik ma ne ochiwo chon mar “ngima kar ngima,” noloso chenro mar chulo ngima ma ne Adam olalo mondo dhano ma luwo chikene oyud ngima mochwere. (Wuok 21:23) Penjo ma bedoe en ma, Ere kaka ne inyalo chul ngima makare chuth ma ne Adam olalo? Dwoko en ni: Ne nyaka ng’at ma ne nigi ngima makare chuth machalo gi ma ne Adam olalo ochiw ngimaneno.

Yesu ne oyie biro e piny kendo chiwo ngimane mondo ores oganda dhano wuok e twech mar richo kod tho

Onge koth Adam ma ne nyalo chulo ngima ma kamano. Yesu to ne nyalo. (Zaburi 49:6-9) Yesu ne en ng’at makare chuth mana kaka Adam nikech ne ok onyuole e richo. Omiyo, kuom chiwo ngimane, Yesu nowaro dhano a e twech mar richo kod tho. Kuom timo kamano, nomiyo koth  Adam thuolo mar bedo gi ngima makare chuth kaka ma ne Adam gi Hawa nigo ka pok gitimo richo. (Jo Rumi 3:23, 24; 6:23) Be nitie gima onego watim mondo wabi wayud gueth maduong’ kamano?

“NG’A MA OYIE KUOME”

Bug Johana 3:16 wacho ni “ng’a ma oyie kuome [Yesu] kik lal, to obed gi ngima mochwere.” Mani nyiso ni mondo wayud ngima mochwere, nitie gima nyaka watim. Mondo wayud “ngima mochwere,” nyaka wayie kuom Yesu kendo watim gik ma nopuonjo.

Samoro ipenjori niya: ‘Be timo kaka Yesu dwaro ochuno? Donge Yesu nowacho mana ni “ng’a ma oyie kuome” noyud ngima mochwere?’ Ee, yie kuom Yesu en gima dwarore. Kata kamano, ka luwore gi Muma, yie mana ni Yesu nitie ok oromo. Ka luwore gi buk miluongo ni Vine’s Expository Dictionary of Old and New Testament Words, wach ma ne jaote Johana otiyogo e ndikono tiende en “keto geno kuom gimoro, to ok mana yie ayiea.” Mondo Nyasaye oyie kod ng’ato, yie ayiea ni Yesu en Jawar ok oromo. Nyaka ng’atno tim kinda e luwo gik ma ne Yesu opuonjo. Ka ng’ato ok osiro yiene gi tim, to yie ma en gono onge tich. Muma wacho niya: “Yie. . . ka onge tim otho.” (Jakobo 2:26) Ka okete e yo machielo, gima dwarore kuom Jakristo en keto yie kuom Yesu, tiende ni nyaka odag ka luwore gi gik ma oyiego.

Paulo nolero wachno kama: “Hera mar Kristo chunowa; kwang’ado wach kama, ni ng’at achiel [Yesu] notho ni ji duto,. . . kendo notho ni ji duto, mondo jo mangima kik obed mangima ni gin giwegi, to ni en ma nothonigi, kendo nochiernigi.” (2 Jo Korintho 5:14, 15) Ka wamor gadier gi hera ma ne Yesu onyisowa kuom thonwa, wabiro loko ngimawa—wawe tiyo gi ngimawa e dwaro mana gik ma morowa wawegi, to wati gi ngimawa e timo dwach ng’at ma ne othonwa, ma en Yesu. Tiende ni waket timo gik ma ne Yesu opuonjo obed gik mokwongo e ngimawa. Lokruok ma kamano biro chiko puonj mwaluwo, yiero ma watimo, kaachiel gi gimoro amora e ngimawa. Jogo moyie kuom Yesu biro yudo gueth mage?

“KIK LAL, TO OBED GI NGIMA MOCHWERE”

Ndiko mar Johana 3:16 rumo gi singo ma Nyasaye chiwo ne jogo duto ma oketo yie kuom chenro mar rawar kendo ma odak ka luwore gi chike ma oketonegi. Nyasaye dwaro mondo jogo “kik lal, to obed gi ngima mochwere.” Kata kamano, ngima mochwere biro yudore kuonde ariyo mopogore.

Yesu nosingo ne grup moro ngima mochwere e polo. Ne onyiso jolupne ma nomakore kode ni nodhi losonegi kar dak mondo gibi giloch kode. (Johana 14:2, 3; Jo Filipi 3:20, 21) Jogo mibiro chier mondo oyud ngima e polo, ‘nobed jodolo mag Nyasaye kod mag Kristo, kendo giniloch kode kuom higni gana achiel.’—Fweny 20:6.

Gin mana ji manok kuom jolup Kristo ma biro yudo gueth mar locho kode e polo. To mano e momiyo Yesu nowachonegi niya: ‘Kik uluor, kueth matin; nikech Wuoro ohero miyou pinyruoth.’ (Luka 12:32) “Kueth matin” ma Yesu nowuoyeno nobed ji adi? Fweny 14:1, 4 wacho niya: “Narango, kendo naneno Nyarombo [Yesu Kristo] mochung’ e got Sayun [ma en polo], to ne en gi ji gana piero apar achiel gi gana piero ang’wen gang’wen, ma nying Nyarombo gi nying Wuon mare ondiki e lela wang’gi.. . . Gin e jo mowar e kind ji duto kaka nyak mokwongo ni Nyasaye kod Nyarombo.” Kopim dhano tara gi tara ma osedak e piny, ji 144,000 gin “kueth matin” adier. Ne ni jogi iluongo ni ruodhi. To ka gin ruodhi, gibiro locho e wi ng’a gini?

Yesu bende nowuoyo e wi grup machielo mar jolupne ma biro yudo gueth ma pinyruodhe me polo biro kelo. Nowacho kama e bug Johana 10:16: “An gi rombe moko to ok gin e kundni. Gin bende onego akelgi, kendo dwonda giniwinji; to nobedie kueth achiel, gi jakwath achiel.” “Rombe” mamokogi, biro dak e piny nyaka chieng’  mana kaka Adam gi Hawa di ne odak ka di ne giwinjo Nyasaye. Ere kaka wang’eyo ni ginidag e piny?

Muma wuoyo nyadinwoya e wi piny mibiro los obed Paradis. Mondo ine wachno, el ane ndiko ma luwogi kendo isomgi e Mumbi iwuon: Zaburi 37:9-11; 46:8, 9; 72:7, 8, 16; Isaiah 35:5, 6; 65:21-23; Mathayo 5:5; Johana 5:28, 29; Fweny 21:4. Ndikogo wuoyo e wi kinde ma lweny, kech, tuoche, kod tho ok nobedie. Giwuoyo bende e wi kinde ma joma beyo noger utegi giwegi, nopur puothegi giwegi, kendo nopidh nyithindgi e alwora mokuwe. * Donge ngima ma chalo kamano mori? Wan gi adiera chuth ni singogo chieng’ nochopi.

NYASAYE OSETIMONWA GIK MATHOTH

Kiparo matut kuom gik ma Nyasaye osetimoni kod gik ma osetimo ne dhano duto, ibiro neno ayanga ni nitie gik mabeyo mang’eny ma osetimonwa. Nyasaye omiyowa ngima, rieko, del ma nigi teko, kod gik ma dwarore mondo wadhi nyime bedo mangima. E wi mago duto, kuom chiwonwa Yesu mondo othonwa, Nyasaye miyowa geno ma jaber mana kaka bug Johana 3:16 nyisowa.

Ngima mochwere e piny mokuwe e alwora maber, ma onge tuoche, lweny, kod tho biro kelonwa gueth kod mor mosiko nyaka chieng’. In iwuon ema inyalo yiero kabe ibiro yudo guethgo kata ooyo. Penjo ma onego ipenjri en ma, En ang’o ma atimo ma nyiso ni ahero Nyasaye?

^ par. 24 Mondo iyud weche momedore e wi weche ma ne okorgi ne sula mar 3 mar buk miluongo ni Ang’o ma Muma Puonjo Kuom Adier? mogo gi Joneno mag Jehova.