Nuba soo ri jñanrra texe kʼo mama ne pajina

¿Pje jitsʼkøji yo bo dyⱥtrʼⱥ e yose?

¿Pje jitsʼkøji yo bo dyⱥtrʼⱥ e yose?

¿Pje jitsʼkøji yo bo dyⱥtrʼⱥ e yose?

“Dʼa favor, dyønꞹ yo animale, angezeji ra jitsʼi, ñe yo pje nrre ma sʼꞹꞹ yo zinzapjꞹ ajensʼe, angezeji ra xitsʼi. Jñanrra ne xoñijomꞹ, angeze søø ra jitsʼi; i trʼexe o jmo̱o̱ ya ka̱ʼa̱ kja nrreje a xitsʼi.” (JOB 12:7, 8.)

NRREZE janzi kjɇɇ, yo científico ñe yo ingeniero pjechi ja rga kjaa yo pje nrre ma pjiño i yo pje nrre ma animale. Sunrroji i jyɇspiji ja rga kjaa trʼexe yo bʼꞹbʼꞹ —nu kʼo kjaji xiji biomimética​— ya ⱥtrʼⱥji nandyo máquina i yo cosa, o ra jokʼꞹji yo ya bʼꞹbʼꞹ. Jñanrrage yo ejemplo, dyønꞹtsje: “¿Kjo bo dyⱥtrʼⱥyo?”.

Yo juaa de nu tr’ajmo̱o̱ ke xiji ballena jorobada

¿Pje søø ra pjechiji de nu ballena jorobada yo ingeniero kʼo ⱥtrʼⱥ yo avión? Me nan punkjꞹ. Yo xe nda na nojo na jyꞹꞹ 30 toneladas —chjɇntrjui dʼa trʼacarro na nojo yo tu̱sʼꞹ yo na jyꞹꞹ​—, ɇdyi 12 metros, na pizhi o ngeʼe i na nojo o juaja. Zø nu jmo̱o̱ mi nrra nojo, mi na niji ga ñʼoma kja nrreje. Ma santrʼa nu ballena jorobada, xampꞹ ra maa ja bʼꞹbʼꞹ yo munrro tsʼijmo̱o̱, xinchʼi xinchʼi kja círculo na niji ga ñꞹnꞹ, nrrajme ga mbesʼe axesʼe, ma ga kosʼꞹ o jñꞹꞹ pjongꞹ nrrajma i pesʼe burbuja (tsʼilobo) kja nrreje. Ⱥtrʼⱥ dʼa círculo —kʼꞹ ɇdyi dʼa metro i medio⁠— akjanu jmutꞹ yo tsʼijmo̱o̱ axesʼe kja nrreje. Nudyama penchʼi fuerza ñe dʼakꞹ a ma ajensʼe ñe saa yo munrro tsʼijmo̱o̱.

Yo científico dya mi pa̱ra̱ji ja ma xinchʼi kʼe trʼajmo̱o̱. Ma o kjogꞹ yo paa o unji nguenda ke ko yo mbꞹngꞹ o juaa dabadiji søø ra ñʼomꞹ. O juaja dya ga jadʼꞹ, ja ga kjaa o juaa nu avión, kja o juaa nu ballena ñetse ke me mbꞹngꞹ ñe mogꞹ.

Ma nu ballena ñʼomꞹ kja nrreje yo mbꞹngꞹ kjaa ke ra penchʼi fuerza ngekʼo ni maa nga mbesʼe axesʼe. ¿Ja ga kjayo? Nu skuama Natural History mama ke yo mbꞹngꞹ pjøsʼꞹkʼo pa dya ra tsʼasʼꞹ nu nrreje, a xinchʼi na joo. Mi ba jadʼꞹ dya ro søø ro xinchʼi ni ro mbesʼe axesʼe nangeje dya ro jyɇzi o kjogꞹ nu nrreje.

¿Pje søø ra pjechiji de nujyo? Ma rgo tsjaji o juaja nu avión ja ga kjaa o juaja nu ballena, dya ro nestao yo pje nrre ma piezas ke pjøsʼꞹ ngekʼo ra kjogꞹ na joo nu nrrajma i søø ra jokʼꞹji dabadiji. Na bʼɇzo ke ni chju̱u̱ John Long ke sunrro yo ya bʼꞹbʼꞹ mama ke “ya gi bʼɇxtrjo nu paa ma ra janrraji ke kja o juaa yo avión ra mbꞹngꞹ nzikja nu ballena jorobada”.

Yo juaa nu gaviota

Yo ingeniero jyɇspiji yo juaa nu tsʼinsʼꞹ pa ra ⱥtrʼⱥji nu juaa yo avión, dya mezhe ke kja go mba̱ra̱ji de yo tsʼinsʼꞹ. Nu skuama New Scientist mama: “Yo me pa̱ra̱ kja nu Universidad a Florida o dyⱥtrʼⱥji dʼa avión kʼꞹ manejaoji ko dʼa control i ke søø ra kentrjo kja nrrajma i dya ñʼomꞹ, da nga nrroktrjo da ma jomꞹ i da gua niji nrro ga nrresʼetrjo ga ma axesʼe nzikja ga tsjaji yo gaviota”.

Yo gaviota da nga nrroktrji da ma anrrꞹbʼꞹ y da gua niji nrro ga mbesʼeji ga ma axesʼe xi mi chøtrʼꞹ o juaa de nu jyøø i nu nzhꞹdʼꞹ. Nu skuama ke ya ro manji mama ke nu tsʼiavión “kʼꞹ ɇdyi 60 centímetros pɇsʼi dʼa motor ke nꞹntrʼꞹ kja yo varilla ke ñʼomꞹ yo juaa”. Akjanu nu tsʼiavión søø ra ngejmetrjo kja nrrajma, da ga nrrokrjo a ma anrrꞹbʼꞹ nu ja bʼꞹbʼꞹ yo edificio ke na nrra̱a̱. Yo Fuerza Aérea a Estados Unidos nee nujyo tsʼiavión, pa ra jyodʼꞹji yo arma química ñe biológica ke bʼꞹbʼꞹ kja yo na nojo jñiñi.

O nguaa nu geco

Søø ra pjechkøji na punkjꞹ de yo animale yo nzhodʼꞹ a jomꞹ, bʼꞹbʼꞹ dʼa tsʼianimale ke chjentrjui dʼa yurga, ni chju̱u̱ geco, angeze søø ra nzhodʼꞹ kja yo nrrꞹjomꞹ ñe nꞹtrʼꞹ ga nzhodʼꞹ ajensʼe kja ngumꞹ, yo ntrʼee mi jingua mi kentrjo ko nu tsʼiui (Proverbios 30:28). ¿Pjenga mi nꞹtrʼꞹ i dya søø a xⱥtrʼⱥ o tøgꞹ?

Kja o mbⱥkua nu geco jin dya pedye yo na peʼe. Søø ra nꞹtrʼꞹ nu ja na jadʼꞹ nzikja nu vigrio nangeje kja o nguaa mi kansʼꞹ xii kʼꞹ xiji sedas. Ma yo xii chjɇbi ja na chjo̱ra bʼꞹbʼꞹ dʼa zɇzhi ke kjaa da ra nꞹtrʼꞹ. Nu zɇzhi ke kjaa ke ra nꞹtrʼꞹ chju̱u̱ Van der Waals, kʼꞹ dya na zɇzhi. Nutsʼkøji dya søø ra pesʼkøji kja nu nrrijomꞹ ko i mbⱥdyɇji. Ma yo xii chjɇbi ja nee ra dꞹntrʼꞹ, xokꞹ o ñimo pa a søø ra penchʼi na joo. Nu zɇzhi ke xiji Van der Waals, mi na zɇzhi, nudyama ñese o cuerpo i dya trøgꞹ.

¿Pje mbe yo nee ra tsjaji yo científico i yo ingeniero ko yo ya pjechiji de nu geco? Nee ra tsjaji dʼa material sintético ke søø ra mbøxkꞹji pa dya ra usaoji nu velcro. * Nu skuama The Economist mama yo nⱥdʼⱥ da investigador ke da cinta adhesiva ke “chjentrjui ja ga kjaa o nguaa o geco” søø ra mbøsʼꞹ na punkjꞹ “a yo médico ngekʼo dya ra usaoji yo kjapꞹ ra dꞹntrʼꞹ kʼꞹ o chjambaji yo químico”.

¿Kjo bo dyⱥtrʼⱥ trextrjo?

Nu NASA (Administración Nacional de Aeronáutica y del Espacio, de Estados Unidos) pɇpji pa ra ⱥtrʼⱥ dʼa robot ko jñincho nguaa ke nzhodʼꞹ ja ga nzhodʼꞹ yo escorpión, bʼꞹbʼꞹ yo ingeniero a Finlandia kʼꞹ ya ⱥtrʼⱥji dʼa tractor ko ñanto nguaa ke ja nrre sꞹnꞹ nzikja dʼa ui. Nrro dyaja investigador ⱥtrʼⱥji bʼitru, bo xⱥkⱥji yo nrrotrʼi̱zhi̱. Nu ja ⱥtrʼⱥji yo carro xⱥkⱥji nu pez cofre, ke nge dʼa jmo̱o̱ ke søø ra ñʼomꞹ na joo kja nrreje. Bʼꞹbʼꞹ o científico ke xⱥkⱥji nu caparazón de nu oreja de mar pa ra ⱥtrji chaleco ke dya kjogꞹ yo bala y ke dya ga jyꞹꞹ.

Yo científico sunrroji na joo yo ya bʼꞹbʼꞹ i pa̱ra̱ji na punkjꞹ ke ⱥtrji dʼa lista de yo nee ra xⱥkⱥji i søø ra nuji nu lista “pa ra pa̱rji ja rga jokʼꞹji o ra dyⱥtrʼⱥji kʼo nee ra tsjaji”, nge kʼo mama nu skuamaThe Economist . A yo bʼꞹbʼꞹ kja nu lista xiji “patentes biológicas”. Nujyo nee ra mama ke nge dʼa ntrʼee o nan punkjꞹ ntrʼee kjo ⱥtrʼⱥji dʼa dʼadyo invento de yo ya bʼꞹbʼꞹ. Nu skuamaThe Economist mama: “Ke ma yo científico xiji a yo ya bʼꞹbʼꞹ ‘patentes biológicas’, unꞹji nguenrra ke texe yo bo xⱥkⱥji bʼꞹbʼꞹ kja nu naturaleza”.

¿Ja bi ñe̱je̱ trenxe yo bʼꞹbʼꞹ kja nu naturaleza? Bʼꞹbʼꞹ kjo manji ke ya me mezhe ke trenxe bi ñe̱je̱ kja evolución ke bo jyopꞹ jesta ma ra mbedye na joo trenxe. Pero bʼꞹbʼꞹ yo científico ke dya mbeñeji ga kjanu. Nu​bʼɇzo ke sunrro yo tsʼiui ni chju̱u̱ Michael Behe bo dyꞹsʼꞹ kja nu skuama ke ni chju̱u̱ The New York Times kja nu kjɇɇ​2005: “Trenxe yo bʼꞹbʼꞹ jitsi ke bʼꞹbʼꞹ dʼaja ke bo dyⱥtrʼⱥ trenxe. Mbeñets’ꞹ, ma na animal mangua pato, kjꞹꞹ nrreje, mapjꞹ kja dʼa pato, zø ra xitsʼkøji ke dya nge dʼa pato, pe nutsʼkøji ri pa̱ra̱ji ke nge dʼa pato”. Nudyama, ¿​pje​bo mbeñe nu científico? “Dya​søø ra manji ke me na joo ga jmii yo ri jantrji i ra mbenji ke dya bʼꞹbʼꞹ kjo bo dyⱥtrʼⱥ”.

Nu o bo dyⱥtrʼⱥ o juaa nu avión me na joo ra xiji ke me na joo o bo dyⱥtrʼⱥ xi ga kjanu nu bo ⱥtrji nu cinta adhesiva ñe yo ⱥtrji dʼadyo bʼitru ñe yo ⱥtrji dʼa carro​ me na joo. Ma​ri copiao yo bo dyⱥtrʼⱥ nrro dʼa persona dya kjo nee ra xipji kjo ngeze bo mbꞹrꞹ bo dyⱥtrʼⱥ, nujyo nge dʼa delito.

Nudya bʼꞹbʼꞹ kjo janrraji nu naturaleza ngekʼo ra pa̱rji ja rga jokʼꞹji yo nrrumꞹ ke pɇsʼiji ma nee ra tsjaji dʼa dʼadyo invento—zø dya sanajotrjoji⁠— i manji ke nu ja bi ñe̱ji nge de nu evolución. ¿Pje gi mange, nan kjuanakʼo? Pɇski ra bʼꞹbʼꞹ dʼa ntrʼee ke me pa̱ra̱ pa ra søø ra xⱥkⱥ yo cosa, nuʼma, ¿pje søø ra manji de yo ya bʼꞹbʼꞹ? ¿Kjo ra xiji ke me na joo o bo dyⱥtrʼⱥ: nu bo dyⱥtrʼⱥ trextrjo o nu xⱥkⱥ de yo ya bʼꞹbʼꞹ?

Yo ya ro pjechiji

Ma yo ntee sunrroji yo bʼꞹbʼꞹ kja nu naturaleza, søji ja gua zøø ne bʼɇzo ke bo dyopjꞹ dʼa salmo: “¡Me na punkjꞹ yo ya gi dyⱥtrʼⱥ, oh Jehová! Me bi pa̱xtjro ja bi dyⱥtrʼⱥ trextrjo. Nu xoñijomꞹ me nizhi ko yo ya bi dyⱥtrʼⱥ” (Salmo 104:24). Nrro dʼa bʼɇzo ke bo dyꞹsʼꞹ nu Biblia ke ni chju̱u̱ Pablo, bo mama: “Mizhokjimi me na zɇzhi; dya søø ra jandaji angeze. Pero ndeze ma o dyⱥtʼⱥ Mizhokjimi e jensʼe ñe ne xoñijomꞹ, yo ntee pa̱ra̱ji bʼꞹbʼꞹ Mizhokjimi. Pa̱ra̱ji me na zɇzhi angeze, nangeje unꞹji nguenda texe yo o dyⱥtʼⱥkʼꞹ” (Romanos 1:20).

Bʼꞹbʼꞹ ntrʼee ke creoji e Yose pero manji ke angeze bo usao nu evolución para dyⱥtrʼⱥ trenxe yo bʼꞹbʼꞹ. ¿Nge kʼo jitskøji nu Biblia?

[Yo jñaa]

^ Nu velcro nge da plástico ke nꞹtrʼꞹ i da nrro xo ra xogꞹ, kjo bo dyⱥtrʼⱥ bo xⱥkji kja o bʼidyi ke pɇsʼi ngꞹʼꞹ.

[Jñaa]

¿Pjenga jitsʼkøji na punkjꞹ yo bʼꞹbʼꞹ kja nu naturaleza?

[Jñaa]

¿Kjo bo dyⱥtrʼⱥ trextrjo?

[Nu recuadro/Nu retrato]

Pɇski ra bʼꞹbʼꞹ dʼa ntrʼee ke me pa̱ra̱ pa ra søø ra xⱥkⱥ yo cosa, nuʼma, ¿pje søø ra manji de yo ya bʼꞹbʼꞹ?

Yo científico nee ra xⱥkⱥ yo nguaa nu geco. O nguaa dya pøxkꞹ ngekʼua dya batrʼꞹ nu ja dyense o nguaa, me mi nꞹtrʼꞹ pe dya søø me mi nꞹtrʼꞹ kja teflón i søø ra xogꞹ

Nu avión søø ra ñʼomꞹ porke xⱥkⱥji yo juaa yo gaviota

O dyⱥtrʼⱥji dʼa carro o xⱥkⱥji nu jmo̱o̱ ke ni chju̱u̱ cofre ke ñʼomꞹ dabadiji kja nrreje

[Kʼo o tsjaji]

Nu avión: Kristen Bartlett/University of Florida; o nguaa nu geco: Breck P. Kent; nu jmo̱o̱ ke ni chju̱u̱ cofre ñe nu carro: Mercedes-Benz USA

[Nu recuadro/Nu retrato]

PA̱RA̱JI JA RA MOJI

Bʼꞹbʼꞹ yo tsʼiui ke me pa̱ra̱ji ja ra moji, “zo dya mbeñeji na joo ga tsjapꞹji” (Proverbios 30:24, 25) *. Ra nuji yeje ejemplo.

Ma nzhodʼꞹji yo xa̱nkja dya chꞹtrji ¿Ja ga chøtrʼꞹ yo xa̱nkjꞹ nu ngunxa̱kja ma ga nzhokji ma ga jyonkji nu jñona? Bʼꞹbʼꞹ kjo jo gi investigao yo xa̱nkja ke manji ke yo xa̱nkja sogꞹ o olor, dʼa pꞹnsʼꞹ kja nrro ga nzhogꞹ, ⱥtrʼⱥtsjɇji ko o ñiji pa ra nzhonji kja o ngunji. Nge yo kjogꞹ ko yo xa̱nkja ke xiji faraón, nu skuama ke ni chju̱u̱ New Scientist mama ke “ⱥtrʼⱥji yee kʼo ñiji a xo̱kji de 50 a 60º”. ¿Ja ga kjadyamakʼo? Ma ra nzhogꞹ o xa̱nkja kja nu ngumꞹ, sⱥji ja ra ni xo̱kji jo ra nzhonji kja ñiji dya poji dʼa lado, zⱥtrʼⱥji ja kja o ngunji. Nu skuama ke ya ro manji mama ke “yo ñiji yo o xo̱kji nge pa ra nzhonji na niji -dya ra chꞹzhui ma ra chjɇbi kʼo nu yojui- i dya ra mboo in kueji ma ra bʼɇzhi o ñiji pa dya ra nrreze o fuerzaji”.

Yo pa̱ra̱ yo pje nrre ma sʼꞹꞹ Na punkjꞹ sʼꞹꞹ yo zinzapjꞹ na je̱e̱ sⱥtrʼⱥji nu ja neji i dya bʼɇzhiji zø bʼꞹnyo na joo o dya ga joo paa. ¿Ja rga tsjajiyo? Yo científico manji ke yo sʼꞹꞹ søji nu zɇzhi ke bʼꞹbʼꞹ kja xoñijomꞹ (campo magnético). Dʼa skuama ke ni chju̱u̱ Science, mama “ke nu zɇzhi ke bʼꞹbʼꞹ kja xoñijomꞹ poxtrjo kja na jñiñi a nandyo jñiñi i dya søø ra pa̱ra̱ji ja bʼꞹn kʼꞹ norte”. Nudyama, ¿pjenga dya bʼɇzhiji yo sʼꞹꞹ? Nujyo sʼꞹꞹ pɇsʼiji nzikja na brújula kja o nrroñii ke kjaa ke pa̱ra̱ji ja ni mbesʼe e jyarꞹ, pe dya trʼexe yo paa ñetsjɇ na joo e jyarꞹ porque poxtrjo yo zana ñe nu clima kja xoñijomꞹ. Yo me pa̱ra̱ manji ke yo sʼꞹꞹ “søji nu clima kjo na sɇɇ kjo na paa ñe potrpꞹji nu lugar ke ra moji”.

¿Kjo unꞹ yo xa̱nkja o meñe pa dya ra bʼɇzhi? ¿Kjo bo unꞹ o meñe yo sʼꞹꞹ pa ra maa na je̱e̱ nrro ra nzhogꞹ i dya bʼɇzhiji? ¿Nge nu evolución? ¿O bʼꞹbʼꞹ dʼa Creador ke me mi pa̱ra̱ ke pjechi ra dyⱥtrʼⱥ trextrjo yo ri janrraji?

[Yo jñaa]

^ Proverbios 30:24: Kjaa nzijo cosas yo na tsʼikʼeji ke bʼꞹbʼꞹ kja kja nu xoñijomꞹ, zø dya mbenji, na joo ga tsjaji.

25: Yo xa̱nkja nge tsʼiui, dya na zɇzhiji pero jmutꞹji nu jñona ma ga sⱥjⱥ nu jeʼche.

[Kʼo o tsjaji]

© E.J.H. Robinson 2004