Nuba soo ri jñanrra texe kʼo mama ne pajina

”Pje go kjogꞹ ngek’ua ro søø ro pɇskøji ne Biblia”

”Pje go kjogꞹ ngek’ua ro søø ro pɇskøji ne Biblia”

”Pje go kjogꞹ ngek’ua ro søø ro pɇskøji ne Biblia”

Nudya me ri kentrjogøji ke xi ri pɇsʼigøji nu Biblia. Na ngeje ya kjogꞹ mil novecientos kjɇɇ nrreskʼꞹ o nguarꞹ go dyopjꞹji, go jñu̱sʼꞹji nuja mi søø ro poxtrꞹtrjo ñe mi søø ro xꞹtrʼꞹ nzakja nu papiro (nukʼꞹ mi pjøngꞹji kja dʼa pjiño kʼꞹ ni chju̱u̱ papiro ñe kja pergamino ke mi nge o xii dʼa añimal). Xo go dyopjꞹji kja hebreo, arameo ñe griego, idioma ke nudya janzitrjo nte ñaji. Ñe go bʼꞹbʼꞹ bʼɇzo kʼo mi nee ro chjotꞹji nu Biblia, zø ga kjanu yo mamadya kja ne Biblia ixi chjenjui yo otrʼꞹ go dyopjꞹji.

¿Ja ba kjaa ke zø ya kjogꞹ na trʼapunkjꞹ kjɇɇ bʼꞹbʼꞹdya na libro ke me na joo nu ni chju̱u̱ Biblia, dʼa libro ke ja nrre pa̱rtjoji yo tee? Ra nujiyo.

Ma rgua kjogꞹ kʼo paa o mbꞹrꞹji o xⱥkⱥji kʼo ya mi tʼopjꞹ

Mi jangua kʼo israelitas nge yo mi p’ɇsʼiji kʼo rollo kʼo mi otrʼꞹ bi dyopjꞹji, angezeji mi pjørꞹji na joo ñe go mbꞹrꞹ go xⱥkⱥji. Yo rey kʼo mi manda a Israel, pɇskʼi ro xⱥkⱥji nu Ley, ‘rgua xⱥkⱥji kja kʼo rollo yo mi pɇsʼiji kʼo sacerdote yo mi levita’ (Deuteronomio 17:18).

Na punkjꞹ kʼo mi israelitas me mi mⱥⱥ mi xørꞹji kʼo rollo na ngeje mi pa̱ṟa̱ji mi nge o Jñaa e Mizhokjimi. Ñe kʼo bʼɇzo kʼo mi xiji escriba ma mi xⱥkⱥji kʼo rollo me mi pjønguenrraji ro tsjaji na joo kʼe bʼɇpji. Dʼa escriba kʼꞹ mi chju̱u̱ Esdras mi su̱u̱ e Mizhokjimi, kʼo nte kjo mi pa̱ra̱jikʼꞹ mi unꞹji nguenda “Angeze mi escriba, nde mi pa̱ra̱ nu o Ley e Moisés. E Jehová nu Mizhokjimi a Israel nge kʼꞹ bi chʼunꞹ kʼe Ley kʼo israelitas” (Esdras 7:6). Nrreze e kjɇɇ 500 jesta e kjɇɇ 900 e.c go bʼꞹbʼꞹ ja mi nzi bʼɇzo kʼo mi xiji masoretas, angezeji ma mi xⱥkⱥji kʼo rollo yo bi dyopjꞹji kja jñaa hebreo (yo xo xiji Antiguo Testamento) mi pezheji kʼo letra yo mi ju̱sʼꞹji a kjanu dya ro jyopꞹji. Na nge kʼꞹ o bʼɇpji yo mama kja ne Biblia dya go potrꞹ zø a kjogꞹ na punkjꞹ kjɇɇ, xo ga kjanu dya go søø go chjotꞹji nu Biblia kʼo bʼɇzo kʼo me mi ꞹmbʼꞹji o Jñaa e Mizhokjimi.

Dʼa rey kʼꞹ mi chju̱u̱ Antíoco IV mi menzumꞹ a Siria, angeze go nee go chjotꞹ texe kʼo rollo kʼo bi xⱥkⱥji kja jñaa hebreo yo mi bʼꞹbʼꞹ kja e jñiñi a Palestina. Exe kjopkꞹtrjo dos mil kjɇɇ nrreze ke go kjogꞹkʼo. Dʼaja libro judío tʼopjꞹ a kjaba: “Go tsʼꞹdʼꞹji ñe go nrrꞹtrʼꞹji texe kʼo rollo ke go chøtrʼꞹji kua ma tʼopjꞹ nu Ley”. Nu Enciclopedia Judía mama a kjaba: “Yo bʼɇzo kʼo go mandaji go chjotꞹji kʼo rollo me ba trʼꞹdʼꞹ ba tsjaji a kjanu[…]. Kja kʼo pakʼo ma kjo kʼo mi trjɇʼɇ kʼo rollo nuja mi tʼopjꞹ o Jñaa e Mizhokjimi[…] mi ñʼeje ro nru̱u̱”. Dya pje go dyee kʼo go tsjaji na ngeje xe mi ka̱ṟa̱ji judío a Palestina ñe kja ñʼaño jñiñi kʼo mi pɇsʼiji o rollo ke bi xⱥkⱥji.

Ma kja bi kjuarꞹ go dyopjꞹji kja jñaa griego (yo xo xiji Nuevo Testamento) texe yo carta, yo profecía ñe yo bʼezhe yo go tsjapꞹ go dyopjꞹji e Jehová dya nrra go mezhe go mbꞹrꞹ go xⱥkⱥyo na punkjꞹ nte. Bʼɇxtrjo a Éfeso, e Apóstol Juan go dyopjꞹ dʼaja Evangelio. Kja ne jñiñi Egipto zø me na je̱e̱ a Éfeso go chøtrʼꞹji dʼa peraso o Evangelio e Juan kʼꞹ bi xⱥkⱥji, yo bʼɇzo yo pa̱ra̱ji ja ma opjꞹji mi jingua manji ke dya bʼe rmi kjogꞹ nʼa cincuenta kjɇɇ nrreskʼꞹ e Juan bi kjuarꞹ nu Evangelio ma go mbꞹrꞹ go xⱥkⱥji. A kjanu ri pa̱rgøji ke xo ñeje yo Cristiano ke mi ka̱ra̱ji na je̱e̱ ya mi xⱥkⱥji kʼo rollo kʼꞹ kja bi dyopjꞹji kʼo bʼɇzo ke go juajnꞹ e Mizhokjimi.

Ma a bi kjogꞹ na punkjꞹ kjɇɇ nrreskʼꞹ bi nrru̱u̱ e Cristo kjꞹle nte xe mi søø ro xørꞹji kua mi tʼopjꞹ o Jñaa e Mizhokjimi. Kʼe jyasʼꞹ e paa 23 nu zana febrero kʼe kjɇɇ 303 nu Emperador Diocleciano kʼꞹ mi manda a Roma ma chⱥkʼⱥ kʼo o xꞹndaro kʼo ma bʼꞹnji kja dʼa nitsjimi ma chungꞹji kʼo tsʼontrʼinu xo ma trjꞹtrʼꞹji texe kua mi tʼopjꞹ o Jñaa e Mizhokjimi. Kʼe xo̱rꞹ kʼe paa 24 kʼe bʼɇzo go manda ro nrrꞹtrʼꞹji yo Biblia yo mi pɇsʼiji yo nte nrrexe kja yo menzumꞹ nuja mi manda, na ngeje angeze mi mbeñe ke ma ro chjotꞹji texe yo Biblia yo Cristiano dya kja ro sꞹtrꞹji e Cristo ñe a kjanu dya ro søø ro jichiji kʼo dyaja nte yo mi ejmeji. Pe dya go kjogꞹkʼo, go bʼꞹbʼꞹ kʼo go mbɇsʼiji najoo ngekʼua ba yepe ba xⱥkⱥjiyo. Ri pa̱rgøji ke je ga kjanu na ngeje yo padya bʼꞹbʼꞹ dʼajakʼꞹ a Roma ñe kʼꞹ dʼaja kja nu British Library de Londres. Nza yejeyo ba dyopjꞹji kja griego ñe bi xⱥkⱥji ma dya rmi kjogꞹ na punkjꞹ paa ma e Dioclesiano bi manda ro chjotꞹji yo Biblia.

Bʼɇmi ke dya kjo pɇsʼi kʼo rollo kʼo otrʼꞹ go dyopjꞹji pe bʼꞹbʼꞹ na punkjꞹ kʼo go xⱥkⱥji nrreze mi trʼajingua. ¿Kja nujyo go xⱥkⱥji go potrʼꞹji yo jñaa kʼo otrʼꞹ mi trʼopjꞹ? Dʼa bʼezo kʼꞹ mi chju̱u̱ William Henry Green mi pa̱ra̱ ja ma opjꞹji kʼo rollo kja jñaa hebreo, angeze go mama: “Yo jñaa yo ri xørꞹjidya kja ne Biblia exe chjenjui kʼo mi trʼopjꞹ kja kʼo rollo kʼo go otrʼꞹ go dyopjꞹji ngekʼua bʼɇmi søø ra creoji ke trʼexe kʼo go trʼopjꞹ mi jingua dya bʼꞹbʼꞹ ni ri naja ke ri dyotrjꞹ nujyo rollo nuja ju̱sʼꞹ o Jñaa e Mizhokjimi”. Kʼꞹ dʼaja bʼɇzo mi pa̱ra̱ ja ma opjꞹji kʼo rollo kja jñaa griego, mi chju̱u̱ Frederic Kenyon, angeze go dyopjꞹ: “Kja kʼo otrʼꞹ rollo kʼo go dyopjꞹji dya nrra ba jyambʼꞹ ma bo xⱥkⱥji, ngekʼua dya kjo søø ra mama ke yo rollo ke ya tøtrʼꞹji ñe ri pɇsʼijidya dya ni dyotrjui kʼo nujyo rollo kʼꞹ otrʼꞹ gua dyopjꞹji. Kja nujyo libro ke nudya xiji Nuevo Testamento jñetsʼe ke nrre na kjuana yo ju̱sʼꞹnu na ngeje dya go jñꞹmkꞹji ni bo jñu̱spꞹji ni ri dʼaja jñaa kʼꞹ ro potꞹ kʼo a bi trʼopjꞹ kja kʼo otrʼꞹ rollo”. Xe bo dyopjꞹ: “Dya bʼꞹbʼꞹ na libro kʼo go dyopjꞹji mi trʼajingua ke bʼɇmi ju̱sʼꞹ kʼo na kjuana nzakja ne Biblia, nuʼma søø ra creoji texe nujyo trʼopjꞹ kja ne Biblia”.

Ne Biblia xo go dyopjꞹji kja na punkjꞹ idioma ngekʼua ra søø ra xørꞹji na punkjꞹ nte

Nu Biblia ngeje ne libro ke pa̱ra̱ji na punkjꞹ nte kja nu Xoñijomꞹ na ngeje ya dyopjꞹji kja na punkjꞹ idioma. Ji ga kjanu na ngeje e Mizhokjimi nge kʼꞹ nee ke texe yo nte zø ja menzumꞹji ra mḇara̱ji kjo ngeje ñe ra tsjaji “ja kʼo nzi ga nee angeze ñe ja nzi ga jizhi kʼo na kjuana” (Juan 4:​23, 24; Miqueas 4:2).

Nu Biblia hebrea xo go dyopjꞹji kja jñaa griego. Nu Biblia nu ni chju̱u̱ Septuaginta nge kʼꞹ otrʼꞹ ba dyopjꞹji a kjanu. Ne Biblia Septuaginta go nguarꞹ go dyopjꞹji na dosciento kjɇɇ ante ke e Jesús ro mbꞹrꞹ ro jichi kʼo nte. Nu Biblia go dyopjꞹji kʼo judío ke dya mi menzumꞹji a Palestina, angezeji mi ñaji griego. Yo libro ke ba e̱je̱ kja nu Biblia kʼo go dyopjꞹji kja griego xo ba dyopjꞹji kja nde nʼaño idioma, go tsjaji a kjanu zø dya bʼe mi kjogꞹ na punkjꞹ kjɇɇ ke bi kjuarꞹ go dyopjꞹji ne Biblia kja idioma griego. Nudyakʼua go bʼꞹbʼꞹ rey ñe sacerdote ke pje nrre go tsjaji ngekʼua dya ro dyopjꞹji nu Biblia kja yo ñʼaño idioma nzi ma ñaji yo nte, na ngeje dya mi neji ke yo nte ro mba̱ra̱ji kʼo na kjuana mi tʼopjꞹ kja nu Jñaa e Mizhokjimi. Dya ga joo kʼo go tsjaji na nge angezeji mi søø ro mbøsʼꞹji yo nte ngekʼua ro mba̱ra̱ji yo mi mama kja nu Biblia pe dya bo tsjajikʼo.

Pe xo go bʼꞹbʼꞹ bʼezo kʼo dya mi su̱ji yo bi manda yo mi kjꞹsʼꞹ a xojñi kja yo nitsjimi ñe kja yo jñiñi, bʼꞹma søø ro mbøtrʼꞹji ma ro dyopjꞹji nu Biblia kja yo idioma ke mi ñaji yo nte pe bo tsjaji kʼe bʼɇpji. Nzakja dʼa bʼɇzo kʼꞹ mi chju̱u̱ William Tyndale, angeze mi ñaa inglés ñe bi xørꞹ kja Oxford a Inglaterra, kja e kjɇɇ 1530 angeze go dyopjꞹ kja inglés cinco libro nujyo otrʼꞹ ba e̱je̱ kja nu Biblia (yo xo xiji Pentateuco). Zø go bʼꞹbʼꞹ nte kʼo dya mi nuji na joo yo mi kjaa, angeze mi nee ro dyopjꞹ kja jñaa inglés yo mi tʼopjꞹ kja nu Biblia ke bi dyopjꞹji kja hebreo xo go jñu̱sʼꞹnu ne chju̱u̱ Jehová. E William Tyndale nge kʼꞹ otrʼꞹ go tsjayo, ma go kjogꞹ yo kjɇɇ nʼaño bʼɇzo ke xo mi ñaji inglés xo go tsjaji a kjanu. Xo ra mbeñeji yo go tsjaa e Casiodoro de Reina, angeze go tee a España. Ma mi dyopjꞹ nu Biblia kja idioma castellano mi bʼꞹbʼꞹ na punkjꞹ católicos ke mi nee ro mbøtrʼꞹji a kjanu dya ro tsjaa kʼe bʼɇpji, nuʼma angeze go kueñe a Inglaterra, a Francia, a Holanda ñe a Suiza ngekʼua ro kjuatꞹ nu bʼɇpji. *

Yo padya xe ga dyopjꞹji nu Biblia kja nrre ñʼaño idioma ñe sido ga tsʼamaji na punkjꞹ millón o Biblia. Kʼꞹ xe ri pɇsʼigøjidya ne Biblia ñe kʼꞹ kja e xoñijomꞹ na punkjꞹ nte nga mba̱ṟaji ne libro jñetsʼe ke na kjuana yo go mama e apóstol Pedro: “Yo pjiño yo ga mbɇsʼɇ a jomꞹ ra dyotrʼꞹtrjo ñe yo nrrⱥjnⱥ ra nrru̱trjo, pe nu o Jñaa e Jehová ra mezhe texe yo paa” (1 Pedro 1:24,25).

[Yo jñaa]

^ Nu Biblia ke go dyopjꞹ e Casiodoro de Reina kja idioma castellano, o søø o mbɇsʼiji yo nte nrreskʼꞹ e kjɇɇ 1569 ñe kja e kjɇɇ 1602 e Cipriano de Valera go sido go pɇpji kja kʼe Biblia ngekʼua na punkjꞹ nte ro xørꞹji.

[Nu recuadro/Nu retrato]

¿JA RGA PA̱RGØJI PJE MA BIBLIA NGE KʼꞸ RA XØRꞸJI?

Nudya bʼꞹbʼꞹ Biblia kja na punkjꞹ idioma, pe ni jyodʼꞹ ra pjønguenrraji ja ba nge kʼꞹ ra xøruji na ngeje bʼꞹbʼꞹ Biblia nuja go jñu̱sʼꞹji ko yo jñaa ke mi ñaji mi jinkʼoma ngekʼua na sʼɇzhi ra meyaji yo tʼopjꞹnu; xo bʼꞹbʼꞹ dyaja kʼo tʼopju kʼo mi nee ro dyꞹsʼꞹ kʼe nte kʼe go potꞹ yo mama ne Biblia kja nʼaño idioma xo bʼꞹbʼꞹ yo dya nrra tʼopjꞹ texe yo mama ne Biblia nge kʼꞹ xiji paráfrasis. Texe nujyo Biblia dya nga sʼɇzhi ke ra xørꞹji pe dya manji texe yo jñaa nzakja yo otrʼꞹ bi dyopjꞹji.

Kja nu idioma inglés bʼꞹbʼꞹ dʼa Biblia kʼꞹ ni chju̱u̱ Traducción del Nuevo Mundo de las Santas Escrituras, nge kʼꞹ xørꞹji yo testigo e Jehová. Yo bʼɇzo kʼo go dyopjꞹji ne Bibliana kja nu idioma inglés, o pɇspiji nguenda ja ma tʼopjꞹ kja kʼo idioma kʼo otrʼꞹ go dyopjꞹji nu Jñaa e Mizhokjimi. Kʼo go tsjaji kʼe bʼɇpji dya o neji ro mba̱ṟa̱ji yo dyaja nte kjo nge yo bi tsjayo. Me na joo ke bʼꞹbʼꞹdya ne Biblia na ngeje ma nee ra dyopjꞹji Biblia kja nʼaño idioma kʼo traductor pɇspiji nguenda yo trʼopjꞹ kja yo idioma kʼo otrʼꞹ go dyopjꞹji nu Jñaa e Mizhokjimi, xo ñeje pɇspiji nguenda yo ju̱sʼꞹ ne Bibliana kja idioma inglés ngekʼua a kjanu ya ba sotꞹ na 60 nrre nʼaño idioma ba dyopjꞹji nu Biblia. Kja ne Biblia Traducción del Nuevo Mundo de las Santas Escrituras o nee go jñꞹsʼꞹji kʼo jñaa kʼo ni chjenjui yo jñaa kja yo idioma hebreo, arameo ñe griego pe ngextrjo o tsjaji a kjanu ma yo jñayo dya rgua potꞹji yo mi nee ro mama kʼo bʼɇzo ke go juajnꞹ e Diosi pa ro dyopjꞹji nu Jñaa. Ma go tsjaji ne Biblia Traducción del Nuevo Mundo de las Santas Escrituras mi neji ke texe yo nte ro meyaji yo ro xørꞹji kja nu Biblia nzakja yo nte mi jingua ke mi meyaji na joo yo mi tʼopjꞹ kja o Jñaa e Mizhokjimi.

Janzi nte kʼꞹ pa̱ra̱ji na joo ja ga kjaa nrre nʼaño idioma xørꞹji yo trʼopjꞹdya kja nrre nʼaño Biblia nzakja nu Biblia ke ni chju̱u̱ Traducción del Nuevo Mundo ke go dyopjꞹji kja inglés. Angezeji kjaji akjanu na ngeje nee ra chøtrʼꞹji nuja dya ni chjenjuini ko nu kʼꞹ otrʼꞹ mi trʼopjꞹ kja o Jñaa e Mizhokjimi ximi kjajiyo na ngeje dya nrra ga sⱥji texe ja kʼo ga dyopjujidya kja yo nrre nʼaño Biblia. E Jason David BeDuhn ngeje dʼa profesor ke pɇpji kja nu cátedra de Estudios Religiosos de la Northern Arizona University a Estados Unidos. Kja kʼe kjɇɇ 2003 go dyopjꞹ na libro nuja mama ja ga kjaa yo nueve “Biblia kja idioma inglés kʼꞹ xe nrra xørꞹji yo tee yo ga ñaji inglés”. * Angeze go juajnꞹ texto ke nrre nʼaño ga meyaji yo nte, na ngeje “bʼꞹma kʼo traductor dya nrra pɇspiji nguenda yo bʼɇmi trʼopjꞹ kja o Jñaa e Mizhokjimi, ma dyopjꞹji Biblia kja nʼaño idioma xe nrra pɇspiji nguenda kʼo creoji”. E BeDuhn go chjepitrjo nujyo nueve Biblia kja inglés ko nu texto griego ngekʼua ro unꞹ nguenda ja nge kua dya ba potrꞹji na joo yo jñaa.

E BeDunhn mama ke na punkjꞹ nte ñe nrre nʼaño kʼo xørꞹji yo Biblia-kʼꞹ xo xiji escriturarios-mbeñeji ke kja nu Biblia ke ni chju̱u̱ Traducción del Nuevo Mundo bʼꞹbʼꞹ jñaa ke bo potꞹjini na ngeje kʼo traductor kʼo bo dyopjꞹjinu neji ke yo nte ra mbeñeji ja ga mbeñejiyo. Pe angeze, ¿pje mbe kʼꞹ go mbeñe ya mꞹ o nguarꞹ go chjepi yo nrre nʼaño Biblia? Angeze go chʼunꞹ nguenda ke kja nu Traducción del Nuevo Mundo nrre nʼaño ba dyopjꞹji janzi bʼezhe, angeze dya go nuu na joo ja ba tʼopjꞹnu pe xo bo mama ke “je a kjanu na ngeje nu Traducción del Nuevo Mundo ma go dyopjꞹji kʼo traductor nrra ba pɇspiji nguenda ja ma tʼopjꞹ kja kʼo otrʼꞹ rollo ñe dya go nee go potꞹji yo jñaa…ne Bibliana dya pje ni dyotrjui ko yo dyaja Biblia na ngeje na joo ba køtrʼpꞹji ñiʼi yo jñaa kʼo mi ñʼeje ro tʼopjꞹnu”. E BeDuhn go mbeñema ke me na joo nu Biblia ke ni chju̱u̱ Traducción del Nuevo Mundo.

Nu doctor a Israel, Benjamin Kedar ke ngeje dʼa bʼɇzo ke pa̱ra̱ ja ma opjꞹji kʼo rollo kja jñaa hebreo, kja e kjɇɇ 1989 go mama ja kjaa nu Traducción del Nuevo Mundo: “Kja ne Bibliana jñetsʼe ke kʼo traductor me mi neji ke yo nte bʼɇmi ro meyaji na joo kʼo go dyopjꞹji. [...]Dya ja ro tøtrʼkø kja ne Bibliana kua ba jñetsʼe ke kʼo traductor go potꞹji yo jñaa ngekʼua yo tee ro jyopꞹji ro meyaji kʼo bʼɇmi nee ra mama kʼo tʼopjꞹ kja nu Jñaa e Mizhokjimi”. Nujyo go mama angeze exe chjenjui kʼo xo go mama e Jason David BeDuhn.

Dyønꞹtsje: “¿Pje mbe kʼo ri negø ma ri xørꞹgø nu Biblia? ¿Ri negø dʼaja Biblia kʼꞹ dya nga sʼɇzhi ra xørgø zø bʼꞹma dya nrra ba dyopjꞹji texe kua otrʼꞹ ba tʼopjꞹ kja nu Jñaa e Mizhokjimi? ¿O ri negø dʼaja nuja jñetsʼe ke kʼo traductor ba xⱥkⱥji na joo kʼo nrre ba tʼopjꞹ kja nu Jñaa e Mizhokjimi?” (2 Pedro 1:20, 21). Nutskʼe i pa̱rge yo gi nee, ngextrjotsʼꞹ ri juajnꞹ pje ma Biblia i nee ri xørꞹ.

[Yo jñaa]

^ Dya ngextrjo go chjepi nu Biblia kʼꞹ ni chju̱u̱ Traducción del Nuevo Mundo xo go chjepi yo Biblia: The Amplified New Testament, The Living Bible, The New American Bible With Revised New Testament, New American Standard Bible, The Holy BibleNew International Version, The New Revised Standard Version, The Bible in Today’s English Version y la King James Version.

[Yo retrato]

Nu Biblia ke ni chju̱u̱ Traducción del Nuevo Mundo ya go dyopjꞹji kja na punkjꞹ idioma

[Yo retrato]

Manuscritos masoréticos

[Yo retrato]

Dʼa fragmento nuja mama yo go jñu̱sʼꞹji kja Lucas 12:7: “Na nge xenda ni mubitsʼꞹgeji ke na punkjꞹ o tsʼinsʼꞹ. Ngekʼua dya ri su̱geji pje ra tsjakʼꞹji yo nte”

[Kʼo o tsjaji]

Página en primer plano: Biblioteca Nacional de Rusia (San Petersburgo); segunda y tercera: Bibelmuseum, Münster; fondo: © The Trustees of the Chester Beatty Library (Dublín)