Etal ñan katak ko ilo bok in

Etal ñan laajrak in katak ko

Armij Rejjab Mour kin Bred Wõt—Wãwen Iar Anjo jen Jikin Kalbuj ko An Dri Tõrinae ro An Germany

Armij Rejjab Mour kin Bred Wõt—Wãwen Iar Anjo jen Jikin Kalbuj ko An Dri Tõrinae ro An Germany

Armij Rejjab Mour kin Bred Wõt​—Wãwen Iar Anjo jen Jikin Kalbuj ko An Dri Tõrinae ro An Germany

Ekkar ñõn Joseph Hisiger

Iar kajitõk iben dri kalbuj eo mõta, “Ta ne kwoj riiti?” Inem ear ba, “Baibel,” im ear wõnmanlok im ba, “Kwon letok mõña ko kijõm iomin juõn wik im inaj lewoj Baibel in ñõn yuk.”

IAR lotak ilo Maaj 1, 1914, ilo Moselle, juõn jikin ilo Germany. Elikin an jemlok bata eo an lõl ken kajuõn ilo 1918, Moselle ear ber iomin kajur eo an France. Ilo 1940, ear bar jeblak ñõn Germany. Inem ilo 1945 ke bata eo an lõl ken karuo ear jemlok, ear bar jeblak ñõn iomin kajur eo an France. Ilo aolep ien kein iar oktõk jen dri France ñõn dri Germany im kin men in, iar katak kajin France im Germany jimor.

Jema im jinõ rar lukkun tõmak ilo kabuñ in Catholic. Aolep boñ mokta jen am kiki, baamle eo am rej bukwelõlõ im jar. Im ilo Jabõt otemjej im ran in kwojkwoj ko an lõl, kimar etal ñõn mõn jar eo am. Iar lukkun niknik ilo kabuñ in Catholic im iar ber ilo juõn kumi ej katak kin katak ko an kabuñ an Catholic.

Iar Jino Aõ Niknik ilo Jerbal eo An Dri Kennan ro An Jeova

Ilo 1935, ruo Dri Kennan ro an Jeova rar lotok jema im jinõ. Rar bwebwenato kin wãwen an kabuñ ko bõk kwonair ilo bata eo an lõl ken kajuõn. Elikin kar lotok eo air, iar kõnan kalaplok aõ jela kin Baibel eo, im ilo 1936, iar kajitõk iben pris eo bwe en letok juõn Baibel, ak ear ba bwe ij aikwij jikuul in Baibel bwe in maroñ melele kake. Bõtab, men in ear kalaplok aõ kõnan bõk juõn Baibel im riiti.

Ilo Jãnwõde 1937, dri jerbal eo mõta Albin Relewicz, ej juõn ian Dri Kennan ro an Jeova, ear kennan iba kin ta ko Baibel ej katakin kaki. Im iar kajitõk iben, “Eor ke am Baibel?” Inem ear ba bwe eor. Tokelik ear kwalok ñõn ña ãt eo etan Anij, Jeova, jen Baibel eo ilo kajin Germany, inem ear letok ñõn iõ Baibel eo. Iar lukkun niknik ilo aõ riiti im iar jino etal ñõn kwelok ko an Dri Kennan ro an Jeova ilo Thionville, juõn bukwon ebak ñõn jikin eo ij ber ie.

Ilo Okõj 1937, iar etal iben Albin ñõn juõn kwelok elap an Dri Kennan ro an Jeova ilo Paris. Ilo jikin in iar erom juõn dri kwalok nan jen em ñõn em. Ejjabto tokelik, iar baptais im ilo jinoin 1939, iar kõmõn bwe jerbal in kwalok nan ej jerbal eo elap iba. Rar karõk bwe in jerbal ilo jikin eo etan Metz. Inem ilo Julae, kar jilkintok juõn peba in kir bwe in etal im jerbal ilo ra eo an Dri Kennan ro an Jeova ilo Paris.

Melejoñ ko Iar Iioni ilo Ien Tõrinae

Ear jab to aõ jerbal ilo ra eo, kinke ilo kar Okõj 1939, rar kir iõ bwe in bõk kwonaõ ilo tõrinae. Ak ear jab ekkar ñõn bõklikõt eo aõ, im kin men in, rar kalbuj iõ. Ilo Mei 1940, ke iar ber ilo kalbuj, ilo idriñ dri tõrinae ro an Germany rar jumae ailiñ in France. Ak ilo aliñ eo tok juõn, Germany ear anjo ion France im iar bar erom juõn dri Germany. Inem ilo aliñ in Julae, ke iar rõlok jen kalbuj, iar jeblak im jokwe iben jema im jinõ.

Ke kimar ber iomin kajur eo an Germany kimar katak Baibel iben dron ilo ittino. Maryse Anasiak ear letok buk in Imõniaroñroñ. Ear juõn Kristian jeiõ im jãtiõ kõra eberan ilo tõmak me iar iione ilo juõn mõn wia an juõn jeiõ im jãtiõ man ilo tõmak. Iar jab ber ilo melejoñ ko me Dri Kennan ro mõta rar iioni ilo Germany mae yiõ eo 1941.

Juõn ran bõlijmãn ro an Germany rej naetair Gestapo, rar lotok iõ. Elikin an dri tel an policeman ro kwalok bwe emwij air kabwijrõk an Dri Kennan ro an Jeova kwalok nan im kwelok iben dron, ear kajitõk iba elañe inaj wõnmanlok wõt einwõt juõn iair. Ke iar ba, “Aet,” inem ear ba bwe in lore. Joñõn an jinõ buromõj, ear lõtlok. Kin wõt men in, dri tel eo ear jiroñ iõ bwe in berwõt im lale e.

Ilo jikin jerbal eo iar jerbal ie, iar jab ba “Heil Hitler” ñõn booj eo aõ kinke ej juõn nan in koutiej an ailiñ in Germany. Iar bareinwõt jab kõnan bõk kwonaõ ilo makõtkit ko an ro rej ber iomin kajur eo an dri tel eo air, Adolf Hitler. Kin men in, ran eo tok juõn rar kalbuj iõ. Meñe bõlijmãn ro naetair Gestapo rar kajitõkin iõ ilo lej bwe in kwalok etan dri tõmak ro mõta ak iar jab. Kin men in, ear noe bõra kin bu likajõk eo an im iar lõtlok. Ilo Jeptõmba 11, 1942, imõn ekajet eo an Hitler ear ber ilo Metz, ear likit iõ ilo kalbuj iomin jilu yiõ kin aõ “kar kwalok nan ikijen Dri Kennan ro an Jeova.”

Ruo wik ko tokelik, rar bõklok iõ jen kalbuj eo ilo Metz ñõn bar juõn kalbuj ilo Zweibrücken. Ilo ijin iar jerbal in kõkãl ial in train ko. Kim kar jeniji mãl ko remor im kõlaaki ko rekãl, im bar erõki dreka ko na ilo ial eo. Mõña ko kijim rar litok kar juõn kõp in coffee im ruo aunij in bilawã ilo jiboñ im juõn bowl in soup ilo raelip im jota. Inem kar bõk iõ ñõn jikin kalbuj eo ilo bar juõn bukwon ebak, ilo ijin iar jerbal ilo juõn mõn wia rej kõmõni juj ko rejorrãn. Elikin jejjo aliñ rar bar karol iõ ñõn Zweibrücken bwe in jerbal ilo melaj ko.

Ijjab Mour kin Bred Wõt

Kar likit kimro juõn likao ej itok jen Netherland bwe kimro en ber ilo juõn wõt rum ilo jikin kalbuj eo im kinke iar katak kajin eo an, iar maroñ kennan iben kin tõmak eo aõ. Ear katak im jino kõmõn oktõk ko ilo mour eo an ekkar ñõn kien ko an Anij, tokelik ear kajitõk iba ñõn baptais e ilo juõn river. Ke ear ato jen dren eo ear atbokwõj iõ im ba, “Josep ij jeim im jãtim ilo tõmak!” Kimro ar bar jibel jen dron ke rar jilkinlok iõ ñõn jikin eo rej jerbal in kõkãl ial in train ie.

Ilo jikin kalbuj in ilo rum eo iar ber ie, ear or juõn eman jen Germany. Juõn jota ear riiti juõn Baibel jidrikdrik. Im ilo ien in ear kõnan bwe elañe ij lelok mõña ko kijiõ iomin juõn wik inem enaj letok ñõn iõ Baibel in, kin men in, iar ba “ij errã!” Iar jab ajlok kin bebe in aõ. Iar jino melele kin nan ko an Jisõs ke ear ba: “Armij e jamin mour kin bred wõt, a kin nan otemjej rej waloktok jen loñin Anij.”​—Matu 4:4.

Ke Baibel eo ear ber iba, men eo ear bin ñõn ña ej bwe iar aikwij in noje bwe ren jab loe. Iben dri kalbuj ro jet emelim an or Baibel ibeir ak ear jab eindrein iben Dri Kennan ro an Jeova. Kin men in, ñe ij riiti in boñ, ij kũttiliek iomin kooj eo aõ. Ilo ran, ij noje iloan nuknuk eo aõ im bõk iba lok ñõn ijoko ij etal ñõne kinke dri waj ro ekkã air etale rum ko ñe jej joko jeni.

Juõn ran ke dri kalbuj ro rar koba iben dron bwe ren jerbal, iar kile bwe iar meloklok Baibel eo aõ. Joten eo, iar mõkõj in rol ñõn rum in kalbuj eo aõ im bukote bõtab ear joko. Elikin aõ jar ñõn Anij, iar etal im bukot dri waj eo im kemelele ñõn e bwe eor juõn ear bõk buk eo aõ im en karoltok. Kinke ear mar kin men ko jet, ij lukkun kamolol Jeova bwe iar maroñ lo Baibel eo aõ.

Ilo bar juõn ien, kar bõk iõ bwe in etal im tutu. Ke iar wutik nuknuk ko aõ retton, iar bareinwõt kõtlok bwe Baibel eo en wutlok ilo juõn wãwen me dri waj eo ejjab loe. Elikin an mwij aõ tutu, iar kõnõk nuknuk ko rerreo im bar noj Baibel eo ilo nuknuk ko aõ.

Wãwen ko Rar Kõkãtõk im Kaburomõj Iõ ilo Ien Jebokwe

Juõn jiboñ ilo kar 1943 ke rar kakobaik aolep dri kalbuj ro, iar lo Albin! Ear bareinwõt ber ilo kalbuj. Ear reitok im likit pein ion ubõn, men in ej kõkkar kin jimjera eo amro. Inem ilo ejelok ainiken ear kalikar tok bwe enaj jeje tok ñõn ña. Ran eo tok juõn ke ej ellã jen ña, ej jolõllok juõn mõtõn peba. Ak dri waj eo ear loe, im rar kamakelok kimro jimor ilo juõn rum emõkelok ian. Rar letok bilawã emor im aibij im kimro kar kiki ion alal ko im ejelok kooj.

Tokelik, rar jilkinlok iõ ñõn jikin kalbuj eo ilo Siegburg, ijo iar jerbal ilo juõn mõn wia ej kõmõni men ko jen mãl. Jerbal in ear kamõk iõ im mõña ko kijiõ rar jab bwe. Ilo boñ iar ettõnak kin mõña ko renno einwõt cake im leen wijki im iar ruj kinke lojiõ ear abnõnõ im maro. Iar lukkun airik, joñõn erro eo aõ ear driklok jen jibuki. Bõtab, kajuju ran ij riiti Baibel eo, eñin unin iar maroñ mour wõt.

Emottok Ien Anemkwoj!

Jiboñ in juõn ran ilo Eprõl 1945, ilo idriñ, dri lale kalbuj ro rar ko im aor in worwor ko rar bellok wõt. Iar bõk anemkwoj! Ak mokta iar aikwij ber ilo hospital mae ien iar ejmourlok. Ilo tujemlokõn Mei, iar bar rol ñõn mweo imõn jema im jinõ. Rar jab lemnok bwe iar mour wõt. Ak ke rar lo iõ, jinõ ear jõñ kin an lõñliñ. Ekaburomõjmõj bwe ejjab to tokelik jema im jinõ rar mij.

Iar lukkun lõñliñ ke iar bar kobalok iben ro jeiõ im jãtiõ ilo Thionville congregation. Iar mõnõnõ bareinwõt kinke elõñ rar tiljek wõt meñe rar iion elõñ melejoñ ko. Eo mõta me iar ebake Albin ear mij ilo juõn jikin etan Regensburg, ej ber ilo Germany. Tokelik, ij kab jela bwe leo nuku etan Jean Hisiger, nejin leo jãtin jema ear juõn Dri Kennan ro an Jeova, ak rar mõn e kin an jab bõk kwonan ilo tõrinae. Leo iar jerbal iben ilo ra eo ilo Paris, Jean Queyroi, ear kijenmij wõt ilo jikin kalbuj eo an dri German iomin 5 yiõ.

Iar mõkõj im kwalok nan ilo bukwon eo, Metz. Ekkã aõ iion baamle eo an Minzani ilo ien eo. Lio nejir, Tina, ear baptais ilo Nobõmba 2, 1946. Ear lukkun kijejeto ilo jerbal in kwalok nan, im ear or aõ itoklimo kake e. Tokelik, kimro ar mare ilo Tijemba 13, 1947. Ilo Jeptõmba 1967, Tina ear likit bwe jerbal in kwalok nan en jerbal eo elap iben, im ear berwõt ilo jerbal in mae ien eo ear joko ilo Juun 2003, ke ear 98 an yiõ. Elap aõ oñkake Tina.

Meñe ij lõlap kiõ, ak ij kile bwe Nan in Anij ej letok kajur ñõn iõ bwe in maroñ kijenmij iomin melejoñ ko im anjo ioir. Eor ien ko iar kwõle, ak aolep ien iar najirik lolãtãt eo aõ im buruõ kin Nan ko an Anij. Jeova ear kakajur iõ. “Nan eo [An] e ar kãejmour iõ.”​—Sam 119:⁠50.

[Pija eo ilo peij 21]

Eo mõta elap aõ ebake Albin Relewicz

[Pija eo ilo peij 21]

Maryse Anasiak

[Pija eo ilo peij 22]

Baibel eo iar wiaiki kin mõña ko kijiõ

[Pija eo ilo peij 23]

Tina ilo ien eo kimro jañin kar mare ilo 1946

[Pija eo ilo peij 23]

Jean Queyroi im lio belen, Titica