E vwiẹre mẹ uvuẹn ọko ọrẹ Saxony, re se German Democratic Republic (GDR) bi. Ekrun ame o vwo omamerhomẹ, ekwakwa i ji serhọ uvuẹn oghwa ame, eri vwiẹre mẹ i yonirin mẹ omamọ iruemru dẹn. GDR ọ ha otọre usun oseghe owu ro nẹ ihworho ephian jerẹ ẹdẹre, omarana ihworho buebun re rhirhiẹ Saxony, ẹga o fiemru rẹn aye-e. Ha mẹ, Osolobrugwẹ o vwo nyerẹ-ẹn. Nẹ ọke mia kamu ye te ẹgbukpe 18, iroro eva ye sun akpenyerẹn mẹ: nọyẹ je vwo imwẹro kpahen Osolobrugwẹ ọrhẹ usun oseghe ro nẹ ihworho ephian jerẹ ẹdẹre.

Mesoriẹ aruẹ usun oseghe ọnana o je mẹ omamọ? Fọkime oma ọ merhen mẹ taghene ihworho ephian ri ha otọre usun ọrana ẹdẹre. Habaye, mi guọlọre na ghalẹ ọsoso ekwakwa ugboma ọrẹ ẹdẹre, nime orho vwo otu ezẹko ri ne fe, ezẹko i vwe rhiẹ ivwiegbere-e. Omarana, ni mi fiomarhọ aruẹ usun oseghe ọrana ra ha mwu rẹn iphuphẹn. Ọke mia ha ẹgbukpe 14, mia wian owian erufon amwa nyoma mia rharhumu ha ẹbe re donron fughwẹ ruẹ ekwakwa erọrọ. Ere rhirhiẹ amwa ọrẹ Aue i vwo ọdaremẹro kpahen owian mia wian na omamọ, te erhirhiẹ ere suẹn amwa na a yẹ mẹ ẹghẹlẹ ọduado. Dedevwo mẹmẹ uphuphẹn ọke ọrana, ni mi me rhe ihworho eduado ezẹko ri ha usuẹn usun oseghe ọrẹ GDR. Ni mie roro taghene mi djẹ obọdẹn odjẹ ne, rọ nọ lẹrhe mẹ vwo obọdẹn akpọ obaro na.

Ọrẹn, ekwakwa ni wenerin ogege uvuẹn akpenyerẹn mẹ. Uvuẹn ẹgbukpe 1989, Berlin Wall no tuegheri omaran ji te ọsoso emwa ri ha otọre usun oseghe re nẹ ihworho ephian jerẹ ẹdẹre uvuẹn Eastern Europe. Ebẹnbẹn na no nẹ owu riẹ ọrọrọ. O jiri-i, ni mi ma mẹrẹnvwrurhe taghene osehiẹn ọ vuọn i GDR. Jerẹ udje, ihworho ra vwa hobọtua usun oseghe re nẹ ihworho ephian jerẹ ẹdẹre, ya mai hẹrote ghwẹ emotọre ri ha otọre isuensuon ọrana. Marhẹ ọrana o ru sabu phia? Ame ra hobọtua aruẹ isuensuon ọrana erhe vwo imwẹro taghene ihworho ephian ẹdẹre-e? Isuensuon ọrana o sefughwẹ ne? Ofu akpọ no zeri mẹ.

Omarana, ni mi wene odjẹ mẹ ji tẹnrovi ijoro ẹsuọ ọrhẹ ifoto e sin. Ra mẹriẹn taghene mi riẹ isukuru ijoro ẹsuọ rhẹ ẹhẹn mi ne yono riarorhọ uvuẹn isukuru ọduado, ni mie roro ọke mi ne rhiẹ ogba ijoro ọrhẹ ọro sin ifoto. Habaye ni mi gbobọhiẹn emamọ iruemru re yonirin mẹ ọke mia ha ọmọvwerhe. Oborẹ ọ mai ghanren mẹ yẹ ọrẹ mia riakpọ, ji kpare egbọtọ buebun ukwọgbọ. Ọrẹn, ijoro ẹsuọ, ifoto e sin, ọrhẹ akpẹriọ a sabu dobọ ọfiamu mẹ ji-i. Ifoto mia tobọ siẹn dede e mwuofẹn. Me yọ nọ phia obaro na? Mesoriẹ e nyerẹn?

 O gberi mẹ unu omamọ ọke mia vabu mẹrẹn ẹkpahenrhọ enọ mia guọlọ na. Owuọwọn ẹdẹ owu obẹ isukuru, ni mi siyẹ kẹrẹ emọ isukuru ezẹko ra ta kpahen obaro na. Mandy * owuọwan usuẹn ere riẹ isukuru na, ọye jẹ Oseri Jehova. Owuọwọn ẹdẹ ọrana, nọ yẹre mẹ omamọ urhebro. Nọ tare, “Andreas, wu rha guọlọ mẹrẹn ẹkpahenrhọ rẹn enọ wu nọren kpahen akpenyerẹn ọrhẹ obaro na, dabu ni Baibol na so.”

Ẹhẹn owu nọ ta mẹ taghene mi se i Baibol na, ọrẹn ẹhẹn ọrọrọ nọ ta mẹ ne mi kpariroro vrẹn, ọrẹn ni mi ghini seyi. Mandy nọ ta mẹ taghene mi se Daniel urhomu-ẹmro 2, oborẹ mi se mẹrẹn o gberi mẹ unu omamọ. Aruẹmẹrẹn na ọ hunute omẹgbanhon usun sansan ri ne suon me te ẹdẹ ọwan na. Mandy o ji dje aruẹmẹrẹn i Baibol erọrọ ri ta kpahen obaro na ha mẹ. Obẹta ye, ni mia mẹrẹn ẹkpahenrhọ rẹn enọ mẹ! Ọrẹn, ọrọmo yọ ya aruẹmẹrẹn erana, ọrọmo yọ nọ sabu ta kpahen oborẹ ọnọ phia obaro na gbagba? Gbinẹ o vwo Osolobrugwẹ ro nyerẹn?

Mandy no djeri mẹ rẹn esa ọrhẹ ane owu re se Horst ọrhẹ Angelika, aye Iseri Jehova ri dabu ha userhumu mẹ vwẹruọ Ẹmro Osolobrugwẹ. Ni mi ma mẹrẹnvwrurhe taghene Iseri Jehova ọvo yẹ ẹga ra ha odẹ Osolobrugwẹ ro rhiẹ Jehova ruiruo, ji dje yi rẹn awọrọ. (Psalm 83:18; Matthew 6:9) Ni mi me yono taghene Jehova o ve rẹn ituakpọ taghene aye ine rhirhiẹ ye bẹmẹdẹ uvuẹn otọrakpọ ro rhiẹ paradais. Psalm 37:9 ọrhọ ta: “Eri hẹroso i Jehova ena ha akpọ na riuku.” Ọ merhenren mẹ oma taghene ifiẹrorhọ ọnana ọ havwiẹ rẹn ihworho ephian ri vwo omwemẹ aye ine nyerẹnmwu evwan Osolobrugwẹ, jerẹ oborẹ e dje rhẹ uvuẹn i Baibol na.

Ọrẹn o rhiẹ emru egbobọse ha mẹ mi ne wene akpenyerẹn mẹ, ni mi sabu nyamwu oborẹ i Baibol na ọ tare. Fọkiẹ efikparobọ mi vwori omẹ ijoro ẹsuọ ọrhẹ ifoto e sin, nọ lẹrhere mẹ vwo uruemru omẹkpare, omarana mi ne kiki yono uruemru omeriotọre vwẹre. Habaye, ọ lọhọ mi ne tiobọnẹ aruẹ akpọ ọfanrhiẹn mẹ-ẹ. Oma ọ merhenren mẹ omamọ taghene Jehova o vwo erhionrin, arodọmẹ, jeghwai vwẹruọ ihworho ra damoma aye ine ruẹ oborẹ i Baibol na ọ tare!

Isuensuon re ni ihworho jerẹ ẹdẹre ọrhẹ je vwo imwẹro kpahen Osolobrugwẹ, ọ hobọte akpenyerẹn mẹ nẹ ọke mia kamu ye te ẹgbukpe 18; ọrẹn Baibol na o wene akpenyerẹn mẹ ne. Oborẹ mi yonorin ọ lẹrhẹ ọfiamu mẹ riotọre, ọ ji yẹ mẹ obọdẹn akpenyerẹn. Uvuẹn ẹgbukpe 1993 ni mi bromarhame rhiẹ owuọwan usuẹn Iseri Jehova, uvuẹn ẹgbukpe 2000 ni mi rọnmọ i Tabitha ro rhiẹ oghwoghwẹmro ro vwo oruru. Ame awanva a ghwọghọ ọke buebun ha userhumu rẹn ihworho yono i Baibol na. Buebun ihworho ame a vwa e nyerẹn aruẹ akpọ mi nyerẹn vrẹn ne, rẹ isuensuon oseghe re ni ihworho jerẹ ẹdẹre ọrhẹ je vwo imwẹro kpahen Osolobrugwẹ ọ hobọte. Oma ọ merhen mẹ san ọke mie dje rẹn aye oborẹ aye ine ru rhe i Jehova.

Ọke mia tuẹn uyono ẹnya rhọ, evwan i biomu eri vwiẹre mẹ omamọ. Ọrẹn nẹ ọke ọrana rhe, aye ni ma mẹrẹn oborẹ okugbe Iseri Jehova o ru hobọte akpenyerẹn mẹ. Vwana mia ghọghọ nime aye e se i Baibol na, ji riẹ uyono ukoko Iseri Jehova ne.

Mẹmẹ ọrhẹ Tabitha a riamerhen orọnmo ame, nime ame a damoma nyalele urhebro i Baibol na o tiobọnu rẹn eri rọnmọ ne. Jerẹ udje, ọke ame a nyalele urhebro i Baibol ra na fuevwan kpahen ọra rọnmọren, nọ lẹrhẹ orọnmo ame gbanhan.—Hebrews 13:4.

Mi vwa rha zofẹn akpenyerẹn, ji brudu kpahen obaro na-a. Mi ha usuẹn ekrun akpọ ephian ra ga Osolobrugwẹ kugbe, ri vwo obọdẹn ufuoma ọrhẹ okugbe. Uvuẹn ekrun ọnana, ame a ha ukẹro ẹdẹre ni owuowọnwan. Ọnana yẹ emru owu mi vwo imwẹro kpahen, ri mia ji guọlọ uvuẹn Ọsoso akpenyerẹn mẹ.