Okutauluka omutete

Okutauluka omutete wononthele

 A2

Ovipuka Vialingwa-mo Mokweitala Vali Nawa

Ombimbiliya Ikola Yaava Ekevelelo Liouye Omupe Movihonekwa vyo Ngeleku Motyingilisa (Ingelesi) yaawa mo 1950, mahi pahe Ombimbiliya Ikola Yaava Ekevelelo Liouye Omupe ailingwa aiho mo 1961. Ovanthu ovanyingi, vena ovityita novityita vomalaka alamba po 210 vekahi nokulilongesa ombimbiliya oyo yapitiywa nawa Yovihonekwa Vikola yapolwa momalaka okonthuko.

Momanima ano kuno, omanima 50 okwalamba omalaka apiluluka. Votyilinga Tyokupitiiya Ombimbiliya Yaava Ekevelelo Liouye Omupe, vetyimona okuti tyesukisa okupitiya ombimbiliya iyemba kweetyi ovanthu pehepano vapopia opo ihike komitima viovatangi vo hono. Pahe pokwapitiya ombimbiliya ei mwapilaululwa ovipuka ovinyingi, tyilinge monondaka, tyilinge omu elaka lipopilwa. Pahe mwalingwa ovipuka evi:

  • Elaka ovanthu vo hono vapopia, eli vanoñgonoka nawa. Mongeleka, ondaka ankho yatiwa “okuliatelako,” ovanthu ankho vapondola okuti hamwe ipopia ‘omunthu wakondya nononkhumbi otyo aliatela-ko vala.’ Mahi ngwe ipopia omunthu womapole, ou wahanumana liwa, wokuti tyikale, pahe papakwa ei yaviuka vali, “oumphwa-lundo.” (Ova Ngalasiya 5:22) Ondaka imwe tupu mo ingelesi ankho yalema, “otyihita-mulungu,” pahe yatiwa “omunthu wahapopi.” (Mateusi 9:32, 33) Ondaka yatilwe “otyiheha,” pahe yatiwa “ekunga.” (Ehimbikilo 38:15) Mombimbiliya ei yaviukiswa vali nawa, ondaka “oumbalehi,” haunene pahe yatiwa “ouhayo wokulihanda;” “ovipito viombwandya” pahe yatiwa “ovipito viehangahahi.” (Ova Ngalasiya 5:19-21) Ondaka yatilwe “omuvo wahapu,” yapolwa-mo pahe yatiwa “apeho-apeho,” pamwe aiti “kohale-hale,” ombombo papinga-po opo ipopie etyi tyiivala. — Ehimbikilo 3:22; Okutunda 31:16; Oviimbo 90:2; Omupopi 1:4; Mikeya 5:2.

    Ondaka “ombuto” melaka lyo Hembeleu kohale, no mo Ngeleku, ankho iti vala aipopi ombuto yovikuna, aipopi etoli, pamwe aipopi omunthu una mwou atuka. Mahi mokonda pehepano pahe kaipopiwa vali unene okwiiti “ombuto,” apa ipopia omunthu, papinga ondaka ipopia umwe omunthu. (Ehimbikilo 1:11; 22:17; 48:4; Mateusi 22:24; Swau 8:37) Pokupopia eulo lyo motyitaka tyo Endeni, liapopiwa momukanda Ehimbikilo 3:15, yatiwa ou watuka mu ngandi.

    Ondaka Yotyingilisa (Ingelesi) “okutiuula,” oyo ankho yapakwa Monombimbiliya mbo tete pokupopia etyi Sesusi aipawa. Namphila ankho yapakwa-po ipopie oñgeni Sesusi aipawa, mahi ondaka oyo mwene ankho kohale ipopia etyi tyilingwa omunthu tyina ati pokwiipawa, ankho paikwa otyipandyi tyatwa omunthu watyo ngako atomwa atiuuka. Mokonda Sesusi una katiuulilwe kotyipandyi, Mombimbiliya ei pahe ondaka oyo yatiwa “waipaelwa momuti” pamwe aitiwa, “wapapelwa momuti,” okupopia ngootyo tyaviuka vali kweetyi mwene Sesusi alingilwe. — Mateusi 20:19; 27:31, 35.

  • Onondaka Mbombimbiliya mbapotoyolwa. Onondaka mbumwe mbali Mombimbiliya yo tete, pahe mbusukisa okumbuhangununa vali ovanthu vembukungunyike. Mongeleka, ondaka yelaka lyo Hembeleu “Seol,” opo omunthu einoñgonoke nawa isukisa okwiipotoyola; omu mo Ngeleku “Hades,” ondaka ipopia kondyembo, oku ovanthu aveho vaya. Onondaka ombo ovanyingi kavembwii, ei yokuti “Hades” melaka lyo Ngeleku ipondola okupopia otyipuka otyikwavo. Mahi pahe, onondaka ombo ambuho onombali mbapopia vala etyi omuhoneki Wombimbiliya ankho ahanda okupopia, “ondyembo.” Apa yapakwa pena nokatoi kahangununa etyi ipopia. — Oviimbo 16:10; Ovilinga 2:27.

    Monombimbiliya mbo tete, ondaka yo Hembeleu neʹphesh nondaka yo Ngeleku psy·kheʹ apeho apa mbali mbatiwa “ohande.” Mahi mokonda Molunyaneka ovanthu ovanyingi ivepa olusoko lwapenga, okweipilulula tyikwatesako ovatangi okunoñgonoka mwene etyi omuhoneki wafiminwa apopia melaka liokonthuko. Pahe okutalela kweetyi tyili nokupopiwa apa ili, onondaka ombo mbatiwa (1) omunthu, (2) omwenyo womunthu, (3) ovinyama, (4) etyi omunthu ahanda, (5) pamwe aipopi umwe omunthu wanyima. Tupu mokonda ondaka “ohande,” molunyaneka yakaka, mahi ovanthu veinoñgonoka omapita, pahe pasokwa okuti hahe okupopia etyi mwene ankho tyahanda okupopiwa, apapakwa okatoi kati “Ine ‘ohande.’” (Tala, mongeleka Ehimbikilo 1:20; 2:7; Levitiku 19:28; Oviimbo 3:2; Omihe 16:26; Mateusi 6:25.) Mahi poviimbo vimwe, nomihe viiwe nawa, ondaka oyo “ohande” yayekelwa-po, apaende okatoi katwala omunthu Ponondaka Mbahangununwa, okuti hatyo apai okatoi kapopia ondaka onkhwavo. — Epalukununo 6:5; Omihe 2:10; Mateusi 22:37.

    Tupu ondaka “onoso,” yayekelwa-mo vala tyina apa ili papopia umwe onoso-noso. Tyina apa ili papopia vala omuhe, ngeetyi Oviimbo 7:9, 26:2 vieipopia, neetyi Eholololo 2:23 yeipopia, opo pahe papopiwa etyi yahanda okupopia, aiti “omalusoko o kohi,” ondaka oyo oso ayeende pokatoi.

    Ondaka “omutima,” tyati umwe nomo Hembeleu nomo Ngeleku, no Molunyaneka, pamwe kaipopi vala omutima-tima, ipopia vali ovipuka ovikwavo. Pahe ponondaka mbumwe tyina yahafwilepo, papakwa ei iivala vali nawa. Mongeleka, pondaka yokwatiwa, “utupu omutima,” pahe patiwa “utupu onondunge,” ondaka omutima aipakwa pokatoi. (Omihe 6:32; 7:7) Pena vali onondaka ononkhwavo, ngoombu “otyilenga,” “ohitu,” “ombinga,” nambo otyo mbalingwa-lingwa ngootyo. (Ehimbikilo 45:18; Omupopi 5:6; Sombe 16:15) Onondaka ononkhwavo mbalema, mbapopiwa nawa apa pokwati “Onondaka Mbahangununwa.”

  • Onondaka mbupopia omunthu tyilinge omulume tyilinge omukai. Mo Hembeleu nomo Ngeleku, pamwe ondaka ipopia omunthu ina okwiivala ine omunthu wapopiwa omulume ine omukai. Ngwe pamwe tyina pamatumbulwa ondaka iyemba komulume, atyeheivala wapopiwa olie. Tyati nomo Hembeleu nomo Ngeleku, tyina ondaka ipopia ovanthu ovanyingi patumbulwa ovalume, mahi hakuti ovalume vala vapopiwa. Momalaka oo ondaka ovana ipopia vala ovana ovakwendye, vati “ovakwendye va Isilayeli” pokupopia ovana 12 va Sakoo, mahi tupu pamwe vapopia ngootyo pokupopia ova Isilayeli aveho novalume novakai. (Ehimbikilo 46:5; Okutunda 35:29) Mombimbiliya yokwaviukiswa, ondaka oyo pamwe pahe yatiwa “ova Isilayeli” opo tyiivale okuti ipopia ovanthu aveho. Tupu ondaka ipopia omona omukwendye kayatile vali, “omukwendye wehena he” yatiwa “omona wehena he,” pamwe aitiwa “osona” opo tyipopie ovanthu aveho nomukai nomulume.

    Ovipuka aviho viaviukiswa vali nawa Mombimbiliya, vialingwa nounkhengela, pelikwambelwa tupu apalingwa onthilo otyilinga tyalingilwe no Votyilinga Tyokupitiya Ombimbiliya yo tete, Ombimbiliya Ikola Yaava Ekevelelo Liouye Omupe.

Ovipuka ovikwavo viaviukiswa-mo:

Ombimbiliya ei outoi inao haunyingi vali unene. Outoi watyo walingwa ñgaa:

  • “Ine” Oko kapopia ondaka ityayo mahi yelifwa neei ili mokati, nayo ipopia etyi tyatunda mo Hembeleu, nomo Alamaiku, nomo Ngeleku. — Ehimbikilo 1:2, okatoi “Omphepo yuundapa”; Susuwee 1:8, “ondaka yavova.”

  • “Ine hamwe” Ondaka onkhwavo ipopia etyi tyelikalela, mahi natyo hamwe tyaviuka. — Ehimbikilo 21:6, “mavakahambukwa naame”; Sakaliya 14:21, “omu Kanaa.”

  • “Melaka Liokonthuko” Oputyina yapitiywa ndaka na ndaka ailikwate noyo Hembeleu, no Alamaiku, no Ngeleku, okuti hatyo, ondaka yafwena vala katutu kelaka liokonthuko. — Ehimbikilo 30:22;, “olutyito”; Okutunda 32:9, “onomphwililiki.”

  • Okatoi kahangununa, pamwe akayawisa-ko vali onondaka Kapopia etyi enyina lipopia (Ehimbikilo 3:17, “Andau”; Okutunda 15:23, “Mala”); ovipuka viapotoyolwa nawa vipopia oviheteko (Ehimbikilo 6:15, “onokovandu”); tyina omunthu wapopiwa ahatumbulilwe (Ehimbikilo 38:5, “uli”); onondaka mbesukisa mbapakwa oku kokwati Ovipuka Viapotoyolwa, no Konondaka Mbahangununwa. — Ehimbikilo 37:35, “Kondyembo”; Mateusi 5:22, “Ngehena.”

Oku konthyimbi kuna onthele yatiwa “Etyi Tyili Mondaka ya Huku,” ipopia ondongeso omunthu avasa Mombimbiliya. Konthyulilo Yombimbiliya yatyo ei, kuna “Omanyina Omikanda vyo Mbimbiliya,” “Nomutete Wonondaka Mbombimbiliya,” “Nonondaka Mbahangununwa.” Onondaka mbahangununwa mbukwatesako omutangi anoñgonoke onondaka mbumwe Mbombimbiliya mbuna etyi mbupopia ehei. Kovipuka Viapotoyolwa A kuna etyi: “Onondongwa Mbalulika Otyilinga Tyokupitiya,” “ Ovipuka Vialingwa Mombimbiliya ei,” “Oñgeni Ombimbimliya Yehika Kwoonthwe,” “Enyina Lya Huku Movihonekwa vyo Hembeleu,” “Enyina Lya Huku Movihonekwa vyo Ngeleku,” “Omutete: Ovauli, Onohamba mbo Sundaa nombo Isilayeli” “Ovipuka Ovinene Viamonaikile Etyi Sesusi Ali Pano Pohi.” Kovipuka Viapotoyolwa B kuna onomapa, nomutete wovipuka, novipuka ovikwavo vikwatesako omunthu wesuka umwe nokulilongesa Ombimbiliya.

Mokati katyo omikanda aviho Mombimbiliya vina onthele ipopia onondaka mbuli momukanda-nomukanda, no novelesikulu mbatyo apa mbuvasiwa, otyo tyikwatesako omutangi akungunyike omukanda watyo auho. Konthyimbi yefo kuna okamuvanda kena onotesitu mbupopia otyipuka tyike nononkhwavo, mbulekesa umwe ponovelesikulu mbatyo.