Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

 A2

Vala o Lenei Faaliliuga ua Toe Teuteuina

Na tatalaina le Faaliliuga a le Lalolagi Fou o Tusitusiga Paia Eleni i le faa-Peretania i le 1950, ma na lomia le lomiga atoa O le Tusi Paia—O le Faaliliuga a le Lalolagi Fou i le 1961. Talu mai lenā taimi, ua matuā aogā lenei Tusi Paia i le faitau miliona o tagata faitau i le silia i le 210 gagana, ona o le saʻo aʻiaʻi ma le faigofie o lenei faaliliuga mai i uluaʻi gagana.

Peitaʻi, i le silia i le 50 tausaga ua mavae, ua iai le suiga i gagana. Ua iloa e le Komiti o le Faaliliuga o le Tusi Paia o le Lalolagi Fou le manaʻomia ona tali atu i na suiga, ina ia mafai ai ona pāʻia loto o tagata faitau i aso nei. O le māfuaaga lea ua faia ai nisi o suiga i faaupuga ma kalama i lenei toe teuteuga, e tusa ai ma manatu o loo mulimuli mai:

  • Faaaogā faaupuga faigofie ma e lē maotua. O se faataʻitaʻiga, ua faaaogā i lenei toe teuteuga le faaupuga “amioga lē mamā taufeusuaʻiga” nai lo o le “faitaaga,” faapea le faaupuga “amioga faauamaaa” nai lo o le “amio matagā.” (Kalatia 5:19) Talu ai ua tau maotua le upu “asaga,” o lea ua faaaogā ai i totonu o mau faaupuga faigofie e pei o le “vaega e sopoʻia ai le vaitafe,” ae ua tuu le upu “asaga” i faamatalaga pito i lalo.—Faamasino 3:28; 12:5.

  • Toe faamanino faaupuga faale-Tusi Paia. I le Tusi Paia muamua, na tele ina faaaogā le upu “teteʻa.” O le faafitauli o lenā upu, o nisi taimi e faaaogā e tagata e faamatala ai se ulugalii ua nonofo valavala, ae e leʻi tatalaina faaletulafono la laʻua faaipoipoga. O lea ua faaaogā ai faaupuga e pei o le “tatalaina o faaipoipoga” i le tele o mau sa faaaogā ai le upu “teteʻa.”—Teuteronome 22:19; Malaki 2:16.

    O le upu Eleni stau·rosʹ ua faaliliuina i isi Tusi Paia i le “satauro,” ma e manatu tagata e faasino atu i se “koluse.” Peitaʻi, i le gagana Eleni, o lenei upu e faasino atu i se laau saʻo po o se pou, e pei o le laau na tutuʻi ai i luga Iesu. E leai se faamaoniga e faatatau atu lenei upu Eleni i se koluse, e pei o koluse sa faaaogā e tagata faapaupau i a latou faatusa faalelotu a o leʻi taitai soifua le Keriso. O lea, ua faaaogā ai i lenei toe teuteuga le faaupuga “le laau e faapuapuagatia ai,” ina ia maua lelei ai le uiga moni o le upu Eleni.—Mataio 16:24; 10:38.

  • Malamalamagofie pe a faitau. Na faia ni taumafaiga faapitoa ina ia faaaogā le gagana e malamalamagofie e uunaʻia ai tagata e faitau, ae i le taimi e tasi e saʻo aʻiaʻi. O lea, ua suia ai le tele o faaliliuga o alagāupu mai i uluaʻi gagana, ina ia malamalamagofie ai i isi gagana. O se faataʻitaʻiga, o le alagāupu “peritomeina le paʻu o o outou loto” ma le ‘peritomeina lou loto’ o loo i le Teuteronome 10:16 ma le Teuteronome 30:6, ua faaliliuina i lenei toe teuteuga i le ‘faamamā o outou loto’ ma le ‘faamamāina lou loto,’ lea ua sili atu ona malamalamagofie. O le faaliliuga talu ai nei o le 1 Korinito 7:36-38, na taumafai e tausisi i le faaliliuga i le upu i le upu o le faaupuga Eleni e faatatau i le “tulaga muli,” e pei o le “lē talafeagai lana amio ma lona tulaga muli,” “tausia pea lona tulaga muli” ma le “tuuina atu lona tulaga muli.” Peitaʻi, ua faaliliu i lenei toe teuteuga le uiga moni o lenei faaupuga, e ala i le faaaogā o faaupuga o le “lē mafai e se tagata nofofua ona pulea ona tuʻinanauga,” “ia tumau ona lē faaipoipo,” ma le “lē e faaipoipo.”

    O suiga uma i lenei Tusi Paia na faia ma le matuā faaeteete faatasi ai ma le tatalo, faapea le matuā faaaloalo i galuega lelei a le uluaʻi Komiti o le Faaliliuga o le Tusi Paia o le Lalolagi Fou.

Isi vala o lenei toe teuteuga:

Ua faaitiitia i lenei Tusi Paia faamatalaga pito i lalo, ma ua vaevaeina i vaega nei:

  • “Po o”; “Po o le” O se isi auala e mafai ona faaliliu ai se faaupuga mai i le gagana Eperu, Arama, po o le Eleni, ae e lē suia ai le manatu.—Kenese 1:2, faamatalaga pito i lalo mo le “mana galue”; Iosua 1:8, “lē leoa.”

  • “Pe atonu” O se isi auala talafeagai e mafai ona faaliliu ai se faaupuga, ae e matuā suia atoa ai le manatu.—Kenese 21:6, “toē faatasi ma aʻu”; Sakaria 14:21, “tagata Kanana.”

  • “Epe.”; “Ara.”; “Ele.” O se faaliliuga i le upu i le upu mai i le gagana Eperu, Arama, po o le Eleni, po o le uiga foʻi o se faaupuga i uluaʻi gagana.—Kenese 30:22, “tō o ia”; Tito 2:14, “faasaʻolotoina.”

  • Lona uiga ma faamatalaga faaopoopo O uiga o igoa (Kenese 3:17, “Atamu”; Esoto 15:23, “Mara”); faamatalaga e faatatau i mamafa ma fua (Kenese 6:15, “kupita”); faamatalaga e faatatau i se suinauna (Kenese 38:5, “o ia”); faamatalaga aogā o loo i Faaopoopoga ma le Uiga o Upu.—Kenese 37:35, “Tuugamau”; Mataio 5:22, “Kena.”

O le vaega pito i luma “Se Faatomuaga o le Afioga a le Atua,” o loo iai faamatalaga e faatatau i aʻoaʻoga faavae o le Tusi Paia. Pe a māeʻa tusi o le Tusi Paia, ona sosoo ai lea o vaega “Tusi o le Tusi Paia,” “Upu o le Tusi Paia,” ma le “Uiga o Upu o le Tusi Paia.” E fesoasoani le vaega Uiga o Upu i le tagata faitau ina ia malamalama ai i le uiga o nisi o faaupuga, ma lo latou faaaogāina i le Tusi Paia. O le Faaopoopoga A o loo aofia ai vaega nei: “Taʻiala i le Faaliliuina o le Tusi Paia,” “ Vala o Lenei Faaliliuga ua Toe Teuteuina,” “Na Faapefea Ona Tatou Maua le Tusi Paia?” “Le Suafa o le Atua i Tusitusiga Paia Eperu,” “Le Suafa o le Atua i Tusitusiga Paia Eleni,” “Siata: Perofeta ma Tupu o Iuta ma Isaraelu,” ma “Mea Autū na Tutupu i le Soifuaga o Iesu i le Lalolagi.” O loo iai i le Faaopoopoga E faafanua, ata, ma isi faamatalaga aogā mo tagata suʻesuʻe filigā o le Tusi Paia.

I tusi taʻitasi o le Tusi Paia, e iai se otootoga o mataupu faatasi ma fuaiupu e fesootaʻi i ai, ina ia iloa ai e le tagata faitau se aotelega o tusi taʻitasi. I le ogatotonu foʻi o itulau taʻitasi, o loo iai mau faasino talafeagai mai i le faaliliuga talu ai, ia e iai se fesootaʻiga ma isi mau o le Tusi Paia.