Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

A3

Na Faapefea Ona Tatou Maua le Tusi Paia?

O le Tusitala o le Tusi Paia, o ia o Lē na faasaoina le Tusi Paia. O Ia foʻi na faapogaia le tusiaina o le mau lenei:

“O le afioga a lo tatou Atua e tumau lea e faavavau.”—Isaia 40:8.

E moni lenā faamatalaga e ui e lē o toe maua i aso nei uluaʻi manusikulipi o le Tusi Paia i Tusitusiga Paia Eperu ma le Faa-Arama, a faapea Tusitusiga Paia Eleni. E faapefea ona tatou mautinoa e tutusa manatu o loo i le Tusi Paia i aso nei, ma manatu na iai i uluaʻi tusitusiga na faagaeeina e le Atua?

FAASAO E LE ʻAUTUSIUPU LE AFIOGA A LE ATUA

O se vaega o le tali o lenā fesili e maua mai i se faiga na faatulagaina e le Atua mo Tusitusiga Paia Eperu, lea na ia poloaʻia ai le toe tusia o ni kopi o na tusitusiga. b O se faataʻitaʻiga, na faatonuina e Ieova tupu o Isaraelu ina ia tusia ni a latou lava kopi o le Tulafono. (Teuteronome 17:18) E lē gata i lea, na tofia e le Atua le ʻau sa Levī ina ia faasaoina le Tulafono ma aʻoaʻo atu i tagata. (Teuteronome 31:26; Neemia 8:7) Ina ua mavae le aveina faapagota o tagata Iutaia i Papelonia, na amata ai ona iai se vaega o le ʻautusiupu (le ʻau Soferete). (Esera 7:6) A o faagasolo taimi, na faia ai e nei tusiupu le tele o kopi o tusi e 39 o Tusitusiga Paia Eperu.

A o faagasolo senituri, na tusia ma le faaeteete e tusiupu kopi o nei tusi. I se vaitaimi o le 500-1500 T.A., na faaauau ai ona faia lenei faiga e le ʻau Masoreta, o se vaega o tusiupu Iutaia. O le manusikulipi atoa aupito i tuai a le ʻau Masoreta o le Leningrad Codex, lea na tusia i le 1008/1009 T.A. Peitaʻi, i le ogatotonu o le senituri lona 20, na maua ai le pe ā ma le 220 manusikulipi ma toega o manusikulipi mai i Tusi Tāʻai o le Sami Mate. O na manusikulipi ua silia ma le afe tausaga talu ona iai nai lo o le Leningrad Codex. O le faatusatusaina o Tusi Tāʻai o le Sami Mate ma le Leningrad Codex ua faamaonia ai le manatu tāua lenei: E ui e iai ni nai eseesega i upu o loo i Tusi Tāʻai o le Sami Mate, ae e lē o aafia ai le feʻau o le Tusi Paia.

Ae e faapefea tusi e 27 o Tusitusiga Paia Eleni? Na tusia muamua na tusi e nisi o aposetolo o Iesu Keriso ma nisi o uluaʻi soo. Na faia e uluaʻi Kerisiano kopi o na tusi e pei ona faia e le ʻautusiupu Iutaia. (Kolose 4:16) E ui i taumafaiga a le Emeperoa Roma o Diocletian ma isi e faaumatia uma lomiga a Kerisiano i le uluaʻi senituri, ae e faitau afe manusikulipi anamua ma toega manusikulipi ua faasaoina e oo mai i o tatou aso.

Na faaliliuina foʻi tusitusiga faa-Kerisiano i isi gagana. O nisi o uluaʻi faaliliuga o le Tusi Paia e aofia ai gagana anamua e pei o le gagana Aitiope, Armenia, Georgia, Latina, Suria, ma le Coptic.

FAAMAUTŪINA TUSITUSIGA EPERU MA LE ELENI MO LE FAALILIUINA

E lē tutusa uma faaupuga i kopi o manusikulipi anamua o le Tusi Paia. E faapefea la ona tatou iloa faamatalaga na iai i uluaʻi Tusitusiga Paia?

E mafai ona faatusaina lenei tulaga i se faiaʻoga o loo talosaga atu i ni tamaiti e toʻa 100 ina ia faia ni kopi o se mataupu o se tusi. E tusa pe uma ane leiloa lenā mataupu o le tusi, ae e mafai pea ona iloa faamatalaga na iai i le mataupu pe a faatusatusa na kopi e 100. Atonu e iai ni nai mea sesē i kopi na faia e tamaiti, ae e mautinoa e lē tutusa uma mea sesē i a latou kopi na fai. I se tulaga talitutusa, pe a faatusatusa e le ʻaufaitofā le faitau afe o toega o manusikulipi ma kopi anamua o le Tusi Paia ua latou mauaina, e mafai ai ona latou iloa mea sesē na kopiina e le ʻautusiupu, ma faamatalaga na iai moni i uluaʻi manusikulipi.

“E mafai ona tatou faapea atu ma le mautinoa, e leai lava se isi tusi anamua e saʻo lelei lona kopiina nai lo o lenei tusi”

E faapefea ona tatou mautinoa o manatu na iai i uluaʻi tusitusiga o le Tusi Paia, ua saʻo lelei ona kopiina i Tusi Paia ua tatou maua i aso nei? Na taʻua e le faitofā o William H. Green e faatatau i Tusitusiga Paia Eperu: “E mafai ona tatou faapea atu ma le mautinoa, e leai lava se isi tusi anamua e saʻo lelei lona kopiina nai lo o lenei tusi.” Na taʻua e le faitofā o le Tusi Paia o F. F. Bruce e faatatau i Tusitusiga Paia Eleni po o le Feagaiga Fou: “E matuā tele atu faamaoniga o a tatou tusitusiga o le Feagaiga Fou, nai lo o faamaoniga o tusitusiga a tusitala o le lalolagi, ia e lē fesiligia e se isi le saʻo aʻiaʻi.” Na toe faapea mai o ia: “Pe ana faapea o le Feagaiga Fou o se tuufaatasiga o tusitusiga a le lalolagi, e leai la se tasi e masalosalo i lona saʻo aʻiaʻi.”

Mataupu 40 o le tusi o Isaia i Tusi Tāʻai o le Sami Mate (mai i le 125 i le 100 T.L.M.)

Pe a faatusatusa ma manusikulipi Eperu na iai i le pe ā ma le afe tausaga mulimuli ane, e na o ni mea lāiti e eseese ai, aemaise lava i le sipelaina o upu

Mataupu 40 o le tusi o Isaia i le Aleppo Codex, o se manusikulipi tāua faa-Eperu a le ʻau Masoreta mai i le pe tusa o le 930 T.A.

Tusitusiga Eperu: O le Faaliliuga a le Lalolagi Fou o Tusitusiga Paia Eperu i le gagana Peretania (1953-1960), na faavae i le Tusi Paia a Rudolf Kittel e taʻua o le Biblia Hebraica. Talu mai lenā taimi, ua faaaofia i tusitusiga Eperu ua toe teuteuina e pei o le Biblia Hebraica Stuttgartensia ma le Biblia Hebraica Quinta manatu fou mai i saʻiliʻiliga e faavae i Tusi Tāʻai o le Sami Mate ma isi manusikulipi anamua. O nei saʻiliʻiliga a le ʻaufaitofā, ua toe teuteuina ai le Leningrad Codex ma tuu i ai faamatalaga pito i lalo o loo iai faatusatusaga mai i isi tusitusiga e aofia ai le Samaritan Pentateuch, o Tusi Tāʻai o le Sami Mate, o le Greek Septuagint, o le Aramaic Targums, o le Latin Vulgate, ma le Syriac Peshitta. Na tilofaʻia le Biblia Hebraica Stuttgartensia ma le Biblia Hebraica Quinta a o saunia le toe teuteuga o le Faaliliuga a le Lalolagi Fou i le gagana Peretania.

Tusitusiga Eleni: I le taufaaiʻuiʻuga o le senituri lona 19, na faatusatusa ai e le ʻaufaitofā o B. F. Westcott ma F.J.A. Hort manusikulipi na iai o le Tusi Paia ma toega manusikulipi, a o la saunia tusitusiga autū Eleni, ia na la manatu na matuā atagia mai ai le feʻau o loo i uluaʻi tusitusiga. I le ogatotonu o le senituri lona 20, na faaaogā ai e le Komiti o le Faaliliuga o le Tusi Paia o le Lalolagi Fou na tusitusiga autū e faavae ai la latou faaliliuga. Na faaaogā foʻi nisi o Tusitusiga Paia na tusia i paʻu o laau, ia na manatu e mai i le senituri lona lua ma le lona tolu T.A. Talu mai lenā taimi, na toe maua foʻi isi tusitusiga na tusia i paʻu o laau. E lē gata i lea, na faaaogā foʻi nisi o saʻiliʻiliga fou a le ʻaufaitofā i tusitusiga autū a Nestle ma Aland faapea le United Bible Societies. Na faaaofia nisi o manatu mai i na saʻiliʻiliga i lenei toe teuteuga o le Tusi Paia.

Pe a fua i na tusitusiga autū, e iloa ai o nisi o fuaiupu i Tusitusiga Paia Eleni o loo maua i faaliliuga tuai e pei o le King James Version, na faaopoopo e ē na mulimuli ane tusia kopi o le Tusi Paia, ae e lē o ni vaega o Tusitusiga Paia na faagaeeina e le Atua. O le tele o isi Tusi Paia e lē o faaliliuina nei fuaiupu, ae o isi fuaiupu uma o loo faatulaga e pei o le vaevaega o fuaiupu na faamautūina i le senituri lona 16. O nei fuaiupu e aofia ai le Mataio 17:21; 18:11; 23:14; Mareko 7:16; 9:44, 46; 11:26; 15:28; Luka 17:36; 23:17; Ioane 5:4; Galuega 8:37; 15:34; 24:7; 28:29; ma le Roma 16:24. I lenei toe teuteuga, o loo iai se faamatalaga pito i lalo i vaega na iai fuaiupu ua aveesea.

Ua faamaonia e lē o maua i uluaʻi manusikulipi o le Tusi Paia le faaiʻuga umi o loo i le Mareko 16 (fuaiupu 9-20), o le faaiʻuga puupuu i le Mareko 16, ma faaupuga i le Ioane 7:53–8:11. O lea, ua lē faaaofia ai na fuaiupu faaopoopo i lenei toe teuteuga. c

Ua suia nisi o faaupuga ina ia ōgatusa ma manatu ua talia e le toʻatele o le ʻaufaitofā e faapea e sili ona latalata i uluaʻi tusitusiga. O se faaaʻoaʻoga, e tusa ai ma nisi manusikulipi, ua faapea mai le Mataio 7:13: “Ia outou ulu atu i le faitotoʻa vāitiiti, auā e vātele le faitotoʻa ma lautele le auala e tau atu i le faaumatiaga.” I le lomiga talu ai o le Faaliliuga a le Lalolagi Fou, e leʻi aofia ai le faaupuga “le faitotoʻa.” Ae o nisi saʻiliʻiliga i manusikulipi na faamaonia ai, sa iai i uluaʻi tusitusiga le faaupuga “le faitotoʻa.” O lea, ua tuu ai lenā faaupuga i totonu o lenei toe teuteuga. E tele foʻi isi faaleleiga faapena. Peitaʻi, o na suiga o ni suiga lāiti ma e lē o suia ai le feʻau autū o le Afioga a le Atua.

O se manusikulipi mai i le pe tusa o le 200 T.A. na tusia i paʻu o laau o loo iai le 2 Korinito 4:13–5:4

a E amata atu i inei ona faasino lea vaega i Tusitusiga Paia Eperu.

b O se tasi o māfuaaga na manaʻomia ai ona toe tusia ni kopi o uluaʻi manusikulipi, ona sa tusia i mea e palagofie.

c Tagaʻi i le Tusi Paia—O le Faaliliuga a le Lalolagi Fou na lomia i le 2009, o loo maua ai faamatalaga i le māfuaaga e manatu ai o nei fuaiupu o ni fuaiupu faaopoopo.