Bai na kontenido

Bai na kontenido

Apesar di Prueba, Mi Speransa A Keda Briante

Apesar di Prueba, Mi Speransa A Keda Briante

Apesar di Prueba, Mi Speransa A Keda Briante

SEGUN E RELATO DI ANDREJ HANÁK

Tabata aña 1943, i Segundo Guera Mundial tabata den full-swing. Mi a tuma un posishon neutral, i p’esei mi tabata den prizon na Budapèst, Hungria. Einan un pastor òrtodòks barbá a ofresé mi su Beibel a kambio di mi porshon di pan di tres dia. Ounke mi tabata morto di hamber, mi ta konvensí ku mi a hasi un bon interkambio.

TABATA un desafio pa mantené un bon konsenshi kristian ora e nazinan a tuma kòntròl di nos pais durante Segundo Guera Mundial. Despues, durante mas ku 40 aña di gobernashon komunista, tambe tabata un lucha pa sirbi nos Kreador Yehova Dios, sin komprometé prinsipionan bíbliko.

Pero promé ku mi deskribí kiko keda fiel na Dios a enserá durante e tempu ei, laga mi duna un poko informashon tokante mi mes. Sin duda lo bo hañ’é interesante pa sa kiko Testigunan di Yehova a soportá durante e añanan ei. Promé laga mi konta tokante un situashon religioso ku a pone mi duda den e religionnan prominente di nos área.

Un Pregunta Religioso Konfuso

Mi a nase dia 3 di desèmber 1922, na Pácin, un pueblito húngaro serka di e frontera di Slovakia. E tempu ei Slovakia tabata forma e parti ost di Chekoslovakia. Ora ku Union Soviétiko a tuma kòntròl di un gran parti di Chekoslovakia despues di Segundo Guera Mundial, nan a muda e frontera di Ukrania te ku e tabata 30 kilometer for di Pácin.

Mi mayornan tabata katóliko romano masha deboto i nan tabatin sinku yu, di kua ami ta di dos. Ora mi tabatin 13 aña, a sosodé algu ku a pone mi pensa mas serio riba religion. Mi a kompañá mi mama riba un peregrinashon di 80 kilometer pa bai na e pueblito di Máriapócs na Hungria. Nos a kana bai einan pasobra nos a kere ku esei lo a agradá Dios i asina sigurá mas bendishon for di dje. Tantu personanan katóliko romano komo katóliko griego a hasi e peregrinashon. Ami a suponé ku e dos iglesianan aki tabata parti di un religion katóliko uní. Pero pronto mi a haña sa ku no ta asina.

A sosodé ku nan a tene e santu sakrifisio di misa katóliko griego promé. Pues mi a disidí di bai na esun ei. Despues, ora mi mama a haña sa ku mi a bai einan, el a keda hopi malkontentu. Un poko konfundí mi a puntr’é: “Ki diferensia ta hasi na kua santu sakrifisio di misa nos bai? Nos tur no ta tuma di e mesun kurpa di Kristu?”

Mama no por a kontestá mi, i simplemente el a bisa: “Mi yu, ta un piká pa hasi e tipo di preguntanan ei.” Pero tòg e preguntanan ei a keda den mi mente.

Mi Preguntanan Ta Ser Kontestá

Ora mi a hasi 17 aña⁠—⁠djis despues ku Segundo Guera Mundial a kuminsá na 1939⁠—⁠mi a muda bai biba na Streda nad Bodrogom, un stat chikitu ku a keda un par di kilometer leu i ku awor ta kai den parti ost di Slovakia. Mi a bai einan pa traha komo alumno di un smet. Sin embargo, na su kas mi a siña algu mas balioso ku kon pa traha pata di kabai i otro artíkulonan for di metal ku bo dirti.

Mária Pankovics, kasá di e smet, tabata un Testigu di Yehova. Pues, den dia mi tabata siña e fishi di smet for di su esposo, anto anochi mi a studia Beibel i asistí na e reunionnan huntu ku e Testigunan lokal. Komo alumno di un smet, mi a bin haña mas apresio pa e palabranan di Salmo 12:⁠6: “E palabranan di SEÑOR ta palabranan puru, manera plata refiná den un fòrnu di klei, purifiká shete biaha.” Esta dushi e anochinan ei tabata! Nos tabata analisá e palabranan di Yehova i mi a haña kontesta riba mi preguntanan di Beibel!

Mi no a realisá ku pronto, segun ku Segundo Guera Mundial tabata intensifiká, mi fe nobo lo a ser poné na prueba.

Enkarselá pa Mi Fe

No muchu tempu despues ku mi a kuminsá siña pa smet, gobièrnu a eksigí pa hòmbernan hóben na Hungria partisipá den entrenamentu militar. Pero mi a disidí di sigui e prinsipio bíbliko ku ta pará skirbí na Isaías 2:⁠4, i ‘no tren mas pa guera.’ Komo resultado mi a ser sentensiá na dies dia di prizon. Despues ku mi a sali, mi a sigui studia Beibel, anto dia 15 di yüli 1941 mi a simbolisá mi dedikashon na Yehova dor di batisá den awa.

Pa e tempu ei Alemania nazi a invadí Union Soviétiko, i Ost Europa tabata totalmente enbolbí den guera. Propaganda di guera i sintimentunan nashonalista a bira hopi intenso. Pero Testigunan di Yehova a keda neutral, na armonia ku nan konvikshonnan basá riba Beibel.

Na ougùstùs 1942 outoridatnan a organisá un atake feros kontra nos. Nan a prepará dies sitio kaminda nan a trese e Testigunan huntu, tantu hóben komo bieu. Asta hende ku no tabata batisá ainda, pero ku tabata konosí ku nan sa tin kontakto ku nos a ser hibá na e sitionan aki. Ami tabata entre esnan hibá na un prizon na Sárospatak, un stat ku ta keda un 20 kilometer for di Pácin.

E prezu di mas hóben tabatin tres luna so. Nan a enkarsel’é huntu ku su mama Testigu. Ora nos a pidi e bewaker poko kuminda maske ta pa e beibi so, el a kontestá: “Lagu’é grita. Esei lo yud’é krese bira un Testigu fuerte.” Nos tabatin duele di e beibi, pero tambe nos tabata tristu pa e echo ku propaganda nashonalista por a hasi e kurason di e bewaker hóben ei asina duru.

Korte a sentensiá mi na dos aña di prizon. E ora ei nan a trasladá mi na e prizon na 85 Margit Körút na Budapèst. E sèlnan tabata midi mas o ménos 4 meter hanchu i 6 meter largu, i nan a yena nan ku 50 pa 60 hende. Ocho luna largu nos a biba einan sin baño ni tualèt. Kier men nos no por a baña ni laba nos pañanan. Nos tabata tur na pieu, i anochi insektonan tabata kana rònt nos kurpa sushi.

Nos tabatin ku lanta kuat’or di mainta. Nos desayuno a konsistí di solamente un kùp chikitu di kòfi. Mèrdia nos a haña mesun kùp chikitu di sòpi i mas o ménos un òns i mei di pan ku un tiki papa. Anochi nos no tabata haña nada. Ounke mi tabatin 20 aña i ku bon salú, ku tempu mi a bira asina suak ku mi no por a kana. Prezunan a kuminsá muri di hamber i di infekshon.

Durante e tempu ei nos a haña un prezu nobo den nos sèl. Tabata e pastor òrtodòks barbá ku mi a menshoná na prinsipio. Nan a pèrmitié keda ku su Beibel. Esta hopi gana di les’é mi tabatin! Pero ora mi a pidié fia mi, el a nenga. Pero despues, el a bin serka mi. E di: “Hey mucha hòmber, bo por haña e Beibel. Mi ta bend’é ku bo.”

“Bend’é? Ku kiko mi ta paga bo?,” mi a puntr’é. “Mi no tin sèn huntu ku mi.”

E ora ei el a ofresé mi su Beibel a kambio di mi porshon di pan di tres dia. E kambio ei sí a bale la pena! Apesar di mi hamber físiko, mi a risibí alimento spiritual ku a yuda sostené ami i otronan den e pruebanan ku nos a pasa durante e tempu difísil ei. Te ainda mi tin e Beibel.​—⁠Mateo 4:⁠4.

Nos Neutralidat Poné na Prueba

Na yüni 1943, outoridatnan a hiba yònkumannan Testigu for di henter Hungria⁠—⁠nos tabata rònt di 160⁠—⁠na Jászberény, un stat serka di Budapèst. Ora nos a nenga di bisti pèchi militar i pone un banchi di tres koló rònt di nos brasa, nan a pone nos den wagònnan di trein pa transportá karga i a hiba nos na e stashon di trein Budapèst-Kőbánya. Einan ofisialnan militar a yama nos un pa un na nòmber for di e wagònnan di karga, i a manda nos bai mèldu komo sòldá.

Nan a manda nos bisa: “Heil Hitler,” ku a nifiká “Alabá Hitler.” Nan a bati kada Testigu ku a nenga di hasi esei, mal batí. A lo largu e tormentadónan a kansa, anto un di nan di: “Wèl, nos lo bati unu mas, pero lo e no sobrebibí esei.”

Tibor Haffner, un Testigu di hopi tempu, a logra haña un kopia di e lista di Testigunan ku tabatin abordo. El a flùister den mi orea: “Ruman, abo ta e siguiente. Tene kurashi! Konfia den Yehova.” N’e momento ei, nan a yama mi nòmber. Ora mi a bai para den porta di e wagòn, nan a manda mi baha abou. Un di e sòldánan a bisa: “No a sobra nada na su kurpa pa bati.” Anto e di ku mi: “Si bo bai mèldu manera nan a pidi bo, nos lo sòru pa bo bai traha den kushina pa prepará kuminda. Si bo no hasié, lo bo muri.”

Mi a kontestá: “Mi no ta bai mèldu pa servisio militar. Mi kier bai bèk den e wagòn kaminda mi rumannan ta.”

Un sòldá a sinti duele di mi i a gara mi i benta mi bèk den e wagòn. Komo ku mi tabata pisa ménos di 45 kilo, esei no tabata difísil p’e. Ruman Haffner a bini serka mi, pone su brasa riba mi skouder, pasa man na mi kara i sita Salmo 20:⁠1 pa mi: “Ku [Yehova, NW ] kontestá bo den e dia di angustia! Ku e nòmber di e Dios di Yakòb defendé bo!”

Den un Kampo di Trabou Fòrsá

Despues di esei nan a pone nos riba un barku i via riu Danube a hiba nos Yugoslavia. Na yüli 1943 nos a yega na e kampo di trabou fòrsá serka di e stat Bor, kaminda tabatin un di e minanan di koper mas grandi na Europa. Ku tempu e poblashon di e kampo tabata un 60.000 hende di hopi nashonalidat, entre nan un 6.000 hudiu i alrededor di 160 Testigu di Yehova.

Nan a pone e Testigunan den un solo barak grandi. Meimei di e barak tabatin mesa ku banki, i dos bes pa siman nos tabata tene nos reunionnan einan. Nos tabata studia e revistanan di Toren di Vigilansia ku a logra drenta e kampo di kontrabanda, i nos tabata lesa e Beibel ku mi a kambia a kosto di mi porshon di pan. Tambe nos tabata kanta kantika i hasi orashon huntu.

Nos a purba mantené bon relashon ku e otro prezunan, i esaki a resultá probechoso. Un di nos rumannan tabatin masha hopi doló di tripa, i e bewakernan no kier a hasi areglo p’e haña yudansa. Ora su kondishon a empeorá, un di e prezunan hudiu ku tabata dòkter, a bai di akuerdo pa oper’é. El a duna e ruman un tipo di anestesia primitivo i a hasi e operashon ku e man di un kuchara ku nos a hasi skèrpi. E ruman a rekuperá i a regresá su kas despues di guera.

E trabou den e minanan tabata agotador, i kuminda tabata skars. Dos ruman a muri den aksidente di trabou, i un otro a muri di malesa. Na sèptèmber 1944, segun ku e ehérsito ruso tabata avansá, nan a disidí di hasi e kampo bashí. Si no ta pasobra mi a mir’é ku mi mes wowonan, lo mi no a kere loke a pasa despues.

Un Marcha di Horor

Despues di marcha henter un siman largu, nos a yega Belgrado morto kansá huntu ku hopi prezu hudiu. Kaba nos a sigui kana vários dia mas te nos a yega na e pueblito Cservenka.

Ora nos a yega Cservenka, nan a manda e Testigunan di Yehova para den fila di sinku. Anto nan tabata tuma un Testigu di kada segundo fila. Ku awa na wowo nos a wak esnan ku nan a bai kuné, pensando ku nan lo a bai ehekutá nan. Pero despues di un ratu nan a bini bèk. Kiko a pasa? E sòldánan aleman tabata kier pa nan koba graf, pero un komandante húngaro a splika nan ku e prezunan tabatin un siman sin kome i tabata muchu suak pa traha.

E anochi ei nan a hiba nos tur ku tabata Testigu na e zòlder di un edifisio ku nan tabata usa pa seka blòki. Un ofisial aleman a bisa nos: “Keda ketu i no bai niun kaminda. Awe lo ta un anochi sumamente kruel.” Anto el a lòk e porta. Den un par di minüt, nos a tende e sòldánan ta grita: “Hasi lihé! Hasi lihé!” Kaba nos a tende zonidu di mitrayùr, siguí pa un silensio spantoso. Despues nos a bolbe tende: “Hasi lihé! Hasi lihé!” i mas tiru di mitrayùr.

Dor di dak, nos por a mira loke tabata pasando. E sòldánan tabata trese desena di presu hudiu na grupo, pone nan para na rant di un buraku i tira nan mata. Despues e sòldánan a benta granada di man riba e monton di kadaver. Promé ku mainta a habri tur prezu hudiu⁠—⁠ku eksepshon di ocho⁠—⁠tabata morto, i e sòldánan aleman a hui bai. Nos a keda físikamente i mentalmente destrosá. János Török i Ján Bali, kendenan ainda ta na bida, tabata entre e Testigunan ku a presensiá e ehekushon ei.

Nos Ta Sobrebibí

Bou di vigilansia di sòldánan húngaro, nos a sigui ku nos marcha den direkshon wèst i nort. Kada bes nan tabata pidi nos pa partisipá den aktividatnan militar, pero nos a logra mantené nos neutralidat i tòg sobrebibí.

Na aprel 1945 nos tabata meimei di e ehérsitonan aleman i esnan ruso na e stat Szombathely, serka di Hungria su frontera ku Oustria. Ora ku nan a anunsiá un alerta pa un atake militar aéreo, un kapitan húngaro, ku tabata nos bewaker, a puntra: “Mi tin mag di bai buska refugio huntu ku boso? Mi por mira ku Dios ta ku boso.” Despues di e bombardeo, nos a bandoná e stat i mester a pasa banda di kadaver di hende i bestia.

Mirando ku fin di e guera tabata serka, e mesun kapitan a reuní nos huntu i a bisa: “Danki ku boso a respetá mi. Ata’ki, mi tin un tiki te i suku pa boso kada un. Algu ta algu.” Nos a gradisié p’e manera masha humano ku el a trata nos.

Un par di dia despues e rusonan a yega i nos a kuminsá kana bai kas den gruponan chikí. Pero di ningun manera nos problemanan no a terminá. Ora nos a yega Budapèst, e rusonan a arestá nos i a bolbe purba reklutá nos, e biaha aki pa drenta ehérsito soviétiko.

E hòmber enkargá ku e reklutamentu tabata un médiko, un ofisial ruso di rango haltu. Ora nos a drenta e kuarto, nos no a rekonos’é, pero e sí a rekonosé nos. E tabata ántes huntu ku nos den e kampo di trabou fòrsá na Bor, i e tabata un di e poko hudiunan ku a sobrebibí e masakre nazi. Ora el a mira nos, el a ordená e bewakernan: “Laga e ocho hòmbernan ei bai kas.” Nos a gradisié, pero mas ku tur kos, nos a gradisí Yehova pa su protekshon.

Ainda Mi Speransa Ta Briante

Porfin dia 30 di aprel 1945 mi a yega mi kas na Pácin. Djis despues mi a bai bèk na kas di e smet na Streda nad Bodrogom pa kaba di siña pa smet. E famia Pankovics ei a duna mi hopi kos, no solamente un fishi ku kua mi por a gana mi pan di kada dia, sino mas importante ainda, e bèrdatnan bíbliko ku a kambia mi bida. Awor nan a duna mi algu mas. Dia 23 di sèptèmber 1946 mi a kasa ku nan yu muhé enkantador, Jolana.

Ami ku Jolana a sigui ku nos aktividat regular di studia Beibel ku hende i prediká. Anto na 1948 nos a haña un otro bendishon, un yu hòmber, Andrej. Pero nos no a gosa largu di nos libertat religioso. Poko despues e komunistanan a tuma kòntròl di nos pais, i un otro ola di persekushon a start. Na 1951 nan a yama mi pa servisio militar, i e biaha aki tabata e outoridatnan komunista di Chekoslovakia. E mesun kosnan a bolbe ripití: un kaso hudisial, un sentensia di prizon, enkarselashon, trabou fòrsá i pasa hamber. Pero ku Dios su yudansa mi a bolbe sobrebibí. Na 1952 tabatin un amnistia, i mi a sali liber i a bai serka mi famia na Ladmovce, Slovakia.

Apesar di un prohibishon kontra nos sirbishi kristian, ku a dura 40 aña, tòg nos a sigui ku nos sirbishi sagrado. Di 1954 pa 1988, mi tabatin e privilegio di sirbi komo superintendente biahero. Mi tabata bishitá e kongregashonnan di Testigunan di Yehova den fin di siman i tabata animá e rumannan pa keda firme den nan integridat. Anto den siman, mi tabata huntu ku mi famia i a traha pa mantené nos mes materialmente. Durante tur e añanan ei nos a sinti Yehova su guia amoroso. Mi a nota ku e palabra di e salmista di Beibel ta sierto: “Si no tabata pa SEÑOR, kende tabata na nos banda, ora hende a lanta kontra nos, nan lo a traga nos bibu, ora nan rabia a sende kontra nos.”​—⁠Salmo 124:​2, 3.

Ku tempu ami ku Jolana a keda masha kontentu di mira Andrej kasa i bira un superintendente kristian maduro. Su kasá Eliška, i nan dos yu hòmbernan, Radim ku Daniel, tambe a bira sirbidónan kristian aktivo. Anto na 1998 mi a sufri un gran pèrdida ora ku mi kerida Jolana a muri. Di tur e pruebanan ku mi a pasa aden, esaki ta esun mas duru pa wanta. Tur dia mi ta sinti su falta, pero e presioso speransa di resurekshon ta konsolá mi.​—⁠Huan 5:​28, 29.

Awor mi tin 79 aña, i mi ta sirbi komo ansiano den e pueblito Slovenské Nové Mesto, na Slovakia. Aki mi ta haña mi goso di mas grandi, kompartiendo mi presioso speransa basá riba Beibel ku mi bisiñanan. Ora mi reflekshoná riba e añanan tras di lomba, i riba e mas ku 60 añanan ku mi tin den Yehova su sirbishi, mi ta keda konvensí ku nos por wanta tur opstákulo i prueba ku Yehova su yudansa. Mi deseo i mi speransa ta di akuerdo ku e palabranan di Salmo 86:12: “Lo mi alabá bo, o Señor mi Dios, ku henter mi kurason, i lo mi glorifiká bo nòmber pa semper.”

[Plachi na página 20]

E Beibel ku mi a haña a kambio di mi porshon di pan

[Plachi na página 21]

Tibor Haffner a animá mi durante mi pruebanan

[Plachi na página 22]

Testigunan den e kampo di trabou fòrsá na Bor

[Plachi na página 22]

Entiero di un Testigu na e kampo di trabou fòrsá na Bor ku sòldánan aleman presente

[Plachi na página 23]

Jolana a bira mi esposa na sèptèmber 1946

[Plachinan na página 23]

János Török i Ján Bali (potrèt chikí ), kendenan tambe a presensiá e masakre

[Plachi na página 24]

Huntu ku mi yu hòmber, su kasá i mi nietunan