“Svaka četvrta osoba koja se natječe za neko radno mjesto daje lažne informacije”, izvještava londonski Financial Times. U toku jedne godine kompanija Control Risks Group provjeravala je podatke koje je dalo 10 435 kandidata za posao u financijskom i informatičkom sektoru te je “otkrila davanje lažnih podataka na svim razinama administrativne hijerarhije”, pišu novine. “U otprilike 34 posto molbi za namještenje dani su krivi podaci o prijašnjim zaposlenjima, dok su u 32 posto slučajeva podnositelji napisali da imaju višu stručnu spremu nego što je stvarno imaju ili su falsificirali podatke o stručnoj spremi. Ukupno je 19 posto kandidata pokušalo prikriti svoje loše financijsko stanje ili bankrot, a 11 posto nije navelo neke važne osobne podatke.” Ljudi koji su prije živjeli u inozemstvu bili su skloniji lažno tvrditi da nemaju nikakvih dugova, jer su očito mislili da nitko neće otkriti njihovu prijevaru. Pokazalo se da su muškarci “puno više nego žene skloni davanju lažnih podataka”. Tim Nicholson iz Saveza udruga poslodavaca potvrđuje rezultate tog istraživanja i dodaje: “Ako službenici koji su zaduženi za izbor kandidata uzimaju zdravo za gotovo ono što piše na listu papira, onda ne rade svoj posao kako treba.”

Slonovi koji žive u blizini grada Digboija na sjeveroistoku Indije jako vole naftu. “Slonovi se slobodno kreću naftnim poljima i često otvaraju glavne ventile na cijevima koje vode od crpilišta do rafinerije”, kaže Ramen Chakravarty, inženjer koji radi za kompaniju Oil India Limited. “Izgleda da slonovi uživaju u zvukovima koje čuju kad otvore neki ventil, pogotovo ako se radi o ventilu za reguliranje dovoda pare koja sprečava pretvaranje sirove nafte u parafin.” Osim što im se sviđa “šištanje” nafte koja šiklja iz cijevi, izgleda da ih privlače i sama crpilišta zbog “blata i vode koja izlazi na površinu zajedno sa sirovom naftom”, izvještava list Indian Express. “Slonovima se sviđa ta slana voda.” Zanimljivo je da je upravo jedan slon slučajno doveo do otkrića izvora nafte na tom području. Slon je nosio materijal za izgradnju prve željezničke pruge u tom području, a kad se vratio u logor, britanski su radnici otkrili da su mu noge umrljane naftom. Prateći tragove došli su do jame pune zapjenjene nafte. Tako je 1889. započela eksploatacija prvog naftnog izvora u Aziji.

“Umor, naročito u kombinaciji s alkoholom, uvelike povećava opasnost od prometnih nesreća koje dovode do smrti ili teških ozljeda”, izvještava British Medical Journal. Istraživači iz Bordeauxa (Francuska) otkrili su da je umor vozača odgovoran za čak 20 posto nesreća u cestovnom prometu. Čak i kad su uvjeti za vožnju bili prilično dobri, 10 posto teških nesreća u kojima je sudjelovalo samo jedno vozilo bilo je na neki način povezano s umorom. Prema mišljenju profesora Jima Hornea, direktora Centra za istraživanje navika spavanja na Sveučilištu Loughborougha u Engleskoj, za vozače je poslijepodne jedno od najopasnijih doba dana. “Ljudi trebaju spavati dvaput dnevno”, kaže on, “jednom noću i jednom poslijepodne, negdje od dva do četiri sata poslijepodne.” Što bi vozač trebao učiniti kad mu se počne spavati? Malo se odmoriti. “Ako otvori prozor ili uključi radio, to će mu samo nakratko pomoći”, kaže Horne. “Najbolje je da pronađe mjesto gdje može parkirati vozilo i na miru odrijemati 15-20 minuta.” Problem je u tome što mnogi vozači nastavljaju voziti iako osjećaju da im se spava. Londonski The Sunday Times piše: “Idući put kad u vožnji počnete zijevati ili osjećati da vam se sklapaju oči i da gubite koncentraciju, sjetite se da je to znak upozorenja koji ne biste smjeli ignorirati jer bi to moglo dovesti do fatalnih posljedica.”

“Nakon 11. rujna diljem zemlje vrtoglavo je porasla prodaja vatrenog oružja i municije, jer sve više Amerikanaca nabavlja oružje, smatrajući to najboljim načinom da sami sebi pruže osjećaj sigurnosti”, piše The New York Times. “Jako je mnogo ljudi koji su prvi put u životu ozbiljno naumili kupiti oružje.” Neki proizvođači oružja profitirali su na račun nastale krize, napadno koristeći rodoljubne slogane i slike kako bi privukli nove mušterije. Međutim, mnogi su stručnjaci zabrinuti zbog gomilanja ubojitog oružja. “Uvijek smo zabrinuti zbog svih tih pištolja i pušaka koje građani lako mogu nabaviti, što policiji itekako otežava posao”, kaže William B. Berger, šef policije iz North Miami Beacha. Statistike pokazuju da oružje koje kupuju pošteni građani ponekad dospije u ruke kriminalaca. Organizacije koje se zalažu za ograničavanje prava na kupovinu vatrenog oružja potiču ljude da dobro razmisle prije nego što kupe oružje.

“Diljem svijeta duševne bolesti i razni neurološki poremećaji uzrokuju ogromne štete”, izjavila je dr. Gro Harlem Brundtland, generalna direktorica Svjetske zdravstvene organizacije (WHO). Jedan nedavni WHO-ov izvještaj pokazuje da su duševne bolesti “jedan od glavnih uzroka zbog kojih ljudi diljem svijeta imaju problema sa zdravljem i nesposobni su za rad”. U svijetu trenutno ima oko 450 milijuna ljudi koji boluju od duševnih bolesti ili neuroloških poremećaja, kaže se u izvještaju. Premda se većina neuroloških poremećaja može liječiti, gotovo dvije trećine ljudi koji boluju od neke poznate duševne bolesti nikad ne zatraže stručnu pomoć zato što se boje diskriminacije, što ih je sram ili što nemaju dovoljno novca ili odgovarajuću zdravstvenu zaštitu.

“Sve više odraslih umire od vodenih kozica, jedne od najčešćih dječjih zaraznih bolesti”, piše londonski list Independent. Prema podacima koje je objavio British Medical Journal, početkom 1970-ih među umrlima od vodenih kozica bilo je 48 posto odraslih, dok ih je 2001. bilo čak 81 posto. Profesor Norman Noah s londonskog Zavoda za higijenu i tropske bolesti upozorava: “Ovo istraživanje ukazuje na veliku smrtnost kod odraslih osoba oboljelih od vodenih kozica. (...) Naši podaci pokazuju da [u Engleskoj i Walesu] godišnje ima 25 smrtnih slučajeva, no u stvarnosti ih vjerojatno ima i više. (...) Odrasli koji obole od vodenih kozica trebali bi biti svjesni da je njihova bolest drugačija od one koja je tipična za dječju dob. U njihovom slučaju bolest je opasnija i zato trebaju što prije otići liječniku.” Najveća opasnost prijeti muškim osobama u dobi od 15 do 44 godine.

Popis stanovništva koji je 2001. proveden u Slovačkoj pokazao je da sada oko 84 posto Slovaka kaže da pripada nekoj religiji. Prema riječima sociologa Jána Bunčáka, to je uglavnom odraz “snažne želje za prilagođavanjem društvenim normama”. Premda je u komunizmu religija bila potiskivana, sada se smatra da je “sasvim ispravno” i “normalno” biti član neke vjerske organizacije. Međutim, “jako mnogo tih ljudi uopće ne vjeruje u Boga”, kaže Bunčák. Komentirajući cjelokupnu situaciju u Evropi, on dodaje: “Velika većina ljudi kaže da pripada nekoj religiji. (...) Ljudi tako kažu, no istovremeno ne žele da se religija previše upliće u njihov život.”

Očekuje se da će zbog porasta stanovništva u zemljama u razvoju do 2050. svjetsko stanovništvo narasti na 9,3 milijarde, kaže se u godišnjem izvještaju Fonda Ujedinjenih naroda za populacijska pitanja. Stručnjaci procjenjuju da će 4,2 milijarde ljudi živjeti u zemljama u kojima se ne mogu zadovoljiti čak ni osnovne potrebe za hranom i vodom. To je dvostruko više od broja ljudi koji već danas nemaju dovoljno hrane. “Izvještaj pokazuje da su siromaštvo i nagli porast stanovništva smrtonosna kombinacija”, objasnila je Thoraya Obaid, direktorica Fonda. “Siromašni više ovise o prirodnim bogatstvima, kao što su obradiva zemlja, šume i voda, pa stoga i više stradavaju zbog uništavanja okoliša. (...) Dok neki ljudi rasipno troše sredstva koja im stoje na raspolaganju, drugi jedva imaju za goli život.”

“Muškarci žive jadnim životom: ranije se razbole i ranije umru.” Ovaj pesimistični opis sročili su organizatori prvog Svjetskog kongresa o zdravlju muškaraca, održanog u Beču. Organizatore je uznemirila činjenica da muškarci u prosjeku umiru pet godina ranije nego žene, izvještava njemački list Süddeutsche Zeitung. Zašto muškarci kraće žive? Između ostalog, zato što su skloniji pušenju ili prekomjernom pijenju alkohola. U važne rizične faktore ubraja se i neumjerenost u jelu te nedovoljna fizička aktivnost — 70 posto muškaraca srednjih godina navodno ima problema s viškom kilograma. Osim toga, mnogi pate od stresa uzrokovanog nastojanjem da održe ravnotežu između posla i obiteljskih obaveza. Muškarci su manje skloni ići liječniku kad su bolesni ili pak preventivno voditi brigu o svom zdravlju. Siegfried Meryn, jedan od organizatora kongresa, zaključio je: “Medicinski gledano, muškarci su zaista u nezavidnom položaju.”