Vrati se na sadržaj

Vrati se na sadržaj

Pogled u svet

Pogled u svet

Pogled u svet

Laganjem do posla

Londonske novine Financial Times izveštavaju da „svaki četvrti čovek laže kada podnosi molbu za posao“. Ove novine kažu da je jedan osiguravajući zavod za 12 meseci ispitao 10 435 kandidata za poslove u oblasti finansija i kompjuterske tehnologije, i „utvrdio da je u molbama za sva radna mesta bilo obmana. U oko 34 posto molbi bilo je neslaganja u pogledu radnog iskustva, dok je 32 posto osoba preuveličalo ili falsifikovalo svoje fakultetske kvalifikacije. Ukupno 19 posto je pokušalo da prikrije nepovoljan dosije o svom finansijskom stanju ili o bankrotu, a 11 posto je prilikom pružanja ličnih podataka izostavilo neke detalje“. Oni koji su živeli u inostranstvu bili su skloniji tome da pogrešno predstave svoje finansijsko stanje, očigledno zato što su mislili da neće biti otkriveni, i muškarci su bili „skloniji laganju od žena“. Tim Nikolson iz Udruženja za angažovanje i zapošljavanje potvrđuje rezultate ove studije i dodaje: „Ako oni koji primaju radnike veruju onome što piše na parčetu papira, onda svoj posao ne rade kako treba.“

Slonovi koji vole naftu

Slonovi u Digboju na severoistoku Indije opčinjeni su naftom. „Slonovi slobodno tumaraju naftnim poljima i često odvrnu neke važne ventile u cevovodima koji povezuju bušotine s rafinerijom“, kaže Ramen Čokrovorti, iskusni inženjer u kompaniji Oil India Limited. „Izgleda da slonovi vole zvuk koji se čuje kada se odvrne ventil, posebno kad je u pitanju ventil koji reguliše paru koja sprečava da se parafiniše sirova nafta.“ Po svemu sudeći, slonovi ne uživaju samo u „šištanju“ nafte koja šiklja, već izgleda da ih izvorima nafte privlače i „blato i voda koji izlaze zajedno s naftom“, izveštavaju novine Indian Express. „Voda je slana i slonovi je vole.“ Zanimljivo je što je baš jedan slon sasvim slučajno doprineo da se na tom području pronađe nafta. U tom kraju se gradila prva železnička pruga i slon se posle nošenja šina vratio u kamp gde su britanski radnici spazili na njegovim nogama nešto nalik nafti i pratili njegove tragove do jame iz koje je izvirala nafta. To je doprinelo da se 1889. godine otvori prva naftna bušotina u Aziji.

Vožnja i umor

Časopis British Medical Journal izveštava da „umor, posebno kada je u kombinaciji sa alkoholom, predstavlja vrlo veliku opasnost od saobraćajnih nesreća čije su posledice smrt ili teške povrede“. Istraživači iz Bordoa u Francuskoj su ustanovili da je umor bio odgovoran za 20 posto saobraćajnih nezgoda. Čak i pod povoljnim uslovima za vožnju, 10 posto ozbiljnih nezgoda u koje je bilo uključeno samo jedno vozilo bilo je povezano sa umorom. Prema profesoru Džimu Hornu, direktoru Centra za istraživanje sna, pri Univerzitetu Loborog u Engleskoj, poslepodne je jedan od najopasnijih perioda za vozače. „Mi smo stvoreni da spavamo dva puta u toku 24 časa“, kaže on, „jednom noću i jednom po podne, između 14 i 16 časova.“ Šta vozač treba da uradi kada mu se prispava? Treba da napravi pauzu. „To što otvorite prozor ili uključite radio pruža samo privremeno olakšanje“, kaže Horn. „Najbolje je da pronađete neko mesto na kom ćete se bezbedno parkirati i odremati 15-20 minuta.“ Problem je što mnogi vozači nastave da voze iako su svesni da su pospani. Londonske novine Sunday Times kažu: „Kada vam se sledeći put tokom vožnje desi da zevate, da vam se kapci spuštaju ili da gubite koncentraciju dok vozite, upamtite da je to znak upozorenja i da može biti pogubno ako ga ignorišete.“

U Sjedinjenim Državama se povećava prodaja oružja

Novine The New York Times kažu da je „širom te zemlje od 11. septembra drastično skočila prodaja oružja i municije jer sve više Amerikanaca preduzima ono što bi se moglo nazvati najličnijim korakom ka tome da se osećaju bezbedno: naoružavaju se. Broj ozbiljnih, novih kupaca u stalnom je porastu“. Neki proizvođači su profitirali iz te krize tako što su agresivno koristili patriotske slogane i slike da bi privukli nove kupce. Međutim, mnogi zvaničnici smatraju da je sve veća raširenost smrtonosnog oružja zabrinjavajuća. „Zabrinuti smo zbog sveukupne količine oružja koje je lako nabaviti i koje je na ulicama, zbog čega je policiji skoro nemoguće da kontroliše situaciju“, kaže načelnik policije iz Nort Majami Biča, Vilijam B. Berger. Statistički podaci pokazuju da oružje koje kupe zakonu poslušni građani ponekad završi u rukama kriminalaca. Organizacije za kontrolu naoružanja podstiču ljude da razmisle pre kupovine.

„Zapanjujuć“ danak mentalnih bolesti

„Zapanjujuće je koliki danak širom sveta uzimaju mentalne bolesti i neurološki poremećaji“, kaže dr Gro Harlem Bruntlan, koja je generalni direktor Svetske zdravstvene organizacije (SZO). Jedan skorašnji izveštaj SZO otkriva da su mentalni poremećaji „među vodećim uzročnicima bolesti i invaliditeta u svetu“. Taj izveštaj kaže da trenutno u svetu oko 450 miliona ljudi ima neki mentalni ili neurološki poremećaj. Premda se većina neuroloških poremećaja mogu lečiti, skoro dve trećine ljudi koji boluju od neke poznate mentalne bolesti nikada ne zatraži pomoć stručnjaka zbog diskriminacije, sramote, nedostatka novca ili neadekvatne zdravstvene nege.

Odrasli umiru od ovčijih boginja

Londonske novine Independent kažu da „ovčije boginje, jedna od najuobičajenijih bolesti dece, ubija sve više odraslih“. Podaci koji su objavljeni u publikaciji British Medical Journal pokazuju da su početkom 1970-ih 48 posto osoba koje su umrle od ovčijih boginja bili odrasli, dok je taj podatak u 2001. porastao na 81 posto. Norman Noa, profesor u Školi za higijenu i tropsku medicinu u Londonu upozorava: „Ovo istraživanje potvrđuje da od ovčijih boginja umre mnogo odraslih osoba... Podatak kojim raspolažemo da se godišnje [u Engleskoj i Velsu] dogodi 25 smrtnih slučajeva verovatno je nepotpun... Ako odrasli dobiju dečje boginje, oni treba da shvate da to nije isto kao kada ih dobiju deca. Oni su u većoj opasnosti i treba mnogo ranije da odu kod lekara.“ U najvećoj opasnosti nalaze se muškarci između 15 i 44 godina.

U Slovačkoj više vernika?

Popis stanovništva koji je 2001. obavljen u Slovačkoj, pokazao je da sada oko 84 posto Slovaka tvrde da pripadaju nekoj religiji. Prema sociologu Janu Bunčaku, to je uglavnom odraz „duboke želje da se bude u skladu s trenutnim društvenim tokovima“. Iako je religija bila suzbijana tokom komunizma, pripadnost nekoj religiji sada se smatra nečim što je „prihvatljivo“ i „normalno“. Međutim, Bunčak kaže da „veoma mnogo njih uopšte ne veruje u Boga“. Komentarišući o sveukupnoj situaciji u Evropi, on dodaje: „Velika većina ljudi ispoveda neku religiju... Oni tvrde da su religiozni, ali u isto vreme ne žele da religija bitno utiče na njihov život.“

Do 2050. četiri milijarde gladnih

Prema godišnjem izveštaju Fonda Ujedinjenih nacija za stanovništvo, očekuje se da će porast stanovništva u zemljama u razvoju do 2050. dovesti do porasta svetskog stanovništva na 9,3 milijarde. Od toga će, kako se procenjuje, 4,2 milijarde živeti u zemljama gde se ne mogu zadovoljiti osnovne potrebe za hranom i vodom. To je dvostruko više od broja ljudi koji već sada nemaju dovoljno hrane. „Izveštaj pokazuje da su siromaštvo i brz rast populacije smrtonosna kombinacija“, objasnila je Toraja Obejd, izvršni direktor tog fonda. „Siromašni više zavise od prirodnih resursa kao što su zemljište, šume i voda, i oni najviše stradaju zbog uništavanja prirode... Dok neki od nas rasipno koriste prirodne resurse, drugi ih nemaju dovoljno ni za preživljavanje.“

Zašto muškarci kraće žive

„Život muškarca je bedan: muškarci se pre razbole i pre umru.“ Ovo je sumorna slika koju su preneli organizatori prvog Svetskog kongresa o zdravlju muškaraca održanog u Beču. Nemačke novine Süddeutsche Zeitung izveštavaju da su oni bili šokirani činjenicom da muškarci, u proseku, umiru pet godina pre žena. Zašto muškarci kraće žive? Kao prvo, oni su skloniji tome da previše puše ili piju. Pored toga, prejedanje i nedostatak vežbanja su dodatni važni faktori rizika — kaže se da 70 posto sredovečnih muškaraca ima veću telesnu težinu od normalne. Pored toga, mnogi pate od stresa jer pokušavaju da uravnoteže posao i porodicu. I muškarci ređe idu kod lekara kada su bolesni ili da bi zatražili preventivne zdravstvene mere. Sumirajući sve to, Zigfrid Merin, jedan od organizatora kongresa, rekao je: „Što se medicinske strane tiče, muškarci su stvarno u lošijem položaju.“