Bai na kontenido

Bai na kontenido

Bo Kabei Ta Preokupá Bo?

Bo Kabei Ta Preokupá Bo?

Bo Kabei Ta Preokupá Bo?

KISAS abo ta un di e hopi personanan ku tur dia ta tuma tempu dilanti un spil pa eksaminá nan kabei kuidadosamente. Tantu hende hòmber komo hende muhé ta interesá den nan kabei, i tin bes e por ta un fuente di preokupashon.

Siña Konosé Bo Kabei

Bo sa kuantu drachi di kabei bo tin riba bo kabes? Un promedio di mas o ménos 100.000. Un drachi di kabei no ta sigui krese pa semper, sino pa solamente dos te seis aña. E ora ei e ta kai, i despues di un periodo un drachi nobo ta kuminsá sali for di e mesun porio. E siklo di bida di un drachi di kabei ta wòrdu yamá un siklo di kabei. (Mira e kuadro na paginá 27.) Pa motibu di e siklo aki, asta si bo no tin problema ku kabei, ta normal pa aproksimadamente 70 pa 100 drachi di kabei kai tur dia.

Dikon ta eksistí un variedat di koló di kabei? The World Book Encyclopedia ta splika: “E koló di kabei ta wòrdu determiná pa un gran parti dor di e kantidat i distribushon di pigmènt brùin òf pretu ku yama melanin.” Melanin ta un pigmènt biológiko ku bo ta haña den kabei, kueru i wowo. Mas hopi e kantidat di pigmènt ta, mas skur e kabei ta. Segun ku e kantidat di melanin ta baha, e koló di kabei ta varia di pretu pa brùin, kòrá, òf blònt. Si e kabei no tin niun tiki melanin, e ta mustra blanku briante.

Fuera di kaska, loke ta preokupá hopi hende ta ku nan kabei ta kai òf e ta bira blanku.

Bo Tin Kabei Blanku?

Hopi bes hende ta mira kabei blanku komo un señal di enbehesimentu. P’esei, kabei blanku hopi bes ta wòrdu mirá komo un karakterístika di hende di edat avansá. Ta bèrdat ku e kabeinan blanku ta bira mas hopi segun ku e hende ta bira grandi. Sin embargo, ademas di enbehesimentu, otro faktornan konosí ku ta pone hende haña kabei blanku ta, tenementu di diet muchu strèn òf kada bes. Sin importá ki sekso e persona tin òf ki koló di kabei natural e tin, e ta haña kabei blanku. Sin embargo, esaki lo por ta mas riparabel serka hende ku tin kabei mas skur.

Dor ku algun hende yòn tin kabei blanku, nan ta mustra mas bieu i esei por preokupá nan un poko. Di otro banda, tin hende ku no tin kabei blanku, pero nan ta preokupá ku e desbalanse ku ta eksistí entre nan aparensia i nan edat.

No ta ora un kabei bira blanku el a muri. En realidat, e parti visibel di tur kabei ta morto kaba. Kada drachi di kabei ta bai hundu den e kueru. Na ingles e parti aki ta wòrdu yamá e bulb dor ku e tin forma di un pera. Esaki ta e úniko parti ku ta bibu. E bulb ta funshoná komo e fábrika di e drachi di kabei. Partimentu rápido di sèl den e bulb ta formá drachi di kabei, i esaki ta apsorbá melanin. Melanin ta wòrdu produsí dor di sèl di pigmènt. P’esei ora ku sèl di pigmènt stòp di produsí melanin, e kabei ta bira blanku.

Ningun hende no sa ainda dikon sèl di pigmènt diripiente ta stòp di produsí melanin. P’esei mes hende no a logra inventá un bon tratamentu pa prevení ku kabei ta bira blanku. Tambe ta konosí ku sèl di pigmènt ku a stòp di funshoná por bolbe kuminsá traha atrobe. Ta interesante ku Beibel ta kontené hopi ekspreshon relashoná ku kabei. I un di e ilustrashonnan ku Hesus a duna ta referí na kabei blanku. El a bisa: “Ni un drachi di kabei bo no por hasi blanku ni pretu.” (Mateo 5:36) E palabranan aki ta indiká ku pa hopi tempu kaba hende a rekonosé ku nan no por prevení ni kura e proseso aki.

Algun hende ta purba tratamentunan nobo, manera uso di inyekshon di melanin. Otro personanan ta opta pa pinta nan kabei, i esaki sigur no ta un kos nobo. Ántes, tantu e griegonan komo e romanonan tabata usa pintura pa kabei. E egipsionan di antigwedat a usa sanger di toro pa pinta nan kabei. Tin informashon ku ta indiká ku Herodes e Grandi, kende tabata kontemporáneo di Hesukristu, a laga pinta su kabei blanku pa hende no haña sa su edat.

Sin embargo, pa un hende sigui pinta su kabei e ta eksigí tempu i esfuerso, i algun hende por haña problema ku kuero òf reakson alergiko. Asta si bo disidí di pinta bo kabei ku ta birando blanku, por ta e dia lo yega ku lo bo kier stòp, e ora ei sin duda bo ta haña bo ku e kabeinan ku ta krese i ku ta mustra e berdadero koló di e kabei. E banda positivo di kabei blanku ta, ku e por mustra elegante i duna bo un dignidat ku bo no tabatin promé. Beibel ta komentá: “Kabei blanku ta un korona digno, ku bo ta gana ora bo biba segun Dios su palabra.”​—⁠Proverbionan 16:​31, Beibel na papiamentu koriente.

Otro Problemanan di Kabei

Otro problemanan di kabei ta drat di kabei ku ta bira fini i kabes ku ta bira limpi. E problemanan aki tambe a eksistí pa hopi tempu. Den Egipto di antigwedat tabatin produkto pa prevení ku un persona su kabes ta bira limpi. E produkto aki tabata kontené ingredientenan manera vèt di leon, hipopótamo, krokodel, pushi, kolebra i gans. Awendia tin masha hopi tratamentu pa kabei i kueru di kabes riba merkado ku nan ta bisa ku ta bon, i tur aña hende ta gasta un kantidat enorme di plaka na esakinan.

Un hende su kabes ta bira limpi ora su kabei ta krese apnormal. Kabei saludabel por kuminsá krese apnormal dor di por ehèmpel, komementu robes, keintura haltu pa muchu tempu, òf sierto tipo di malesa di kueru. Loke tambe por afektá kresementu di kabei ta embaraso i dunamentu di lus. Durante e periodo ei hopi kabei ta kai sin ku tin kabei nobo ku ta kla pa sali. Sin embargo, ora e kousa no t’ei mas, kaimentu di kabei pa e motibu ei ta stòp i e kabei ta krese normal atrobe.

Un otro tipo di pèrdida di kabei yama alopesia. * Hopi bes ora un hende tin e problema aki diferente parti di su kabes ta bira limpi. Un investigashon médiko aktual ta indiká ku posiblemente problema ku e sistema di inmunidat ta kousa alopesia.

E forma mas komun di pèrdida di kabei ta presentá serka hòmbernan ku ta bira kabes limpi. E kabeinan na e parti dilanti di e kabes òf na e korona ta bira tiki, i gradualmente e ta bira mas pió. E kabei ta kuminsá krese di un manera apnormal den e áreanan afektá i finalmente lo e stòp di krese. E Encyclopædia Britannica ta splika: “Na e área afektá di e kabes, e kabei bieu ku tabata largu, fuerte i ku pigmènt ta wòrdu remplasá dor di drat di kabei fini ku yama vellus.” Esaki a nifiká ku segun ku e kabei ta sigui krese, e ta bira mas tiki, ta biba ménos i finalmente ningun kabei nobo lo no krese mas. Esaki ta e resultado di un kombinashon di karakterístika hereditario i hormon maskulino.

E proseso den kua esnan di sekso maskulino ta bira kabes limpi por kuminsá durante e promé añanan di tiner, pero e ta sosodé mas tantu serka hende hòmber ku tin trint’i piku òf kuarent’i piku aña. Maske hopi hende hòmber ta eksperensiá e tipo di pèrdida di kabei aki, e kantidat di kaso ta varia di rasa pa rasa i di hende pa hende. Lamentablemente, te asina leu nan no a haña un kura pa e enfermedat aki. Tin hende kisas ta skohe pa bisti un peluka òf hasi transplante di kabei. Serka hopi hende, kuida e kabeinan ku a keda por yuda mengua e pèrdida di kabei.

Si e drachi di kabei di un hende ta bira fini esei no ta nifiká outomátikamente ku e ta pèrdiendo kabei. Mas bien, dor ku e dratnan di kabei ta birando mas fini, esaki ta pone ku e kabei ta pèrdè su volúmen. Kon diki un drachi di kabei ta? Segun un estudio, e por varia di 50 mikron den kaso di algun persona te 100 mikron den kaso di otro personanan. * Segun ku e hende ta bira grandi, su dratnan di kabei ta bira mas fini. Djis algun mikron di diferensia kisas no ta parse importante. Pero kòrda ku tin 100.000 drachi di kabei. Pues si kada drachi di kabei bira djis un tiki fini esei ta resultá den un diferensia grandi den e volúmen total.

Kuida Bo Kabei

Kabei ta krese mas ku 10 milimeter pa luna, i e ta un di e partinan di kurpa ku ta desaroyá mas rápido. Si konta e kresementu di tur e kabeinan huntu, e ta yega mas ku 20 meter pa dia!

Maske no tin ningun tratamentu médiko ainda pa eliminá e kousa di kabei blanku i kabes limpi, nos lo por hasi vários kos pa kuida e kabeinan ku nos tin. Ta masha importante pa kome kuminda saludabel i stimulá nos sirkulashon di sanger den nos kueru di kabes. Si un hende ta tene diet di mas òf ta kome di un manera desbalansá esei por pon’é haña kabei blanku, bira kabes limpi i pèrdè volúmen di kabei mas lihé. Profeshonalnan ta rekomendá pa nos laba nos kabei regularmente ku shampu i tambe duna nos kueru di kabes masashi, pero sin huñ’é. Esaki ta stimulá sirkulashon di sanger den e kueru di kabes. Ora bo kaba di shampu bo kabei, haw’é bon.

No skeiru bo kabei di un forma brutu. Si bo tin kabei largu, ta mihó pa bo no kuminsá skeir’é for di kueru te na punta. Mas bien, promé tene e puntanan di bo kabei anto saka e kònòpinan promé. Despues skeiru di meimei bai abou. Anto finalmente laga bo kabei bai i skeir’é di kueru te na punta.

Kisas bo ta kuminsá preokupá ora bo deskubrí kabei blanku òf hopi kabei ku a kai. Pero kòrda ku hopi bes otro hende no ta dje preokupá ei tokante bo kabei manera abo mes. Ta abo mester sa si bo kier pint’é òf no, si bo kier usa peluka òf ta buska otro tratamentu. No ta importá ki koló di kabei bo tin ni kuantu kabei bo tin, loke ta importante ta pa bo manten’é limpi i nèchi.

[Nota]

^ par. 17 Wak Spièrta! (na spañó) di 22 di aprel 1991, página 12.

^ par. 20 Un mikron ta 1/1000 di un milimeter.

[Kuadro/Diagram na página 27]

SIKLO DI KABEI

E kresementu di kabei ta konsistí di vários fase: kresementu, e fase kòrtiku di transishon i e fase di deskanso. The World Book Encyclopedia ta splika: “Un kabei ta stòp di krese durante kada fase di deskanso. . . . E kabei bieu ta keda den un saku di kabei te ora e siguiente fase di kresementu kuminsá. Durante e fase di kresementu, un kabei nobo ta krese den e saku di kabei i ta pusha e bieu saka afó.” Na kualkier momentu, miéntras 85 pa 90 porshento di kabei ta den e fase aktivo, 10 pa 15 porshento ta den e fase di deskanso i 1 porshento den e fase di transishon.

[Diagram]

(Pa e teksto den su formato kompleto, wak e publikashon)

Prinsipio di kresementu

Kresementu aktivo

saku di kabei

adernan

saku di vèt

drachi di kabei

Degenerashon

Deskanso

Kresementu di nobo