GLAVNI gradovi nekih zemalja svijeta nastali su u blizini prirodnih luka i odavno su poznati kao vrlo prometni lučki gradovi. Drugi su se razvili kod naročito pogodnih riječnih prijelaza te su se gotovo svi pretvorili u važna prometna središta. Glavni gradovi mnogih evropskih zemalja imali su značajnu ulogu već u rimsko doba. No to nije bio slučaj s Madridom, glavnim gradom Španjolske. Godine 1561. Madrid je imao manje od 10 000 stanovnika, a onda je odjednom dobio veoma važnu ulogu.

Razlog je bio jednostavan. Filipu II, kralju Španjolske i mnogih prekomorskih kolonija, dojadilo je seliti kraljevsku rezidenciju iz jednog grada Kastilje u drugi. Kako je bio strastveni lovac, htio je da se njegova stalna rezidencija nalazi blizu područja kamo je  volio ići u lov. Madrid je u potpunosti udovoljavao tom zahtjevu, a usto je imao i pitku vodu, dovoljno prostora za širenje te plodnu zemlju u okolici.

Kad je odluka donesena, Filip II započeo je program izgradnje kako bi od Madrida učinio pravu prijestolnicu. Španjolski kraljevi koji su vladali nakon njega također su dali doprinos uređenju Madrida, stvorivši tako posebnu vezu između tog grada i kraljevske obitelji. Do 17. stoljeća Madrid je već postao najveći grad u Španjolskoj. Danas je to krasna suvremena metropola s preko tri milijuna stanovnika.

Budući da je Madrid tako blisko povezan sa španjolskim vladarima, mnoga njegova povijesna zdanja nazivaju se po dvjema najistaknutijim dinastijama. Najstariji dio grada naziva se Madrid Habsburgovaca, a nastao je za vladavine habsburške dinastije u 16. i 17. stoljeću. Dio grada koji je nastao nešto kasnije naziva se Madrid  Burbonaca, dinastije čija je vladavina započela 1700. godine i nastavila se sve do danas.

U razdoblju od nekoliko stoljeća španjolski su kraljevi poticali i financirali izgradnju mnogih veličanstvenih zdanja u prijestolnici. Njihova neprocjenjivo vrijedna zbirka slika danas čini jezgru madridske Nacionalne umjetničke galerije. Veliki posjedi koje je kraljevska obitelj imala u Madridu i njegovoj okolici s vremenom su postali glavni gradski parkovi i izletišta.

Zahvaljujući zanimanju kraljevske obitelji za lov i uređenje parkova Madrid je na početku svog suvremenog razvoja još uvijek imao mnogo zelenih površina. Unatoč naglom širenju grada u posljednjih nekoliko desetljeća, sačuvan je ogromni park koji se proteže s obližnjeg gorja prema jugu, gotovo do samog centra grada.

Jedan od madridskih parkova — nekadašnje lovište kraljevske obitelji nazvano Casa de  Campo — nalazi se nedaleko od kraljevske palače i u njemu je smješten suvremeno uređen zoološki vrt. Sjeverno od Madrida nalazi se park El Pardo, ogromna prirodna hrastova šuma koja se nalazi desetak kilometara od centra grada.

Granice tog parka u kojem žive i neke vrste divljači odredio je Filip II nedugo nakon što je Madrid proglasio prijestolnicom. Park još uvijek krasi kraljevska lovačka kuća koju je dao sagraditi Filipov otac. Sada je to šumsko područje pretvoreno u park prirode koji pruža zaštitu dvjema najugroženijim životinjskim vrstama u Evropi, španjolskom orlu krstašu i evropskom smeđoglavom supu.

Park Retiro nekad je bio veliki kraljevski vrt u središtu Madrida. U njemu je kraljevska obitelj priređivala borbe s bikovima, a ponekad čak i prikaze pomorskih bitaka. U 18. stoljeću ulaz u park dopušten je i običnim građanima, ali pod uvjetom da budu prikladno odjeveni. Naravno, danas više nema strogih pravila u vezi s odijevanjem i u taj se popularni park svakog vikenda stječe mnoštvo Madrileñosa (građana Madrida). Kristalna palača sagrađena od kovanog željeza i stakla te polukružna kolonada koja se uzdiže nad jezerom kojim plove čamci samo su neki od prekrasnih prizora koje se može vidjeti u parku Retiro.

Kralj Karlo III, koji je živio u 18. stoljeću i veoma se zanimao za umjetnost i znanost, osnovao je Kraljevski botanički vrt u neposrednoj blizini parka Retiro. Taj se botanički vrt već 250 godina bavi prikupljanjem i uzgojem biljaka iz Srednje i Južne Amerike.

Zahvaljujući darežljivosti španjolskih kraljeva Madrid ima i jednu od najznamenitijih umjetničkih galerija na svijetu. Muzej Prado sagrađen je po nalogu Karla III, kojeg povijest pamti i kao čuvenog gradonačelnika Madrida. Glavninu te umjetničke zbirke čini ostavština španjolskih kraljeva, koji su počeli sakupljati umjetnička djela prije više od 400 godina.

U 17. stoljeću dvorski slikar Velázquez stvarao je prava remek-djela, a usto je putovao Evropom i kupovao krasne slike za svog pokrovitelja, kralja Filipa IV. U idućem stoljeću službeni dvorski slikar postao je Francisco de Goya. Stoga nije neobično da se u muzeju Prado čuvaju mnoga remek-djela te dvojice slavnih umjetnika.

U drvoredom ukrašenoj ulici u kojoj se nalazi muzej Prado smješten je i muzej Thyssen-Bornemisza te nacionalni muzej Centro de Arte Reina Sofía, koji također imaju veoma cijenjene umjetničke zbirke. Ta lijepa ulica, nazvana Avenija umjetnosti, ukrašena je i mnogim kipovima koji se ubrajaju u najpoznatije madridske skulpture.

Kao i mnogi drugi gradovi, Madrid je imao svoje uspone i padove. Za vrijeme Španjolskog građanskog rata (1936-1939) grad je gotovo stalno bio pod opsadom, a tragovi metaka iz tog rata još se uvijek mogu vidjeti na monumentalnim gradskim vratima Puerta de Alcalá. Međutim, osnivači Madrida od samog su početka željeli da u njemu žive kulturni ljudi među kojima će vladati dobri međuljudski odnosi.

U povelji grada Madrida iz 1202, između ostalog je bilo rečeno da građani ne smiju sudjelovati u dvobojima, nositi oružje, psovati ni bilo koga vrijeđati. Osim toga, od njih se zahtijevalo da paze na čistoću grada, da ne varaju svoje sugrađane i ne priređuju skupe svadbe. U skladu s jednim od navedenih zahtjeva, Madrid je i danas čist grad, no svadbe su postale prilično skupe! Posjetioci koji žele pojesti nešto dobro, a jeftino, mogu kušati neke od najpoznatijih tapasa, ukusnih jela koja se u mnogim restoranima poslužuju u malim porcijama uz hladne napitke.

Posljednjih godina Madrid se naglo širi. Danas on ima dobro organiziran javni prijevoz i svu infrastrukturu koja je potrebna da bi se zadovoljilo potrebe nekoliko milijuna turista, koliko ih godišnje posjeti grad. U srpnju i kolovozu ove godine u Madrid će doći tisuće Jehovinih svjedoka iz Španjolske i drugih zemalja. Jehovini svjedoci planiraju održati međunarodni kongres na jednom od velikih madridskih nogometnih stadiona. Mnogi od njih imat će priliku razgledati taj grad koji je sagrađen za kralja.