Bai na kontenido

Bai na kontenido

Madrid—Un Kapital Trahá pa un Rei

Madrid—Un Kapital Trahá pa un Rei

Madrid—Un Kapital Trahá pa un Rei

DI E KORESPONSAL DI SPIÈRTA! NA SPAÑA

ALGUN siudat kapital di mundu a lanta serka di hafnan natural i pa hopi tempu a sirbi komo puertonan yen di aktividat. Otro kapitalnan ta situá na krusadanan di riu hopi frekuentá i komo konsekuensia lógiko a krese bira prominente. Hopi kapital europeo ta siudatnan importante for di tempu di e imperio romano. Pero Madrid, kapital di Spaña ta un eksepshon. E stat tabatin ménos di 10.000 habitante na aña 1561 ora ku diripiente el a bira prominente.

E motibu tabata simpel. Felipe II, rei di Spaña i di un inmenso imperio na otro banda di oséano, a kansa di muda su korte real di un stat di Castilla pa otro. E tabata gusta yag, i e kier tabatin su palasio real permanentemente na un lugá kumbiniente ku no tabata muchu leu for di su terenonan faborito pa yag. Madrid a kuadra nèt ku e rekisito ei, i tambe e stat tabatin bon awa di bebe, lugá pa ekspandé i kunukunan fértil den bisindario.

Unabes ku el a disidí di bai biba einan, Felipe a kuminsá ku un programa di konstrukshon pa hasi Madrid un kapital adekuá. Reinan spañó ku a biba despues tambe a embeyesé e stat, kreando un laso úniko entre Madrid i e famia real. Pa siglo 17, Madrid a bira e stat di mas grandi na Spaña. Awe e ta un metrópolis moderno i próspero ku mas di tres mion habitante.

Debí na Madrid su laso estrecho ku famia real di Spaña, hopi di su edifisionan históriko ta konektá ku e dos dinastianan prinsipal. E parti mas bieu di e stat yama Madrid di Oustria, i ta data for di e dinastia di Oustria, òf Habsburg, di siglo 16 i 17. E partinan ku a ser agregá despues a bira konosí komo Madrid di Bourbon, di e dinastia aktual ku ta data for di añanan 1700.

Atraves di siglonan, reinan spañó a promové òf finansiá konstrukshon di hopi di e edifisionan mahestuoso di e stat. Nan kolekshon presioso di kuadro ta forma awor e núkleo di Madrid su galeria nashonal di arte. I e terenonan real ekstenso den e área di Madrid, ku tempu a bira e parkenan i áreanan prinsipal di rekreo di e stat.

Un Stat Bèrdè

E famia real tabata masha interesá den yagmentu i hardinnan bunita. P’esei ora ku Madrid a kuminsá ku su ekspanshon moderno ya kaba e stat tabatin un sekshon grandi i bèrdè di naturalesa konserbá. Apesar ku den último dékadanan e stat a krese masha hopi, tin un pida grandi di parke ta ekstendé den direkshon sùit for di e serunan te yega kasi na porta di e sentro di siudat.

Un di e parkenan di Madrid, ku ántes e reinan tabata usa komo tereno pa yag ariba i ku yama Casa de Campo, ta situá serka di e palasio real. Awor tin un parke di bestia moderno einan. Nort di Madrid tin un área masha grandi di mondi di palu di eik nativo konosí komo seru di El Pardo, ku ta keda na 10 kilometer for di sentro di siudat.

No muchu tempu despues ku Felipe II a hasi Madrid su kapital, el a krea e parke pa yag bestia aki. Ainda e kas real ku nan tabata usa ora di yag, konstruí na promé instante dor di Felipe su tata, ta dòrna e parke. Awor e área di mondi aki a bira un parke regional ku ta duna protekshon na dos di e bestianan ku mas ta kore peliger di ekstinshon na Europa, e águila imperial spañó i e samuro pretu europeo.

Parke Retiro tabata anteriormente un hardin real espasioso den sentro di Madrid, kaminda e famia real tabata tene pelea di toro i asta batayanan naval. Den siglo 18 nan a kuminsá permití públiko drenta e parke, basta nan tabata adekuadamente bistí. Klaru ku awor e norma di bisti ta ménos estrikto, i e madrileñonan ta basha bai na e parke popular aki tur wikènt. Dos di su atrakshonnan ta un palasio di kristal, trahá di heru batí i glas, i un veranda-di-pilá den forma di medio sírkulo ku ta duna bista riba un lago ku ta wòrdu usá pa kore boto.

Carlos III, un rei di siglo 18 ku tabatin masha interes den arte i siensia, a funda e Hardin Real Botániko banda di Parke Retiro. Durante e último dos siglonan i mei, e hardinnan a spesialisá den matanan di Sentro i Sur Amérika.

E Avenida di Arte

Danki na e generosidat di e famia real spañó, Madrid tin tambe un di e galerianan di arte mas importante na mundu. Nan a traha Museo Prado riba òrdu di Carlos III, konosí den historia komo un alkalde remarkabel di Madrid. E kolekshon di arte ta básikamente di e monarkanan spañó, kendenan a kuminsá kolekshoná obranan di arte mas ku kuater siglo pasá.

Den siglo 17, e pintor di palasio real Velázques no solamente a pinta obranan maestro, sino tambe a biaha rònt Europa pa kumpra kuadronan bunita pa su patron real, Felipe IV. Den e siguiente siglo, Francisco de Goya a bira e pintor ofisial di palasio real. P’esei no ta un sorpresa ku den Museo Prado tin hopi obra maestro pintá dor di e dos artistanan renombrá aki.

Dos otro kolekshon di arte hopi famoso—Museo Thyssen-Bornemisza i Museo Nashonal Sentro di Arte Reina Sofía—ta keda riba e mesun avenida ku Museo Prado. E kaya elegante aki ku palu na ámbos banda, yama Avenida di Arte, i ta dòrná tambe ku hopi estatua famoso di Madrid.

Meskos ku hopi stat, Madrid tabatin su tempu bon i malu. Durante gran parti di e Guera Sivil Spañó (1936-39) e kapital tabata sitiá i te ainda bo por mira algun di e markanan di bala di e konflikto ei riba e monumento konosí komo Puerta de Alcalá. No opstante, for di prinsipio e fundadónan di Madrid tabata kier pa e ta un stat desaroyá kaminda hende lo a biba bon ku otro.

E konstitushon di Madrid, ku ta data for di aña 1202, a stipulá entre otro, ku siudadanonan no tabatin mag di bringa ku otro, ni karga arma di kandela ni papia palabra malu òf insulto. Tambe nan mester a tene e stat limpi, i evitá di kometé froude ku nan kosiudadano, i mantené gastunan di kasamentu na un nivel rasonabel. Na armonia ku e deseonan ei, awe Madrid ta un stat limpi, ounke fiestanan di kasamentu sí a bira un poko kostoso! Bishitantenan ku kier un kuminda barata, kisas por purba e ‘tapas’ típiko, ku ta un tayó chikí ku diferente sorto di pasapalo ku nan ta sirbi ku un ko’i bebe friu den hopi establesimentu.

Den último añanan Madrid a ekspandé konsiderablemente. Awor e tin un sistema di transporte hopi efisiente i tur e infrastruktura nesesario pa atendé e miónes di turistanan ku ta bishitá e stat tur aña. Míles di Testigu di Yehova di Spaña i di otro paisnan lo bishitá e stat na yüli i ougùstùs. E Testigunan tin planiá pa tene un kongreso internashonal den un di e stadionnan grandi di futbòl na Madrid. Pues anto, hopi di esnan ku asistí lo haña chèns pa mira pa nan mes e kapital ku a ser trahá pa un rei.

[Kuadro/Plachinan na página 24, 25]

PALASIONAN DIGNO DI UN REI

Palasio Real. Probablemente e edifisio mas impreshonante di Madrid, e palasio aki ta situá na e lugá di un antiguo fòrti moro riba kua nan a konstruí Madrid inisialmente. Nan ta us’é pa funshonnan importante di Estado, ounke ku for di 1931 nan no a us’é mas komo residensia real. E hardinnan simétriko ta ekstendé for di e palasio te na e riu mas abou.

Palasio Aranjuez. Aranjuez ta keda un 50 kilometer sùit di e kapital, a lo largu di Riu Tajo. Su terenonan fértil i klima mas suave a hasié un sitio faborito di Felipe II, kende a inisiá konstrukshon di e palasio. E palasio i su hardinnan bunita a ser kompletá den siglo 18 dor di Carlos III.

El Escorial. Djis despues ku Felipe II a hasi Madrid su kapital, el a kuminsá konstruí e inmenso kompleho aki ku a konsistí di monasterio, biblioteka, masoleo i palasio. A dura 20 aña pa konstruyé, i el a bira e sentro di e imperio di Felipe, un lugá simpel sin luho kaminda e por a traha sin molèster. E palasio ta konserbá un di Spaña su kolekshonnan mas importante di manuskrito, inkluso vários vershon spañó di Beibel ku ta data di Edat Medio.

Palasio El Pardo. E kas real aki ku nan tabata usa ora di yag ta situá den e parke regional ku ta keda pegá ku Madrid. E tata di Felipe II a traha e struktura original, i e interior di e patio ta data di e periodo ei.

Na La Granja de San Ildefonso, 80 kilometer nort, tin un palasio mas luhoso. Felipe V a trah’é komo un imitashon di Palasio Versailles, kaminda el a pasa su infansia. E hardinnan i fònteinnan elaborá ta forma un kontraste ku e inmenso mondi di palu di pino ku ta kubri e serunan rondó di dje.

[Rekonosementu]

Foto: Cortesía del Patrimonio Nacional, Madrid, España

[Kuadro/Plachinan na página 26]

ALGUN DI MADRID SU MONUMENTONAN FAMOSO

Plaza Mayor (1). Pa mas ku tres siglo, e plenchi aki a sirbi komo merkado i komo e sitio prinsipal pa eventonan públiko manera pelea di toro, koronashon di rei i ehekushon di e asina yamá herejenan (ketters). Un kuadro den Museo Prado (2) ta deskribí un panorama bibu di Plaza Mayor durante un auto-da-fé grandi, es desir un huisio públiko di herejenan, tené na Madrid na 1680.

E stathùis ta keda na Plaza de la Villa, un plenchi masha bieu i enkantador kaminda e promé reunionnan ofisial di e stat a tuma lugá. E plenchi ta rondoná pa edifisionan antiguo i ainda tin e ambiente di Madrid di siglo 16. No muchu leu, e bishitante por mira Puerta del Sol, e plenchi mas drùk di e stat i e komienso di tur kaya ku ta sali for di Madrid pa bai na e provinsianan. E monumentonan históriko aki ta pertenesé na e parti mas bieu di e stat.

Segun ku Madrid a ekspandé, reinan di e dinastia di Bourbon—spesialmente Carlos III—a traha òf promové otro monumentonan, hopi bes siguiendo e estilo arkitektóniko di Fransia, pais natal di e famia Bourbon. Algun ehèmpel di esaki ta Palasio Real, Biblioteka Nashonal (3), Museo Munisipal (4), Fòntein di Cibeles (5), Fòntein di Neptuno i Puerta de Alcalá (6).

[Rekonosementu]

Potrèt 2: MUSEO NACIONAL DEL PRADO; potrèt 5 ku  6: Godo-Foto