Skip to content

Skip to table of contents

Faitoʻo mei he ʻAkaú ʻE Lava Ke Nau Tokoniʻi Koe?

Faitoʻo mei he ʻAkaú ʻE Lava Ke Nau Tokoniʻi Koe?

Faitoʻo mei he ʻAkaú ʻE Lava Ke Nau Tokoniʻi Koe?

MEI HE muʻaki ngaahi taimí kuo ngāueʻaki ai ʻa e ngaahi faitoʻo mei he ʻakaú ke faitoʻo ʻaki ʻa e mahakí. Ko e Pepailo ʻEpasí, ʻa ia naʻe ngaohi ʻi ʻIsipite ʻi he senituli nai hono 16 K.M., ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi faitoʻo tukufakaholo ʻe laui teau ki he ngaahi mahaki kehekehe. Kae kehe, naʻe faʻa fakamatalaʻi tala ngutu pē ʻa e ngaahi faitoʻo mei he ʻakaú mei he toʻutangata ko ē ki hē.

Ko e faitoʻo mei he ʻakau he Hihifó ʻoku hā naʻe kamata ia ʻi he ngāue ʻa e toketā Kalisi ʻi he ʻuluaki senitulí ko Taiosikolitesi, ʻa ia naʻá ne tohi ʻa e De Materia Medica. Naʻe hoko ia ko e tohi saienisi fakafaitoʻo ki he taʻu ʻe 1,600 hono hokó. ʻI he ngaahi konga lahi ʻo e māmaní, ʻoku hokohoko atu ai ʻa e manakoa ʻa e ngaahi faitoʻo talatukufakaholo mei he ʻakaú. ʻI Siamane, ʻoku aʻu nai ʻo totongi fakafoki ʻe he ngaahi polokalama moʻui lelei ʻa e puleʻangá ʻa e ngaahi totongi ʻo e ngaahi fakahinohino ʻo e faitoʻo mei he ʻakaú.

Neongo ʻoku taukaveʻi he taimi ʻe niʻihi ko e ngaahi faitoʻo talatukufakaholo mo motuʻa mei he ʻakaú ʻoku malu ange ia ʻi he ngaahi faitoʻo ʻi he fale huʻi-vai ʻi onopōní, ʻoku ʻi ai pē honau ngaahi fakatuʻutāmaki. Ko ia ʻoku ʻohake ai ʻa e ongo fehuʻi: Ko e hā ʻa e ngaahi fakatokanga mo e ngaahi faleʻi ʻoku totonu ke te manatuʻi ʻi he fakakaukau atu ki he ngaahi faitoʻo mei he ʻakaú? Pea ʻoku ʻi ai nai ha ngaahi tuʻunga ʻa ia ʻe ʻaonga lahi ange ai ha founga ʻe taha ʻo e faitoʻó? *

Founga ʻe Tokoni Nai Ai ʻa e Ngaahi ʻAkau Faitoʻó

Kuo ʻi ai ʻa e lau ʻo pehē ʻoku lahi ʻa e ngaahi tuʻunga fakafaitoʻo ʻo e ʻakaú. ʻOku ʻi ai ʻa e fakakaukau tokua ʻoku tokoniʻi ʻe he ʻakau ʻe niʻihi ʻa e sinó ke tauʻi ʻa e mahakí. ʻOku pehē ʻoku tokoni ʻa e ʻakau ʻe niʻihi ki he fakamolū ʻo e meʻakaí, fakanonga ʻa e ngaahi neavé, ngāue ko ha fakahinga, pe tokoni ki hono puleʻi ʻa e ngaahi lamá.

ʻOku maʻu fakatouʻosi nai ʻe he ʻakaú ʻa e ʻaonga fakaemeʻakai mo fakafaitoʻo. Ko e fakatātaá, ko e ngaahi ʻakau ko ia ʻe niʻihi ʻoku ngāueʻaki ko e tailētikí, hangē ko e pasilií, ʻoku toe ʻi ai mo e potasiume lahi ai. * Ko e potasiume he ngaahi ʻakau ko ení ʻokú ne fakafetongi ʻa e ʻelemēniti mātuʻaki mahuʻinga ko eni ʻa ia ʻoku mole fakafou he tuʻu-ofí. ʻIkai ko ia pē, ko e ʻakau ko e valēliá (Valeriana officinalis), ʻa ia kuo fuoloa hono ngāueʻaki ko ha faitoʻo fakafiemālié, ʻoku lahi ai ʻa e kalasiumé. ʻOku fakalahi nai ʻe he kalasiumé ʻa e ola fakafiemālie ʻo e ʻakaú ki he halanga neavé.

Founga ʻe Lava ke Ngāueʻaki Ai ʻa e Ngaahi ʻAkau Faitoʻó

ʻE lava ke ngāueʻaki ʻa e ʻakau faitoʻó ʻi he ngaahi founga lahi, hangē ko ia ʻi he inu tií, vai haká, vai ʻolokaholó mo e faitoʻo pulusí. ʻOku ngaohi ʻa e tií ʻaki hono lingi ʻa e vai lilí ʻi ha lauʻiʻakau. Ka ʻoku fakatokanga ʻa e kau maʻu mafaí ko e ngaahi ʻakau ʻoku ngāueʻaki ko e tií ʻoku ʻikai faʻa totonu ke fakalili ia ʻi he vaí. Ko e vai haká, ʻa ia ʻoku ngaohi ia mei he ngaahi meʻa hangē ko e aka mo e kiliʻi ʻakaú, ʻoku haka ia ʻi he vaí ke tukuange mai ʻa e ngaahi ivi kehekehe mei aí.

Fēfē ʻa e vai ʻolokaholó. ʻOku pehē ʻe he tohi ʻe taha ko e ngaahi meʻá ni “ko e ngaahi meʻa ia kuo ngaohi mei he ʻakaú ʻi he tokoni ʻa e sipiliti ʻataʻataá, pe sipiliti kuo huʻi ʻo e ʻolokaholó, pe palanité, pe votikaá.” ʻOku ʻi ai leva mo e ngaahi faitoʻo pulusi, ʻa ia ʻoku lava ke teuteuʻi ʻi he ngaahi founga kehekehe. ʻOku faʻa valiʻaki ia ʻa e konga ʻo e sinó ʻoku mahakí pe langá.

ʻI he ʻikai hangē ko e ngaahi vaitamini mo e ngaahi faitoʻo lahi, ko e lahi taha ʻo e ngaahi ʻakau faitoʻó ʻoku lau ia ko e meʻakai pea ʻoku faʻa maʻu hangatonu pē ia taʻeʻiai ha meʻakai ʻi hoto keté. ʻOku faʻa lava ke maʻu ia ko ha foʻiʻakau, ʻa ia ʻe lava ke maʻungofua ange mo folongofua ange. Kapau ʻokú ke fili ke ngāueʻaki ʻa e ngaahi faitoʻo mei he ʻakaú, ʻoku fakapotopoto ke fai ia ʻi he malumalu ʻo ha fakahinohino fakapalōfesinale.

ʻI he tuʻunga tukufakaholó, kuo fokotuʻu mai ai ha ngaahi ʻakau faitoʻo ki he ngaahi tuʻunga hangē ko e fofonú, futefutengiá, faingataʻa ʻa e tuʻu-mamaʻó, ʻikai lava ʻo mohé mo e tokotokakoví. Kae kehe, ʻoku toe ngāueʻaki ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻa e ʻakau faitoʻó ki he ngaahi mahaki mafatukituki angé—ʻo ʻikai ko ha faitoʻo pē kae pehē foki ko ha meʻa taʻofi mahaki. Hangē ko ení, ʻi Siamane mo ʻAositulia, ʻoku ngāueʻaki ai ʻa e fanga kiʻi ʻakau faitoʻo ko e piú (Serenoa repens) ko ha faitoʻo muʻomuʻa ia ki he benign prostatic hyperplasia (fufula ʻa e lama ʻi he tangamimí). ʻI he ngaahi fonua ʻe niʻihi ʻoku iku ʻo uesia ʻe he mahakí ni ʻa e peseti ʻe 50 ki he 60 ʻo e kakai tangatá. Kae kehe, ʻoku mahuʻinga ke ʻiloʻi ʻe ha toketā ʻa e tupuʻanga ʻo e fufulá ke fakapapauʻi ʻoku ʻikai fiemaʻu ʻi he tuʻunga ko iá ha faitoʻo mālohi ange, hangē ko ia ʻi he tuʻunga ʻo e kanisaá.

Ngaahi Fakatokanga ʻe Niʻihi

Neongo ʻoku fai ha vakai lahi ki ha ʻakau faitoʻo ʻoku hao, ʻoku ʻomai ʻa e fakatokanga. ʻOua naʻá ke fakataʻetaʻetokanga koeʻuhi pē ko hono leipolo ha faitoʻo ʻo pehē “ʻoku fakanatula.” Ko ha ʻenisaikolopētia ʻi he tuʻunga-lea fekauʻaki mo e ʻakau faitoʻó ʻoku pehē ai: “Ko e foʻi moʻoni ʻikai lelei ʻo e meʻá he ko e ngaahi ʻakau faitoʻo ʻe niʻihi ʻoku fakatuʻutāmaki ʻaupito. [Ko hono pangó] he ko ha faʻahinga ʻakau faitoʻo pē—fakatuʻutāmaki pe lelei—ʻoku ʻikai fai ʻe he kakai ia ʻe niʻihi ha tokanga feʻungamālie ki ai.” Ko e ngaahi komipauni kemikale ʻi he ngaahi ʻakau faitoʻó ʻe lava ke ne liliu ʻa e vave ʻo e tā ʻa e mafú, māʻolunga ʻo e totó mo e ngaahi lēvolo ʻo e suká. Ko ia ai, ko e kakai ʻoku ʻi ai ʻenau ngaahi palopalema ʻi he mafú, toto māʻolungá, pe ngaahi mahaki suká ʻoku tautefito ʻa e pau ke nau tokangá.

Kae kehe, ko e ngaahi ola kovi kehe ʻo e ngaahi ʻakau faitoʻó ʻoku fakangatangata ia ki he ngaahi tali ʻa e sinó ki he faʻahinga meʻa ʻoku kovi ki aí. ʻOku kau ki heni ʻa e langa ʻulu, ninimo, tokotokakovi pe petepete ʻa e sinó. ʻOku toe pehē ʻoku ueʻi ʻe he ngaahi ʻakau faitoʻó ha “kovi fakataimi fakaefaitoʻo” ʻaki hono fakatupu ha fakaʻilonga hangē ha fuluú pe ko ha ngaahi fakaʻilonga kehe. Ko e tokotaha ʻokú ne ngāueʻaki ʻa e ngaahi ʻakau faitoʻó ʻe hā ngali ʻoku kovi ange ia ki muʻa pē ke ne hoko ʻo sai angé. ʻOku faʻa taukaveʻi ko e tali ko eni ʻa e sinó ʻoku fakatupunga ia ʻe he ngaahi meʻa kona ʻoku toʻo mei he sinó lolotonga ʻa e muʻaki ngaahi tuʻunga ʻo e faitoʻo ʻaki ʻa e ʻakau faitoʻó.

Ko e mate ʻoku felāveʻi ʻi he taimi ki he taimi mo e ngaahi faitoʻo tefito ʻoku ngaohi mei he ʻakau faitoʻó ʻoku fakamamafaʻi ai ʻa e fiemaʻu ki he tokangá mo e tataki leleí. Hangē ko ení, ko e ʻakau faitoʻo ko e ephedra, ʻoku faʻa ngāueʻaki lahi ke holoki e fuʻu sinó, ʻokú ne toe lava ke ne hiki hake ʻa e māʻolunga ʻo e totó. Laka hake he ngaahi mate ʻe 100 naʻe līpooti ʻi he ʻIunaite Seteté ʻoku fakafehokotaki ia ki he ngaahi meʻa naʻe ngaohi mei he ephedra, neongo ʻoku fakamatala ʻa e mataotao ʻi he ako ki he natula ʻo e ngaahi mahakí ko Steven Karch: “Ko e ngaahi keisi pē ʻoku ou ʻiloʻi ʻa ia naʻe mate ai ʻa e kakai [naʻa nau ngāueʻaki ʻa e ephedra], ko ʻenau maʻu ʻa e mahaki mafatukituki ʻi he kālava-tufa ʻo e mafú pe ko ʻenau ngāueʻaki ʻo fuʻu hulu ʻa e faitoʻó.”

Ko Dr. Logan Chamberlain, ʻa e faʻu-tohi ʻo ha tohi ki he ngaahi fakalahi ki he ʻakau faitoʻó, ʻokú ne pehē: “ʻOku meimei ko e līpooti kotoa ʻi he ngaahi taʻu ki muí ni fekauʻaki mo e ngaahi nunuʻa fakatuʻutāmaki ʻo e ngaahi ʻakau faitoʻó ko e tupu ia mei he ngaahi keisi ʻa ia naʻe ʻikai ke muimui ai ʻa e kakaí ʻi he ngaahi fakahinohinó. . . . Ko e ngaahi fakamatala fakafuofua fakafaitoʻo ko ia ʻoku ʻi he ngaahi koloa faitoʻo alafalalaʻangá ʻoku malu ia mo fai fakahaofi moʻui. ʻOua ʻe toe fiepotoʻi ia tuku kehe kapau ʻokú ke maʻu ha faleʻi lelei mei ha taha kuo ako ki he ʻakau faitoʻó.”

Ko e tokotaha-ako ki he ʻakau faitoʻó ko Linda Page ʻokú ne ʻomai ʻa e faleʻi fakaefakatokanga ko ení: “Naʻa mo e ngaahi tuʻunga mafatukituki ʻi he moʻuí, ʻoku totonu ke maʻu fakafeʻunga pē, ʻo ʻikai fuʻu maʻu tōtuʻa. Ko e ngaahi ola lelei lahi angé ʻe lava ke maʻu ia ʻaki hono tuku kia koe ha taimi lahi ange mo ha faitoʻo vaivai ange. ʻOku fiemaʻu ʻa e taimi ke toe langa hake ai ʻa e tuʻunga moʻui leleí.”

Ko ha tohi ʻi he ako ki he ʻakau faitoʻó ʻoku fakamatala ai ʻoku maʻu ʻe he ngaahi ʻakau faitoʻo ʻe niʻihi ha maluʻi ʻiate ia pē ʻo ka maʻu ʻo fuʻu tōtuʻa. Ko e fakatātaá, ko e ʻakau faitoʻo ʻe taha ʻa ia ʻoku ngāueʻaki ke ne fakafiemālieʻi ʻa e sinó ʻokú ne fakatupunga ʻe ia ʻa e luá kapau ʻe maʻu ʻo fuʻu tōtuʻa. Kae kehe, ko e natula ko ení, ʻa ia ʻoku ʻikai ke pehē ʻa e ʻakau faitoʻo kotoa pē, ʻoku ʻikai te ne kaniseli ai ʻe ia ʻa e fiemaʻu ke pipiki ki ha faitoʻo fakafuofua ʻoku haó.

Neongo ia, ke hoko ʻo ola lelei ha ʻakau faitoʻo ʻoku tui ʻa e tokolahi, kuo pau ke maʻu ʻa e lahi feʻunga pea ʻi he founga totonú. ʻI he taimi ʻe niʻihi, ko e founga pē taha ke fai ai iá ko hono maʻu ia mei ha meʻa kuo ngaohi. Ko e tuʻungá eni ʻi he ginkgo biloba, ʻa ia kuo ngāueʻaki fuoloa ke fakaleleiʻi ʻa e manatú mo e vilo ʻa e totó, koeʻuhi ʻoku fiemaʻu ʻa e pāuni lahi ia ʻo e laú ke maʻu ha foʻi faitoʻo feʻunga ʻe taha.

Ko ha Huʻi ʻOku Malava ke Fakatuʻutāmaki

ʻOku lava ke fengāueʻaki ʻa e ʻakau faitoʻó mo e ngaahi faitoʻo fakafalemahakí ʻi he ngaahi founga kehekehe. Hangē ko ení, ʻe lava ke nau fakalahi pe fakasiʻisiʻi ʻa e ola ʻo ha faitoʻo, fakatupunga ia ke mole vave ange mei he sinó ʻi he tuʻunga anga-mahení, pe fakalahi ʻa e fakatuʻutāmaki ʻo e ngaahi uesia kehé. Ko e ʻakau faitoʻo Sā. Sioné, ʻa ia ʻoku faʻa tohi ko e faitoʻo ʻi Siamane ki he loto-mafasia maʻamaʻa ki he māmālohi, ʻokú ne fakatupunga ʻe ia ʻa e ngaahi faitoʻo lahi ke mole vave liunga ua ʻi he anga-mahení, ʻo fakasiʻisiʻi ai honau mālohí. Ko ia kapau ʻokú ke ngāueʻaki ha faitoʻo fakafalemahaki, ʻo kau ai ʻa e ngaahi foʻiʻakau fakavahavahafanaú, talanoa mo hoʻo toketaá ki muʻa ke ke ngāueʻaki ʻa e ngaahi ʻakau faitoʻó.

Ko ha tohi ki he ngaahi tuʻunga fakamoʻui mahaki ʻo e ngaahi ʻakau faitoʻó ʻoku pehē ai: “Ko e ʻolokaholó, maliuaná, kōkeiní, ngaahi faitoʻo ʻokú ne feliliuaki e tōʻongá pea mo e tapaká ʻe lava ke nau fakatupunga ha ngaahi fengāueʻaki fakatuʻutāmaki ki he moʻuí ʻi he taimi ʻoku fio ai mo ha ngaahi ʻakau fakafaitoʻo ʻe niʻihi. . . . Ko e fakakaukau leleí ʻoku fiemaʻu ai ke ke fakaʻehiʻehi mei he [ngaahi faitoʻo peheé], tautefito ʻi he lolotonga haʻo puke.” Pehē foki, ko e kakai fefine feitamá mo e ngaahi faʻē toutamá ʻoku totonu ke nau tokanga ʻaupito ki he faleʻi ko iá. Ko e moʻoni, ʻi he fekauʻaki mo e tapaká mo e ngaahi faitoʻo kona tapu fakatupu maʻunimaá, ʻoku maluʻi ai ʻa e kau Kalisitiané ʻaki ʻenau tokanga ki he fekau Fakatohitapu ke “fakamaʻa [kimoutolu] mei he ʻuli kotoa pe ʻo e kakano mo e loto.”​—2 Kolinito 6:19 (2Ko 7:​1PM).

ʻI he fekauʻaki mo e ngaahi ʻakau faitoʻó tonu, ʻoku ʻomai ʻe he maʻuʻanga fakamatala ʻe taha ʻa e fakatokanga ko ení: “Kapau ʻokú ke hoko ʻo feitama lolotonga hono maʻu ha ʻakau fakafaitoʻo, tala ki hoʻo toketaá pea ʻoua ʻe toe hoko atu hono ngāueʻaki iá kae ʻoua kuó ke fetalanoaʻaki ki ai mo ia. Feinga ke manatuʻi ʻa e lahi tonu ʻo e faitoʻó mo e lōloa ʻo e taimi naʻá ke ngāueʻaki ai ʻa e meʻa ko iá.”

“Ko e ngaahi fakatuʻutāmaki ʻo e faitoʻo fakaekita [ʻaki ʻa e ngaahi ʻakau faitoʻó] ʻoku lahi,” ko e lau ia ʻa ha ʻenisaikolopētia ki he ngaahi ʻakau faitoʻó. ʻI he puha ʻoku ʻatu fakataha mo ení, “Ngaahi Fakatuʻutāmaki ʻo e Faitoʻo Fakaekitá,” te ke maʻu ai ha lisi ʻo e ngaahi fakatuʻutāmaki ʻe ala hoko fekauʻaki mo e ngaahi ʻakau faitoʻó.

Hangē ko ia ko e ngaahi koloa fakafaitoʻo kotoa pē, ko e ʻakau faitoʻó ʻoku totonu ke fai ʻa e vakai ki ai ʻaki ʻa e tokanga lelei, ʻilo, pea pehē foki ki he mafamafatatau—pea manatuʻi ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi meʻa ʻe niʻihi ʻoku ʻikai maʻu hano faitoʻo ʻi he lolotongá ni. Ko e kau Kalisitiane moʻoní ʻoku nau hanga atu ki he taimi ʻa ia ko e tupuʻanga tonu ʻo e puké mo e maté—ʻa e taʻehaohaoa ʻoku tau maʻu tukufakaholo mei heʻetau muʻaki ongo mātuʻá—ʻe toʻo fakaʻaufuli atu ia ʻi he malumalu ʻo e tuʻunga-pule lelei ʻa e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá.​—Loma 5:​12; Fakahā 21:​3, 4.

[Fakamatala ʻi lalo]

^ Ko e ʻĀ Hake! ʻoku ʻikai ko ha pepa fakafaitoʻo ia pea ko ia ʻoku ʻikai te ne fokotuʻu atu ʻe ia ha faʻahinga faitoʻo pe meʻakai pau, mei he ʻakaú pe ko ha meʻa kehe. Ko e fakamatala ʻoku ʻi he kupu ko ení ko e fakamatala fakalūkufua ʻataʻatā pē ia. Kuo pau ke fai pē ʻe he kau lautohí ʻenau fili ʻi he ngaahi meʻa ki he moʻui leleí mo e meʻa fakafaitoʻó.

^ Ko e tailētikí ko e ngaahi meʻa tefito ia ʻa ia ʻokú ne ʻai ke lahi ʻa e tafe ʻa e tuʻu-ofí.

[Puha ʻi he peesi 26]

Ngaahi Fakatuʻutāmaki ʻo e Faitoʻo Fakaekitá

Ko e ngaahi meʻa ko ení ko e ngaahi fakatuʻutāmaki ia ʻo hono ngāueʻaki ʻa e ngaahi ʻakau faitoʻó ʻo ʻikai ha tokoni taau fakapalōfesinalé.

ʻOku ʻikai nai te ke ʻiloʻi moʻoni ʻa e meʻa ʻoku fehālaaki ʻiate koé.

Ko hoʻo founga ki he faitoʻo fakaekitá ʻe ʻikai feʻungamālie nai ia ki ho alangamahakí, neongo kapau kuó ke ʻiloʻi totonu ia.

Ko hoʻo polokalama faitoʻo fakaekitá te ne fakatuaiʻi nai ʻe ia ʻa e faitoʻo ʻoku toʻo-mo-tafi ange, ka ʻoku mahuʻinga mo feʻungamālie.

Ko hoʻo faitoʻo fakaekitá ʻe fepaki nai ia mo e ngaahi faitoʻo ʻoku tohi ʻe ha toketā ke ngāueʻakí—hangē ko e faitoʻo ʻoku kovi ki he sinó, pe ko e faitoʻo ki he māʻolunga ʻo e totó.

Ko hoʻo faitoʻo fakaekitá te ne fakamoʻui nai ho alangamahaki īkí ka ne fakalahi ʻe ia ha toe palopalema ʻo e moʻuí ʻe taha, hangē ko e toto māʻolungá.

[Maʻuʻanga]

Maʻuʻanga fakamatalá: Rodale’s Illustrated Encyclopedia of Herbs