Vrati se na sadržaj

Vrati se na sadržaj

Šećer neophodan za život

Šećer neophodan za život

Šećer neophodan za život

ŠEĆER verovatno koristite da biste nešto zasladili, poput kolača i kafe. Ali, da li ste znali da šećer može da pokrene revoluciju u biologiji koja bi mogla biti ravna onoj koja je izazvana otkrićem DNK?

Naučnici se u poslednje vreme bave istraživanjem toga kako ćelije koriste monosaharide (jednostavne šećere), kao što je glukoza, da bi stvorile ogromne molekule „koji po veličini i složenosti konkurišu molekulima DNK i proteinima“, kaže se u časopisu New Scientist. „Šećeri učestvuju u gotovo svim biološkim procesima, od prepoznavanja patogenih agenasa, pa do zgrušavanja krvi i omogućavanja spermatozoidima da prodru u jajnu ćeliju.“ S druge strane, greške prilikom njihove sinteze povezuju se sa sve većim brojem oboljenja kao što su distrofija mišića i reumatoidni artritis. „Biolozi tek počinju da otkrivaju kakve sve uloge igraju šećeri u ljudskom organizmu“, kaže se u ovom izveštaju, „ali dok to rade, prinuđeni su da ponovo razmotre dugogodišnje predstave o složenosti životnih procesa.“

Naučnici su skovali reč „glikom“ kojom se ukazuje na sve oblike šećera koji se stvaraju u ćeliji ili u organizmu, baš kao što se reč „genom“ odnosi na skup svih gena. Međutim, ćelijski glikom je „verovatno više hiljada puta složeniji od genoma“, kaže Adšid Varki, direktor Centra za glikobiološka istraživanja i obučavanje pri Kalifornijskom univerzitetu u San Dijegu (SAD). Zašto je glikom tako složen?

Jednostavni šećeri, monosaharidi, međusobno se vezuju unutar ćelija stvarajući polisaharide. Ovi se pak grupišu u ogromne molekule koji mogu sadržavati više od 200 molekula monosaharida. Zbog trodimenzionalnog oblika monosaharida, što je veoma važno da bi obavljali svoju funkciju, „jedan molekul šećera koji u svom sastavu ima samo šest monosaharida može imati neverovatnih 12 milijardi kombinacija“, kaže se u časopisu New Scientist.

Govoreći o ogromnim izazovima s kojima se suočavaju istraživači na ovom novom polju nazvanom glikobiologija, Varki je rekao: „To je kao da smo tek otkrili Severnu Ameriku. Sada treba da šaljemo istraživačke ekspedicije da bismo ustanovili koliko je veliko to područje.“

Složenost mehanizama unutar žive ćelije očigledno ukazuje na postojanje inteligencije najvišeg stupnja. Ta činjenica kod mnogih izaziva osećanje izuzetnog strahopoštovanja. Da li i kod vas izaziva takvo osećanje? (Otkrivenje 4:11).