Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Mɛni Hewɔ Esa Akɛ Wɔná Hiɛnɔkamɔ?

Mɛni Hewɔ Esa Akɛ Wɔná Hiɛnɔkamɔ?

Mɛni Hewɔ Esa Akɛ Wɔná Hiɛnɔkamɔ?

EJI Daniel, gbekɛ fioo lɛ ni kansa lɛ gbe lɛ, ni awie ehe sane yɛ sane ni tsɔɔ hiɛ lɛ mli lɛ nijiaŋ eyajeee wui kulɛ, mɛni baaba? Ani kulɛ kansa lɛ baaya ní egboŋ? Mɛi ni heɔ yeɔ waa akɛ kɛ́ mɔ ko susuɔ nibii kpakpai ahe lɛ ebaaná gbɔmɔtsoŋ hewalɛ kpakpa lɛ po ewieŋ akɛ kulɛ, Daniel gboŋ. Enɛ hãa sane ko ni he hiaa waa lɛ feɔ faŋŋ. No ji, esaaa akɛ wɔwoɔ hiɛnɔkamɔ he fe nine. Ni tsɔɔ akɛ, jeee nɔ fɛɛ nɔ hiɛnɔkamɔ baanyɛ afee.

Adafitswalɔ ko kɛ dɔkita ko ni atsɛɔ lɛ Nathan Cherney lɛ gba sane. Yɛ amɛsanegbaa lɛ mli lɛ, dɔkita nɛɛ wie akɛ, kɛ́ aaye aabua mɔ ko ni bɛ hewalɛ waa lɛ, esaaa akɛ awoɔ hiɛnɔkamɔ he fe nine. Ewie akɛ: “Helatsɛmɛi komɛi awumɛi wie amɛshi amɛ akɛ, eji amɛsusuɔ nibii kpakpai ahe waa kulɛ, amɛhe ewa amɛ jeeŋmɔ.” Ekɛfata he akɛ: “Ejeee anɔkwale akɛ wɔbaanyɛ wɔtsɔ bɔ ni wɔsusuɔ nii ahe wɔhãa lɛ nɔ wɔtsa kansa, ni kɛ́ mɛi ná susumɔ akɛ helatsɛ ko baanyɛ etsɔ bɔ ni esusuɔ nii ahe ehãa lɛ nɔ etsa ekansa, ni kansa lɛ eyaaa lɛ, abaasusu akɛ lɛ ni ebɔɔɔ ehe mɔdɛŋ, ni kɛ́ mɛi ná susumɔ ni tamɔ nɛkɛ lɛ, belɛ, amɛkɛ helatsɛ lɛ yeee jogbaŋŋ.”

Yɛ anɔkwale mli lɛ, kɛ́ mɔ ko miiye hela ko ni ehiii tsamɔ, ní bɔ fɛɛ bɔ ni fee lɛ ebaagbe lɛ lɛ, etamɔ mɔ ko ni miiwu ta ni naa wa waa ni ebiɔ ni efee ekãa. Hewɔ lɛ, kɛ́ mɛi ni amɛsumɔɔ amɛsane lɛ hã amɛnu he tamɔ nɔ ni amɛbɔɔɔ mɔdɛŋ lɛ, ebafeɔ tamɔ nɔ ni amɛkɛ jatsu ni tsii miifata jatsu ni amɛtere momo ni amɛnaaa naa lɛ he. Ani esa akɛ enɛ ahã wɔmu sane naa akɛ hiɛnɔkamɔ he ehiaaa?

Dabi kwraa. Akɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, dɔkita lɛ ni wɔwie ehe sane lɛ kwɛɔ helatsɛmɛi yɛ gbɛ srɔto ko nɔ. Efeɔ nibii ni baahã helatsɛmɛi lɛ ahe ajɔ amɛ ni amɛkapiŋ tsɔ, moŋ fe ebaatsa hela lɛ loo ehã amɛwala sɛɛ atsɛ fioo. Dɔkitafoi ni kwɛɔ mɛi yɛ nɛkɛ gbɛ nɔ lɛ heɔ amɛyeɔ waa akɛ, kɛ́ akwɛ mɔ ko ni bɛ hewalɛ loo ebɛ hewalɛ waa po yɛ nɛkɛ gbɛ nɔ lɛ, ehãaa eye etsui tsɔ̃. Saji pii yɛ ni maa nɔ mi akɛ, hiɛnɔkamɔ baanyɛ afee nɔ ni fe nakai po.

Hiɛnɔkamɔ Yɛ Hewalɛ

Dɔkita ko ni atsɛɔ lɛ W. Gifford-Jones ni tswaa helatsamɔ he saji ahe adafi lɛ wie akɛ: “Hiɛnɔkamɔ yeɔ ebuaa waa yɛ helatsamɔ mli.” Dɔkita nɛɛ kwɛ amaniɛbɔi srɔtoi ni kɔɔ mɛi ni miiye hela ni ehiii tsamɔ ni baagbe amɛ lɛ amli. Mɛi komɛi heɔ amɛyeɔ akɛ, ehe hiaa waa ni aye abua helatsɛmɛi nɛɛ bɔ ni afee ni amɛkaye amɛtsui tsɔ. Niiamlitaomɔ ko ni afee yɛ afi 1989 mli lɛ tsɔɔ akɛ, kɛ́ aye abua helatsɛmɛi yɛ nɛkɛ gbɛ nɔ lɛ, ehãa amɛwala sɛɛ tsɛɔ fe mɛi ni náaa yelikɛbuamɔ ni tamɔ nakai lɛ. Shi niiamlitaomɔ ko ni afee nyɛsɛɛ nɛɛ hãaa sane nɛɛ afee faŋŋ. Fɛɛ sɛɛ lɛ, niiamlitaomɔi srɔtoi ema nɔ mi akɛ, helatsɛmɛi ni ayeɔ abuaa amɛ koni amɛkaye amɛtsui tsɔ lɛ náa miishɛɛ ni amɛhe jɔɔ amɛ fe mɛi ni afeee nakai ahãaa amɛ lɛ.

Yɛ niiamlitaomɔ ko mli lɛ, akwɛ mɛi ni kɛ amɛjwɛŋmɔ maa nibii kpakpai anɔ kɛ mɛi ni yeɔ amɛtsui waa lɛ kɛyashi be ko, koni akɛkwɛ amɛteŋ mɛi ni baaná tsui hela. Abibii hii ni fa fe 1,300 saji jogbaŋŋ koni akɛkwɛ kɛji amɛsusuɔ nibii kpakpai ahe loo amɛyeɔ amɛtsui waa. Afii nyɔŋma sɛɛ lɛ, ana akɛ hii nɛɛ ateŋ mɛi ni fa fe 100 mlijai 12 ná tsui hela. Hii nɛɛ ateŋ mɛi aaafee 100 mlijai 70 yeɔ amɛtsui waa. Laura Kubzansky, ni tsɔɔ helatsamɔ nitsulɔi nii yɛ Harvard School of Public Health lɛ wie akɛ: “Nibii ni mɛi damɔɔ nɔ amɛkɛɔ akɛ ‘kɛ́ mɔ ko susuɔ nibii kpakpai ahe’ lɛ no baahã ená gbɔmɔtsoŋ hewalɛ kpakpa lɛ ateŋ pii bɛ faŋŋ, shi yɛ tsui hela gbɛfaŋ lɛ, nɔ ni ana yɛ niiamlitaomɔ nɛɛ mli lɛ fata anɔkwa saji ni tsɔɔ akɛ, kɛ́ mɔ ko susuɔ nibii kpakpai lɛ ahe lɛ, ebaawa akɛ ebaaná tsui hela lɛ ahe.”

Niiamlitaomɔi komɛi ehã ana akɛ, mɛi ni susuɔ akɛ amɛbɛ gbɔmɔtsoŋ hewalɛ kpakpa lɛ, kɛ́ afee amɛ opireshɛŋ lɛ, etsɛɔ dani amɛnáa hewalɛ, shi ebɛ lɛ nakai yɛ mɛi ni susuɔ akɛ amɛyɛ gbɔmɔtsoŋ hewalɛ kpakpa lɛ gbɛfaŋ. Ana hu akɛ, mɛi ni susuɔ nibii kpakpai ahe lɛ awala sɛɛ tsɛɔ. Yɛ niiamlitaomɔ ko mli lɛ, akwɛ bɔ ni susumɔ ni mɛi hiɛ yɛ gbɔlɛ he lɛ náa mɛi ni egbɔlɔ lɛ anɔ hewalɛ ehãa. Ahã saji komɛi ni tsɔɔ akɛ mɛi ni egbɔlɔ lɛ ahiɛ kã shi waa, ni amɛyɛ niiashikpamɔ lɛ, baho yɛ mɛi ni egbɔlɔ lɛ ahiɛ oyayaayai. No sɛɛ lɛ, ana akɛ amɛná hewalɛ waa, ni amɛmiiya amɛmiiba. Yɛ anɔkwale mli lɛ, amɛná hewalɛ waa oookɛɛ amɛkɛ otsii 12 sɔŋŋ egbɔle amɛkpɔiaŋ!

Mɛni hewɔ etamɔ nɔ ni mɛi ni yɔɔ hiɛnɔkamɔ, ni susuɔ nibii kpakpai ahe, ni yeee amɛtsui tsɔ lɛ yɔɔ gbɔmɔtsoŋ hewalɛ kpakpa lɛ? Jeŋ shikpalɔi kɛ dɔkitafoi nyɛɛɛ ahã sanebimɔ nɛɛ hetoo kɛ nɔmimaa, ejaakɛ ekolɛ amɛnuko bɔ ni jwɛŋmɔ lɛ kɛ gbɔmɔtso lɛ tsuɔ nii ehãa lɛ shishi jogbaŋŋ. Fɛɛ sɛɛ lɛ, amɛteŋ mɛi ni kaseɔ sane nɛɛ he nii lɛ baanyɛ adamɔ amɛniiashikpamɔ nɔ amɛwie nɔ ko yɛ he. Akɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, mɔ ko ni kaseɔ jwɛŋmɔ lɛ he nii lɛ wie akɛ: “Kɛ́ mɔ ko yɛ miishɛɛ ni eyɛ hiɛnɔkamɔ lɛ, etsui nyɔɔ emli. Kɛ́ mɔ ko nu he nakai lɛ, enuuu tɔlɛ he tsɔ, ni egbɔmɔtso lɛ tsuɔ nii jogbaŋŋ. Efata nibii ni mɛi baanyɛ afee koni amɛná gbɔmɔtsoŋ hewalɛ kpakpa lɛ ahe.”

Enɛ baanyɛ afee sane hee ko kwraa kɛhã dɔkitafoi kɛ jeŋ shikpalɔi komɛi, shi ejeee nakai yɛ mɛi ni le Biblia lɛ mli jogbaŋŋ lɛ agbɛfaŋ. Aaafee afii 3,000 ni eho nɛ lɛ, Nyɔŋmɔ kɛ emumɔ lɛ tsirɛ nilelɔ Maŋtsɛ Solomon ni eŋma yɛ sane nɛɛ he akɛ: “Tsui ni yɔɔ miishɛɛ lɛ, eji tsofa kpakpa, shi tsui ni ekumɔ lɛ, egbɔjɔɔ mɔ.” (Abɛi 17:22) Shi kadimɔ bɔ ni ŋmalɛ nɛɛ wie sane nɛɛ he ehã lɛ. Ekɛɛɛ akɛ tsui ni yɔɔ miishɛɛ lɛ tsaa hela fɛɛ hela, shi moŋ ekɛɛ “eji tsofa kpakpa.”

Yɛ anɔkwale mli lɛ, eji hiɛnɔkamɔ ji tsofa kulɛ, dɔkitafonyo fɛɛ dɔkitafonyo baajie yi ehã helatsɛmɛi. Shi jeee gbɔmɔtsoŋ hewalɛ kpakpa pɛ hiɛnɔkamɔ hãa mɔ náa.

Bɔ Ni Hiɛnɔkamɔ Kɛ Tsuiyeli Saa Wɔshihilɛ He Ehãa

Niiamlitaolɔi ena akɛ, mɛi ni yeee amɛtsui tsɔ lɛ náa he sɛɛ yɛ gbɛi pii anɔ. Amɛbɔɔ mɔdɛŋ waa yɛ skul, nitsumɔ mli, kɛ shwɛmɔ akaŋshii amli. Akɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, akwɛ bɔ ni hiɛnɔkamɔ kɛ tsuiyeli náa yei foijelɔi akuu ko nɔ hewalɛ ehãa. Mɛi ni tsɔɔ amɛ foijee lɛ tsɔɔ bɔ ni yei nɛɛ baanyɛ ajo foi amɛhã lɛ mli. Nakai beiaŋ nɔŋŋ lɛ, abibii yei nɛɛ diɛŋtsɛ saji koni akɛna amɛteŋ mɛi ni yɔɔ hiɛnɔkamɔ kɛ mɛi ni yeɔ amɛtsui. Nɔ ni ana ji akɛ, hiɛnɔkamɔ ji nɔ titri ni hãa amɛyeɔ kunim waa, fe foijee hesai ni amɛtsɔɔlɔi lɛ tsɔɔ akɛ amɛyɔɔ lɛ. Mɛni hewɔ hiɛnɔkamɔ yɔɔ hewalɛ waa nakai lɛ?

Mɛi ekase tsuiyeli kɛ nijiaŋwujee he nii waa, ni amɛna anɔkwa saji komɛi. Yɛ afi 1960 kɛmiimɔ 1970 mli lɛ, akase kooloi anifeemɔi ahe nii, ni ana nɔ ko ni akpaaa gbɛ; no ji akɛ, kooloi lɛ ekomɛi feɔ amɛnii oookɛɛ amɛmiikɛɛ akɛ, ‘Nibii ehiŋ, hewɔ lɛ, mɛni hewɔ esa akɛ magba mihe naa.’ Amɛna akɛ, bei komɛi lɛ gbɔmɛi hu feɔ amɛnii yɛ nakai gbɛ nɔ. Akɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, akɛ mɛi komɛi yawo he ko ni gbɛɛmɔ ni tsurɔɔ mɔ toiiaŋ yɛ jɛmɛ, ni akɛɛ amɛ akɛ, kɛ́ amɛnyɛmɔ nibii komɛi anɔ lɛ, gbɛɛmɔ lɛ sɛɛ baafo. Ni lɛɛlɛŋ, amɛnyɛ amɛfo gbɛɛmɔ lɛ sɛɛ.

Akɛ kuu kroko tee jɛmɛ, ni akɛɛ amɛ nɔ kome too lɛ nɔŋŋ, shi ni amɛnyɛmɔ nibii lɛ anɔ lɛ, gbɛɛmɔ lɛ sɛɛ efooo. Tamɔ ekolɛ osusuɔ lɛ, kuu nɛɛ mli bii lɛ ateŋ mɛi babaoo anijiaŋ je wui. Sɛɛ mli lɛ, akɛ amɛ tee jɛmɛ ekoŋŋ, shi amɛsumɔɔɔ ni amɛnyɛɔ nibii lɛ anɔ. Amɛmu sane naa akɛ, nɔ ko nɔ ko bɛ ni amɛbaafee ni nibii baahi. Shi yɛ nakai kuu ni ji enyɔ lɛ mli po lɛ, mɛi ni yɔɔ hiɛnɔkamɔ lɛ anijiaŋ ejeee wui.

Bɔ ni mɛi lɛ fee amɛnii amɛhã lɛ tsirɛ nuu ko ni atsɛɔ lɛ Dr. Martin Seligman, ni fata mɛi ni to niiamlitaomɔ nɛɛ he gbɛjianɔ lɛ ahe lɛ, ni ebɔi hiɛnɔkamɔ kɛ nijiaŋwujee he nikasemɔ. Ekɛ afii pii kase bɔ ni mɛi ni nijiaŋ jeɔ wui oya lɛ susuɔ nii ahe amɛhãa lɛ he nii. Emu sane naa akɛ, mɛi ni tamɔ nakai lɛ ebɔɔɔ amɛhe mɔdɛŋ yɛ nibii pii amli, ni bei pii po lɛ, amɛtsuuu saji ahe nii kwraa. Naa nɔ ni Seligman wie yɛ su nɛɛ he: “Afii 25 ni mikɛtao nii amli lɛ ehã mina akɛ, kɛ́ daa nɛɛ wɔsusuɔ nii ahe tamɔ mɛi ni nijiaŋ jeɔ wui oya lɛ feɔ lɛ, no lɛ, wɔbaanu he akɛ naagbai ni wɔkɛkpeɔ lɛ fɛɛ jɛ wɔ, amɛsɛɛ efooo, ebaasa nɔ fɛɛ nɔ ni wɔfeɔ lɛ ahe, ni wɔkɛ naagbai pii baakpe, ja wɔtsake bɔ ni wɔsusuɔ nii ahe wɔhãa lɛ.”

Shi kome ekoŋŋ lɛ, ekolɛ mɛi komɛi baana sane nɛɛ akɛ sane hee, shi ejeee sane hee kɛhã mɛi ni kaseɔ Biblia lɛ. Kwɛmɔ nɔ ni abɛ nɛɛ kɛɛ: “Kɛ́ onijiaŋ je wui yɛ haomɔ gbi nɔ lɛ, ohewalɛ baaba shi.” (Abɛi 24:10) Hɛɛ, Biblia lɛ tsɔɔ faŋŋ akɛ, nijiaŋwujee kɛ susumɔi ni ejaaa ni ehãa mɔ náa lɛ, hãaa mɔ aná ekãa kɛfee nɔ ko. Shi mɛni obaanyɛ ofee koni onijiaŋ akaje wui, ni oná hiɛnɔkamɔ moŋ?

[Mfoniri]

Hiɛnɔkamɔ yeɔ ebuaa mɔ waa