Nen video ma nwang'ere

Nen lembe ma nwang'ere i iye

Icopo nyego ku paru ma cuu ngo

Icopo nyego ku paru ma cuu ngo

Icopo nyego ku paru ma cuu ngo

IBED ibedo ku nen ma nenedi iwi lembe moko m’ugam uturo cwinyi? Tin jururieko ma dupa giyero nia dwokowang’ penji maeno nyutho lembe ma lee iwi ng’atini ka nyo etie ku paru ma ber kunoke ku paru ma rac. Wan ceke wanwang’ara ku peko i kwo mwa, jumoko nisagu jumange. Pirang’o jumoko gidok giii kendo kendo i ng’ei ma ginwang’iri ku peko, ma ke lundo jumange cwinygi tur pio pio kadok i ng’ei peko ma nyanok?

Ku lapor, kepar nia ibesayu tic. Icidh iweco ku bos, ento eyiyi ngo i tije. Lembe maeno ketho ibedo ku paru ma nenedi? Saa moko icopo nwang’u nia in re m’itie lembe, man icopo nwang’u nia etie lembe ma bithum ungo, icopo beyero yor i ii kumae: ‘ng’atu moko mbe ma romo yiyo dhanu ma ve an e i tic. Abinwang’u ngo tic nyanok de.’ Kunoke ma rac magwei, icopo weko lembe acel maeno ubed kud atelatela iwi nen m’itie ko iwi kwo peri zoo, ma nwang’u iparu nia, ‘atie ubadhu ma yerere ngo. Ambe ku kony ni ng’atu moko acel de.’ Lembe maeno nyutho nia ng’atini utie ku paru ma rac.

Ninyego ku paru ma rac

Icopo timo ang’o pi ninyego ku paru ma rac? Lembe mi kwong’o ma pire tek utie ning’eyo nia itie ku paru ma rac. Lembe m’ulubo utie ninyego ku paru ma racne. Say nikenyang’ i lembe i ayi m’ukoc. Ku lapor, nyo etie lemandha nia inwang’u ngo tic pilembe ng’atu moko mbe ma copo yiyi i tic? Kunoke nyo ecopere nia bos ubino sayu kende kende ng’atu m’utie ku bodho m’imbe ko?

Tii ku lembe moko ma tap pi nikabu paru ma cuu ngo m’ukadhu mukero. Nyo kwer ma jukweri ko i tic wang’ acel kende unyutho andhandha nia itie ubadhu, kunoke nyo icopo paru pi lembe mange m’ubewotho ma ber i kwo peri, calu ve thenge peri mi tipo, winjiri m’itie ko ku juruot peri, kunoke jurimbi? Ponj ning’eyo nia lembe m’ibeparu apara nia bibedo rac copo nyotho lembe dong’ magwei. I andha ca, ing’eyo nia andha dong’ ibinwang’u ngo tic nyanok de? Lembe tie dupa m’icopo timo pi nikabu paru ma rac cen.

Paru ma ber m’ucungo iwi lembakeca

I kind oro m’ukadhu ceng’ini eni, jururieko ginyutho thelembe moko ma ber mandha mi genogen, ento ecoko ngo thelembene ceke. Giyero nia genogen utie niyiyo nia ibed ibedo ku copo mi tundo i lembakeca peri. Calu ma ponji m’ulubo binyutho, genogen utie ku thelembe ma lee nisagu nitundo i lembakeca moko. Ento thelembe maeno ma gimiyo, utie ku kony i lembe dupa. Ka waketho wiwa i kum thenge maeno mi genogen, eno copo konyowa nibedo ku paru ma ber m’ucungo iwi lembakeca.

Kara wang’ei nia wacopo tundo i lembakeca mwa moko mi nindo m’ubino, ukwayu wakewaketh lembakecane man wacak nipong’ogi. Kan inwang’u nia ibed ipangu ngo lembe i ayi maeno, ecopo bedo ber nia ikepar lembe kilili mandha pi lembakeca m’ibed iketho. Mi kwong’o, nyo itie ku lembakeca moko? Etie yot dit nicaku timo lembe i ayi ma watime ko kubang’ rupiny man awingawinga mi kwo copo ketho waparu ngo nia i kwo mwa wabemito ang’o i andha, nia ang’o ma tie gin ma pire tek nisagu iwa. Pi cik mir ukungu maeni m’uwacu nia kwayu nilar pangu lembe ma pigi tek nisagu, Biblia ular uwacu con dit kumae: “Wung’ii lembe ma pigi tek nisagu.”​—Jufilipi 1:10.

Kinde ma wadaru pangu lembe ma pigi tek, edoko iwa yot niketho wiwa i kum lembakecane ma pigi tek, calu ve m’uneno thenge mwa mi tipo, juruot mwa, man tic. Pire tek nia kud wacok lembakeca dupa wang’ acel, man kwayu wang’ey nia kubang’ lembakeca ma waketho, wacopo tundo i iye yot yot. Kan etie tek nitundo i lembakeca moko ma waketho, eno copo caku dieng’o cwinywa, man cwinywa de copo tur. Pieno re ma wang’ ma pol, etie lembe ma ber nipoko i lembakeca moko ma copo ting’o saa ma lee ni lembakeca ma nyathindho thindho.

“Kan ava nuti, yo nen gire.” Eno tie wec ma jucaku tiyo ko niai con, re lemandha moko nuti i iye. Ka watie ku lembakeca moko ma pire tek i wiwa, ubekwayu kawoni wabed kud ava mi time, niwacu waii ku kero mwa ceke man waketh wiwa nitundo i iye. Gin ma copo konyowa niketho wiwa zoo i kum lembakeca mwa utie nineno valer pare man bero ma nipong’o lembakecane copo miyo iwa. I andha, macero copo wok, ento ukwayu wanengi ni gin ma gibikadhu akadha kakare ninenogi ni gin moko ma wacopo ngo.

Re ukwayu wapar pi lembe moko ma wacopo timo pi nitundo i lembakeca mwa. Jagor lembe moko ma nyinge C. R. Snyder, m’uponjo bero mi bedo ku genogen i thucne, uwacu nia etie ber nineno yo ma tung’ tung’ ma copo konyojo nitundo i kum lembakeca moko. I ayi maeno, ka yo acel urombo ngo, wacopo tiyo ku mir ario, kunoke mir adek, kunoke mange.

Snyder uwacu bende nia kwayu ning’eyo nia saa ma kani ma mito niloko lembakeca mwa. Ka lembe moko udiyowa ma dong’ wacopo tundo ngo i lembakeca moko, nibedieng’ i kume copo turo cwinywa. Ento ka wawilo lembakecane ku mange ma wacopo tundo i kume yot yot, eno copo miyo iwa genogen.

Biblia utie ku lapor ma ber mandha iwi lembe maeno. Ubimo Daudi ugam umaru lee dit nigiero hekalu ni Yehova Mungu pare. Ento Mungu uyero ni Daudi nia wode ma Suleman re ma binwang’u rwom maeno. Kakare ma lembene unyai can i Daudi man cwinye utur, egam eloko lembakeca pare. Emiyere ku tego pare zoo nicoko sente man jamtic ma wode bibedo ku yenyne pi nidaru tic maeno.​—1 Ubimo 8:17-19; 1 Lemkei 29:3-7.

Kadok nwang’u dong’ wadaru kabu paru ma cuu ngo kud i wiwa, watie ku genogen i kadhiri moko man watie ku paru ma ber m’ucungo iwi lembakeca de, re saa moko genogen mwa copo thum. Nenedi? I ng’om maeni, lembe ma dupa ma ketho wabayu genogen, giai kud i lembe ma wambe ku copo nyanok de i wigi. Kinde ma wabeparu pi peko ma tung’ tung’ ma tin ubenuro dhanu: can, lwiny, lembe ma turo twero mi dhanu, twoyo man tho; wacopo penjara nia ang’o ma romo konyowa nibedo ku nen ma ber?

[Cal]

Ka juyiyi ngo i tic moko m’imaru, nyo ibed iparu nia ibinwang’u ngo tic nyanok de?

[Cal]

Ubimo Daudi unyutho nia etie ayika niloko paru pare iwi lembakeca