KAKO gledate na neuspjehe koje doživljavate? Mnogi stručnjaci sada smatraju da na temelju toga možemo lako zaključiti jesmo li optimisti ili pesimisti. Svatko se od nas — netko manje, a netko više — suočava s teškim životnim problemima. No kako to da se neki uspiju oporaviti od nedaća i s puno optimizma krenuti ispočetka, dok se drugi predaju čim se pojave neki relativno mali problemi?

Naprimjer, zamislite da tražite posao. Otišli ste na razgovor, ali niste dobili posao. Kako se osjećate nakon toga? Možda pomislite da je to zbog toga što se nekome niste svidjeli kao osoba i da je problem u vama, pa sami sebi kažete: ‘Tko bi želio zaposliti osobu kao što sam ja? Nikad neću naći posao’ ili, što je još gore, mogli biste dozvoliti da jedan takav neuspjeh potpuno iskrivi vaše gledište o sebi, pa počnete razmišljati da ste izgubljen slučaj i da nikome niste ni od kakve koristi. Svako takvo razmišljanje zapravo je odraz pesimističnog stava.

Kako se možete oduprijeti takvom načinu razmišljanja? Prije svega morate naučiti prepoznati negativne misli. Nakon toga morate se boriti protiv njih. Potražite neka druga, razumna objašnjenja. Naprimjer, je li istina da niste dobili posao zbog toga što nitko ne bi zaposlio osobu poput vas ili je pak moguće da niste imali potrebne kvalifikacije?

Koncentrirate li se na konkretne činjenice, uvidjet ćete da vas negativne misli muče zbog toga što ste preuveličali problem. Da li to što su vas jednom odbili stvarno znači da ništa ne radite kako treba? Postoje li neka područja u kojima možete biti zadovoljni onim što ste postigli — recimo u duhovnom pogledu, obiteljskom životu ili u odnosima s prijateljima? Naučite odbaciti svoja mračna predviđanja i nemojte dramatizirati. Napokon, kako možete znati da nikada nećete pronaći posao? No postoji još mnogo toga što možemo učiniti kako bismo nadvladali negativno razmišljanje.

Posljednjih godina znanstvenici su došli do jedne zanimljive, mada malo uske definicije nade. Oni kažu da je nada vjera u ostvarenje zadanih ciljeva. Mada će naredni članak pokazati da nada podrazumijeva još puno više, ova se definicija čini točna iz više razloga. Ako se usredotočimo na taj aspekt naše nade, to nam može pomoći da budemo pozitivniji i da razmišljamo na svrsishodan način.

No da bismo mogli vjerovati da ćemo ostvariti svoje ciljeve, moramo već imati određeno iskustvo u postavljanju i ostvarivanju ciljeva. Ukoliko to nije slučaj, možda bi bilo dobro da ozbiljno razmislite o ciljevima koje si postavljate. Kao prvo, da li uopće imate neki cilj? Vrlo je lako upasti u kolotečinu i juriti kroz život, ne razmišljajući što zapravo želimo i što nam je u životu najvažnije. U vezi s praktičnim načelom postavljanja jasnih prioriteta učimo da je Biblija još davno prije mudro rekla: ‘Uvjerite se što su važnije stvari’ (Filipljanima 1:10).

Kad odredimo prioritete, bit će nam lakše postaviti glavne ciljeve na različitim područjima života, primjerice u duhovnom pogledu, u obitelji, na poslu ili u školi. Međutim, vrlo je važno ne zadati si odmah previše ciljeva i voditi računa o tome da to budu ciljevi koje možemo ostvariti. Ukoliko imamo ciljeve koje je teško ostvariti, to nas može obeshrabriti i navesti da odustanemo. Stoga je obično najbolje neke veće, dugoročne ciljeve podijeliti na više manjih, kratkoročnih ciljeva.

“Sve se može kad se hoće.” Tako glasi jedna stara izreka, koja zvuči prilično istinito. Nakon što smo odredili glavne ciljeve, potrebno nam je nešto što će nas poticati da ih ostvarimo, a to su želja i odlučnost. Svoju ćemo odlučnost ojačati tako da razmišljamo o važnosti svojih ciljeva i koristima koje ćemo imati ako ih ostvarimo. Naravno, uvijek će biti nekih prepreka, no trebamo se naučiti na njih gledati kao na izazove, a ne kao na nešto nepremostivo.

No isto tako trebamo razmisliti i o tome kako ćemo ostvariti svoje ciljeve. Pisac C. R. Snyder, autor opsežne studije o važnosti nade, predlaže da razmislimo o više načina na koje bismo mogli to učiniti. Tada ćemo, ukoliko nam to ne uspije na jedan način, moći pokušati na neki drugi.

Snyder ujedno kaže da je potrebno naučiti jedan cilj zamijeniti drugim. Ukoliko doista nismo u mogućnosti ostvariti neki cilj, pretjerana briga zbog toga samo će nas obeshrabriti. No ukoliko ga zamijenimo nekim realnijim ciljem, i dalje ćemo imati nešto čemu se možemo radovati.

S tim u vezi Biblija sadrži jedan vrlo poučan primjer. Kralj David silno je želio sagraditi hram za svog Boga, Jehovu. No Bog mu je rekao da će to učiniti njegov sin Salamun. David se nije zbog toga ljutio ili razočaran tvrdoglavo ustrajao u svojoj namjeri, već je promijenio cilj. Počeo je revno sakupljati priloge i materijal kako bi svom sinu omogućio da dovrši taj projekt (1. Kraljevima 8:17-19; 1. Dnevnika 29:3-7).

No čak i ako pozitivnim i svrsishodnim načinom razmišljanja uspijemo nadvladati pesimizam, i dalje nam se može događati da nas u nekim situacijama preplavi beznađe. Zbog čega? Zbog toga što na to utječu brojni faktori na koje ne možemo utjecati. No kako možemo zadržati pozitivan stav dok slušamo o siromaštvu, ratovima, nepravdi, sveprisutnom strahu od bolesti i smrti te drugim strašnim problemima koji pogađaju ljude oko nas?