Fanatu ki te fakasologa

Fanatu ki te fakasologa o mataupu

E Mafai o ‵Teke Atu Koe ki te Kilokiloga Fakafanoanoa

E Mafai o ‵Teke Atu Koe ki te Kilokiloga Fakafanoanoa

E Mafai o ‵Teke Atu Koe ki te Kilokiloga Fakafanoanoa

NE A ou lagonaga ki tulaga fakafanoa‵noa ne fepaki mo koe? E tali‵tonu nei a tino ‵poto e tokouke me i te tali ki te fesili tenā e fakaasi faka‵lei mai i ei me ko koe se tino mata fiafia io me se tino mata fanoanoa. E logo‵mae tatou katoa i tofotofoga kese‵kese i te olaga. Kae e uke atu a tofotofoga o nisi tino i lō nisi tino. Kaia ne mafai ei ne nisi tino o toe taumafai mai tua o te fe‵pakiga mo tulaga faiga‵ta, kae ko nisi tino ko loto vāi‵vai eiloa mai tua fua o nai tamā tulaga faiga‵ta?

Mafaufau la me ko ‵sala koe ki se galuega ‵togi. E ‵kami koe ke fakasau‵tala aka kae se maua ne koe. Ne a la ou mafaufauga i te otiga? Kāti ko mafaufau koe me ona ko te mea ko se talia ne latou koe, e iku loa o fai mo fai se fakalavelave tumau kae fai ifo koe, ‘E seai se tino e fia fakagalue ne ia au. Ka se toe maua ne au se galuega ‵togi.’ Io me sili atu i te masei, e mafai o talia ne koe te vaegā kilokiloga tenei ke fakaseaoga ei a vaega katoa o tou olaga mai te mafaufau penei, ‘E seai se mea e mafai ne au o fai. Ko seai soku aoga ki so se tino.’ I tulaga takitasi konā, a vaegā mafaufauga penā ko te kilokiloga fakafanoanoa.

Ke ‵Teke Atu ki te Kilokiloga Fakafanoanoa

E mafai pefea o ‵teke atu koe ki ei? Muamua la, e tāua ‵ki ke iloa ne koe a vaegā kilokiloga fakafanoa‵noa. A te suā mea e ‵tau o fai, ko te ‵teke atu ki ei. Onoono ki pogai ‵lei ne seki maua ei ne koe te galuega tenā. E pelā mo te mea tenei, e mata, e tonu eiloa me ne seki maua ne koe te galuega me e seai se tino e fia fakagalue ne ia koe? Io me kāti e manako fua a te pule ki se tino telā e isi ne ana nisi atamai?

A te saga atu ki manatu ‵tonu, ka lavea ei ne koe me i tau kilokiloga fakafanoanoa ne māfua mai i manatu fakalasi‵lasi. E mata, ko seai eiloa sou aoga me ne seki maua fua ne koe te galuega i te taimi nei, io me e mata, e mafai o mafaufau koe ki nisi vaega o tou olaga kolā ne iku manuia koe i ei—e pelā mo ou fakamoemoega faka-te-agaga, tou olaga faka-te-kāiga, io me ko tou va fakataugasoa mo nisi tino? ‵Teke atu ki te mafaufau ki mea kāti e mafai o ‵tupu i aso mai mua kae mafaufau ki manatu ‵tonu. A te ‵tonuga loa, e mata, e iloa tonu ne koe me ka se mafai eiloa o maua ne koe se galuega? E uke atu a mea e mafai ne koe o fai ke ‵teke atu ki mafaufauga sē ‵lei.

Mafaufauga ‵Lei Kae Aoga

I tausaga fakamuli nei, ne fakaasi mai ne tino fai sukesukega se uiga mautinoa kae gali o te pati ko te fakamoemoe. E fai mai latou me e aofia i te pati ko te fakamoemoe a te talitonuga me ka mafai o fakataunu ne koe ou fakamoemoega. I te suā mataupu, ka fakaasi mai i ei me e uke atu a mea e aofia i te pati fakamoemoe. Kae ko te uiga tenei e foliga aoga mai i auala e uke. A te saga tonu atu ki ou fakamoemoega totino i te auala tenei, e mafai o fesoasoani mai ke ati aka ne tatou a mafaufauga ‵lei kae aoga.

E ‵tau o ata‵mai tatou i te fakatokaga o ‵tou fakamoemoega kae taumafai ki ei ko te mea ke mafai o fakataunu ne tatou. Kafai e mafaufau koe me e se atamai koe i vaegā mea penā, kāti se mea ‵lei ke mafaufau ‵mafa koe ki fakamoemoega kolā e taumafai koe ki ei. Muamua la, e a, e isi ne ou fakamoemoega? Se mea faigofie fua ke ‵saga atu tatou ki faifaiga masani mo fakalavelave o te olaga e aunoa mo te mafaufau faka‵lei ki mea e ma‵nako tonu tatou ke fai i te olaga, mo toe mea tāua ki a tatou. Ko leva ne sae mai i te Tusi Tapu a te akoakoga fakavae aoga tenei e uiga ki te fakatokaga o toe mea tāua i te olaga: ‘Ke fakamautinoa aka a mea kolā e sili atu i te tāua.’—Filipi 1:10.

Kafai ko oti ne fakatoka faka‵lei a mea kolā e ‵tau o fakamuamua, ko sili atu ei te faigofie ke filifili aka a nisi fakamoemoega tāua i feitu kese‵kese, e pelā mo ‵tou olaga faka-te-agaga, ‵tou olaga faka-te-kāiga, mo ‵tou olaga masani. Kae se mea tāua ke mo a ma to uke a fakamoemoega e kausaki muamua tatou ki ei, kae e ‵tau o kausaki muamua ki se fakamoemoega telā e faigofie ke fakataunu. Kafai e faigata ke fakataunu se fakamoemoega, e mafai eiloa o fakafi‵ta kae mafai o loto vāi‵vai tatou i ei. Tela la, se mea ‵lei eiloa ke vaevae aka ne koe ou fakamoemoega ‵lasi ki tamā fakamoemoega kolā e mafai o fakataunu i se taimi toetoe.

“Kafai e isi se loto fai mea mafai, ka isi faeloa se auala ke fai ei.” Ko pati i se mua‵gana i aso mua kae e isi eiloa ne nai muna‵tonu i ei. Kafai ko isi ne fakamoemoega tāua i ‵tou mafaufau, e ‵tau o maua ne tatou a te loto fai mea mafai—te manakoga mo te loto taumafai—kae kausaki atu ki ei. E mafai o fakamalosi aka te loto taumafai tenā mai te mafaufau ki te tāua o ‵tou fakamoemoega mo fakamanuiaga kolā e iku mai i ei. E tonu, ka ‵sae aka a fakalavelave, kae e ‵tau o ‵kilo atu ki ei pelā me ne tulaga faiga‵ta, i lō te kilo atu ki ei pelā me ko te gataga o mea katoa.

E se gata i ei, e ‵tau foki o mafau‵fau tatou ki auala aoga ke fakataunu ‵tou fakamoemoega. A te tino tusitala ko C. R. Snyder, telā ne fai ne ia se sukesukega lasi ki te tāua o te fakamoemoe, ne fai mai me se mea ‵lei a te mafaufau ki auala e uke ke fakataunu ei so se fakamoemoega. Tela la, kafai e se aoga te auala e tasi, e mafai o fakaaoga te lua o auala, te tolu io me e fanatu.

Ne fai mai foki a Snyder me se mea ‵lei ke iloa ne tatou te taimi tonu ke sui se fakamoemoega e tasi ki te suā fakamoemoega. Kafai ko faigata malosi ki a tatou ke fakataunu se fakamoemoega, a te kaitaua mo te mafaufau faeloa ki ei, ka fai ei ke loto vāi‵vai tatou. Kae kafai e sui ki se fakamoemoega tai faigofie ka tuku mai i ei se mea ke fakamoe‵moe tatou ki ei.

E maua i te Tusi Tapu se fakaakoakoga gali i te feitu tenei. Ne fakatāua malosi ne te tupu ko Tavita a te fakamoemoega ke faite se faletapu mō tena Atua, ko Ieova. Kae ne fai atu te Atua ki a Tavita me ko tena tama ko Solomona ka maua ne ia te tauliaga tenā. Kae i lō te fameo io me taumafai ke ‵teke atu ki te tulaga fakafanoanoa tenei, ne ‵fuli ne Tavita ana fakamoemoega. Ne fakaaoga ne ia tena malosi kātoa i te fakaputuga o tupe mo mea faite fale, ko te mea ke mafai ne tena tama o fakaoti faka‵lei te galuega fakatūtū tenei.—1 Tupu 8:17-19; 1 Nofoaiga Tupu 29:3-7.

Kafai foki loa ne iku manuia tatou i te atiakaga o ‵tou fakamoemoega totino mai te ‵teke atu ki kilokiloga fakafanoa‵noa kae ati aka a kilokiloga ‵lei kae aoga, koi mafai eiloa o fakavā‵vai tatou i mea e fakamoe‵moe tatou ki ei. E pefea la? Ia, a te ukega o lagonaga sē aoga kolā e fe‵paki mo tatou i te lalolagi tenei, e māfua mai eiloa i mea kolā e se mafai o pule faka‵lei atu tatou ki ei. Kafai e mafau‵fau tatou ki fakalavelave e uke kolā e fakalogo‵mae atu ki tino—pelā mo te mativa, taua, faifaiga sē fakamaoni, te gasolo aka o fakama‵taku a masaki mo te mate—e mafai pefea o fakatumau ne tatou se kilokiloga ‵lei?

[Ata i te itulau e 7]

Kafai ko se maua ne koe se galuega telā ne manako koe ki ei, e mata, ka fakaiku aka ne koe me ka se toe mafai o maua ne koe se galuega ‵togi?

[Ata i te itulau e 8]

Ne fakaasi mai ne te tupu ko Tavita me ne toka a ia o fakafetaui aka tena olaga ki fakamoemoega ‵fou kolā e ‵sae aka