Skip to content

Skip to table of contents

O Pondola Oku Yuvula Ovisimĩlo ka Via Sungulukile

O Pondola Oku Yuvula Ovisimĩlo ka Via Sungulukile

O Pondola Oku Yuvula Ovisimĩlo ka Via Sungulukile

HO tenda ndati asumuo ove? Valua vakuoloño cilo, va tava okuti etambululo kepulilo eli olio li lekisa nda ove o kuete ocisimĩlo ca sunguluka ale ocisimĩlo ka ca sungulukile. Vosi yetu tua siata oku pita lapuluvi ka a lelukile komuenyo, vamue ca piãla vali okuti vakuavo ci sule. Momo lie vamue va molehẽla ndu okuti va yula ovitangi loku lipongiyila ovitangi vio kovaso, osimbu vakuavo va tokoka ndaño muẽle kovitangi vitito?

Sokolola okuti o kasi oku sanda upange woku sanda eteku. O pulisiwa pole ku nõliwa oco o talavaye. Ovisimĩlo vipi nda wa kuata? Pamue o sima okuti ocitangi ci kasi kokuove kuenda o ci tenda okuti ci ka amamako, loku li sapuila ove muẽle hati: ‘Lomue o ka nõla omunu ndame. Lalimue eteke a sanga upange woku sanda eteku.’ Handi vali pamue, ecelela okuti esumuo liaco li nyola ovituwa vikuavo viwa o kuete komuenyo, poku sima okuti: ‘Si cimueko. Si silivila ale.’ Kovolandu a-a avali onjila yaco yoku sokolola ka ya sungulukile.

Ndomo o Yula Ocisimĩlo ka ca Sungulukile

O yuvula ndati ocisimĩlo caco? Oku lilongisa oku limbuka ovisimĩlo viaco ka via sungulukile, olio enanga liatete kuenda ci kuete esilivilo. Onjila yikuavo oku ci yula. Tiamisila utima kovina via leluka. Ndeci, anga hẽ kua taviwile muẽle kupange omo okuti lomue wa ponduile oku ku nõla? Ale cime caco pamue wa kala oku sanda umue o kuete ovoloño akuavo?

Tiamisila utima kovina viocili, kuenje o ka limbuka okuti ovisimĩlo vimue, ka via sungulukile. Anga hẽ oku likaliwa kepuluvi limue ci lekisa hẽ okuti ku cimueko? O pondola oku ivaluka kolonepa vikuavo viomuenyo ndeci, kovopange espiritu, komuenyo wepata ale kukamba okuti wa siata oku o litunda ciwa? Lilongisa oku upa vutima wove ovisimilo ka via sungulukile viatiamẽla kovina vi pondola oku pita kovaso yoloneke loku vi tenda okuti viocili. Wa kũlĩha ndati okuti lalimue eteke o ka sanga upange woku sanda eteku? Kuenje o pondola oku linga ovina vialua oco o yuvule ovisimĩlo ka via sungulukile.

Ovisimĩlo Via Sunguluka Via Kunamela Koku Tẽlisa Ovimãho

Kanyamo a sulako, vakuakukonomuisa va sokiya ondaka yimue ya tiamẽla kelavoko. Ovo va popia hati elavoko li vetiya omunu oku tava okuti o ka tẽlisa ovimãho viaye. Ndomo ci ka lekisiwa vocipama cikuãimo velavoko mua kongela ovina vialua. Ondaka yaco yi pondola oku kuata esilivilo volonjila via li yekaila. Oku tiamisila utima kocisimĩlo eci celavoko ci tu kuatisa oku kuata ovisimĩlo via sunguluka, via kunamela koku tẽlisa ovimãho vietu.

Oco tu kolele okuti tu pondola oku tẽlisa ovimãho vietu, tu sukila oku kuata ulala wovimãho tu yongola oku tẽlisa kuenda evi tua tẽlisa ale. Nda osima okuti eli halioko ekalo liove, ci kuete esilivilo oku sokolola lika kovimãho o litumbikila. Catete, ove hẽ o kuete ovimãho? Ca leluka oku kupukila veyonjo lioku tiamisila utima kovina tu linga komuenyo okuti, tu ivalako oku sokolola ovina vikuete esilivilo kokuetu. Catiamẽla koku tumbika ovina via velapo, tua limbuka okuti Embimbiliya tunde kosimbu lia tu longisa ulandu u kuete esilivilo wokuti: “Kũlĩha ovina via velapo vali.”—Va Filipoi 1:10.

Noke yoku tumbika ovina tua velisapo, ci leluka vali oku nõla ovimãho vimue via leluka kolonepa vialua, ndeci komuenyo wetu wespiritu, wepata kuenda kovopange oku sanda eteku. Ci kuete esilivilo oku yuvula oku tumbika ovimãho vialua kefetikilo. Ca sungulukavo oku nõla ovimãho tua kũlĩha okuti tu pondola oku vi tẽlisa lonjila ya leluka. Nda ocimãho cimue ka calelukile oku ci tẽlisa ci pondola oku tu sumuisa ale pamue oku tokoka. Omo liaco, ci kuete esilivilo oku tepisa ovimãho vi vinene, vovimãho vitito okuti ka vi tumãla otembo yalua.

Olusapo lumue luosimbu kuenda citava okuti luocili hati, “Nda umue wa nõlapo oku linga cimue, o sanda onjila yoku ci tẽlisa.” Nda tu kuete ocimãho cimue vutima, tu sukila ongusu, ombili, onjongole kuenda oku nõlapo oku likolisilako oku ci tẽlisa. Tu pondola oku vokiya onjongole yetu poku sokolola kesilivilo liovimãho vietu kuenda esumũlũho tu tambula poku vi tẽlisa. Ocili okuti ku keya a tateka pole, tu sukila oku vi tenda ndovitangi vi pondola oku yuliwa.

Tu sukilavo oku sokolola kolonjila viwa vioku tẽlisa ovimãho vietu. Usonehi o tukuiwa hati C. R. Snyder, wa lilongisa ondongosi catiamẽla kesilivilo lielavoko, wa lekisa okuti tu sukila oku sokolola kolonjila via litepa ndomo tu tẽlisa ocimãho cimue. Kuenje eci onjila yimue ka yi tẽlisiwa tu pondola oku lupukila, kocimãho cavali, catatu, kuenda kovimãho vikuavo.

Snyder wa lekisavo okuti tu sukila oku lilongisa oku limbuka elivala lioku piñanya ocimãho cimue. Nda ocimãho cove ca tatekiwa, oku li vetala evelo ci pondola lika oku tu nenela esumuo. Handi vali, oku piñanya ocimãho cimue locimaho cikuavo ci tẽlisiwa, ci ka tu vetiya onjanja yi kuavo oku kuata elavoko.

Vembimbiliya muli ovolandu a lombolola catiamẽla kulandu owu. Soma Daviti wa yonguile calua oku tungila Yehova Suku onembele. Pole, Suku wa sapuila Daviti okuti hayeko wa laikele oku ci linga, omõlaye Salomone eye wa kuatele esumũlũho liaco. Daviti ka sumuile ale oku patãla Suku poku tambula esapulo liaco li sumuisa, Daviti wa pongolola ovimãho viaye. Wa tiamisila alikolisilo aye koku sokiya olombongo kuenda ovimalẽho omõlaye a laikele oku sukila koku tunga. —1 Olosoma 8:17-19; 1 Asapulo 29:3-7.

Ndaño tua tẽla oku pamisa elavoko lietu, oku yula ocisimĩlo ka ca sungulukile kuenda oku kuata ovisimĩlo via sunguluka vina via kunamela koku tẽlisa ovimãho, citava okuti handi tu pondola oku kuata ocitangi coku kuata elavoko nda tua sokolola ovina vinene. Momo lie? Onepa yalua yekambo lielavoko tu liyaka lalio voluali lulo ka tu tẽla oku ci tetulula. Tu amamako ndati lelavoko, ndaño lovitangi vi sumuisa vi seteka umbombe wetu ndeci, uhukũi, uyaki, ekambo liesunga ohele yoku vela kuenda yoku fa?

[Picture on page 7]

Nda kua taviwile kupange umue wa yonguile, ci lekisa hẽ okuti lalimue eteke o ka sanga upange?

[Picture on page 8]

Daviti wa lekisa esunguluko catiamẽla koku tumbika ovimãho