Nen video ma nwang'ere

Nen lembe ma nwang'ere i iye

Icopo nwang’u genogen mandha kani?

Icopo nwang’u genogen mandha kani?

Icopo nwang’u genogen mandha kani?

SAA peri ugam uling’ bip man ubenen ve nia eng’eny. Kinde m’isayu niyike, inweng’iri i wang’ ng’iyong’ic dupa. Dhanu ma giyiko saa gipong’ apong’a, jumoko m’i kindgi ubeyero lembe m’unyeng’i, jumange lundo ubeyero lembe m’ukoc. Dong’ iromo timo ang’o kan inwang’u nia karaman jadhugula peri re m’ugam uyiko saane oro ma lee i wang’e? M’umedo maeno, iwinjo nia etie ayika nikonyi m’umbe cul. Kawoni dong’ ing’eyo nia icidho i bang’ ng’a, kumeno ngo?

Kawoni kepor saa maeno ku copo peri mi geno lembe. Ka genogen peri ubecuku thum calu mi dhanu ma pol i nindo ma rac maeni, icopo nwang’u kony kani? Dhanu dupa romo yero nia gitie ku copo mi konyo, ento paru ma tung’ tung’ ma gimiyo copo nyotho wijo man giromo rombo ngo i kindgi. Pieno, etie ber nicidho i bang’ Ng’atu ma ku kwong’a ucwiyo dhanu ku copo mi bedo ku genogen. Biblia uwacu nia “eni bor ungo ku ng’atuman m’i kindwa” man nia etie ayika mituko ngo nikonyo.​—Tic mi Jukwenda 17:27; 1 Pethro 5:7.

Thelembe ma thuc mi genogen

I Biblia, genogen utie ku thelembe ma lac man ma thuc lee nisagu ma tin badokter, jururieko man ju ma gisomo timo mi dhanu. Wec mi dhok ma jukiewo iye Biblia ma juloko nia “genogen” thelembene tie nikuro kud ava man nikuro lembe ma ber. I adundo, genogen uketho i iye lembe ario. Mi kwong’o, utie ava mi gin moko ma ber man mir ario thelembe m’uketho iyiyo nia andha ginde bitimere. Genogen ma Biblia uweco pire utie ngo lembe ma jubeparu apara. Ento ecungo iwi kathere ma tek mi lembe m’utimere andha.

I ayi maeno, genogen uyenyo rombo ku yiyoyic m’ucikere nicungo iwi giranyutha, ento ungo niyiyo lembe m’umbe ninyang’ i iye. (Juebrania 11:1) Enre Biblia unyutho nia yiyoyic ukoc ku genogen.​—1 Jukorintho 13:13.

Wakemak lapor ma e: Kan ikwayu jarimbi moko nia ekonyi, icopo bedo ku genogen nia ebikonyi. Genogen maeno m’itie ko ucungo ngo iwi yamu, iyiyo jarimbi, ing’eye ma ber mandha, i wang’e de ineno ebed etimo bero ni dhanu man ebed ekonyogi. Yiyoyic man genogen m’itie ko kindgi tie ceng’ini mandha, man utie ku yeny pa wadi, ento gitie ngo gin acel. Icopo bedo ku genogen ma kumeno iwi Mungu nenedi?

Ukungu mi genogen

Mungu tie ukungu mi genogen mandha. I rundi mi Biblia, jubed julwong’o Yehova nia “genogen mir Israel.” (Yeremia 14:8) Genogen ceke mandha ma dhanu pare gibino ko ubed uai i bang’e; pieno ebino genogen migi. Genogen mandha utie ngo nibedo kud ava mi gin moko. Mungu ubed umiyo igi thelembe mandha m’ubed ukonyogi nibedo ku genogen. I kind oro ma dupa m’ebino timo kugi, ebed eng’olo igi lembe dupa man egam epong’o lembe m’eng’olone. Yocuwa m’ubino jatela mi nyithindho mir Israel uyero igi kumae: “Wung’eyo . . . nia gin acel de mbe m’urem mi gin ceke ma ber ma Yehova Mungu mu yero piwu; gin ceke timbre kakare iwu, gin acel de mbe i kinde m’urem.”​—Yocuwa 23:14.

Tin oro dak swaa i ng’eye de, etie pare andha nia gin ceke ma Yehova ng’olo timere. I Biblia, junwang’u lembang’ola dupa ma yawe mbe ma Mungu utimo, man kite ma gigam gipong’o ko tap tap. Calu ma lembe moko m’eng’olo ma gibino lembila gibipong’o m’umbe jiji moko nyanok de, jukiewogi i saa maeca calu ve dong’ gidaru timiri.

Eno re m’uketho wayero nia Biblia utie buku mi genogen. Kinde m’ibesomo kite ma Mungu ubed utimo ko lembe ni dhanu, eno bicweli niketho genogen peri i wiye dong’ nisagu. Jakwenda Paulo ukiewo kumae: “Gin ceke m’ukiewere yang’ con i Lembagora ukiewere pi ponji mwa, kara ni kum cirocir mwa man jukojuk ma wanwang’u i Lembagora, wabed ku genogen.”​—Jurumi 15:4.

Mungu umiyo iwa genogen ma kani?

Saa ma kani dhe ma wabedo ku yeny mi genogen nisagu? Nyo etie ngo kinde ma tho uwok i wiwa? Ento ni ju ma pol, etie tap kinde ma ng’atu moko ma gimaru utho re ma genogen migi de gam thum. I andha gin moko mange mbe ma daru genogen mwa nisagu tho. Tho copo weko de ngo ng’atu moko acel de m’i kindwa. Wacopo urara i kume pi nindo moko kende, ento wacopo cerara ngo ire. Eno re m’uketho Biblia ulwong’o tho nia “jakwor ma tokcen.”​—1 Jukorintho 15:26.

Ang’o ma romo konyowa nibedo ku genogen kinde ma tho uwok i wiwa? Verse mi Bible m’ulwong’o tho nia jakwor ma tokcen uyero bende nia ‘jubikabe woko.’ Yehova Mungu utie ku tego nisagu tho. Enyutho lembe maeno wang’ ma pol. Nenedi? Kinde m’ecero ju m’utho. Biblia unyutho nia Mungu utiyo ku tego pare wang’ abung’wen pi niketho dhanu ma githo gidok kwo kendo.

Wang’ acel, Yehova utiyo ku tego pare i ayi ma segi kinde m’emiyo copo ni Wode ma Yesu, pi nicero Lazaru ma jarimbe ma ceng’ini mandha, ma nwang’u utho nindo ang’wen udaru kadhu. Yesu utimo ngo lembe maeno aponda, ento kamaleng’ i wang’ udul dhanu.​—Yohana 11:38-48, 53; 12:9, 10.

Saa moko icopo penjiri kumae: ‘Pirang’o jubed jucero dhanu? Nyo gidok gitii ngo man githo kendo?’ Ee, gidok githo. Ento lembe ma tap ma Biblia ukoro iwi cer calu ve maeno, konyowa nibedo ngo kende kende kud ava nia wedi mwa ma wamaru gibidokwo kendo; ento watie ku thelembe mi geno nia gibicer. I ayi mange wacopo yero nia watie ku genogen mandha.

Yesu uyero kumae: “An a cer man kwo.” (Yohana 11:25) Etie ng’atu ma Yehova bimiyo ire copo mi cero dhanu iwi ng’om zoo. Yesu uyero kumae: “Saa ubebino ma dhanu ceke ma gin’i kabuli gibiwinjo dwand [Kristu] man gibiwok woko.” (Yohana 5:28, 29) Eyo, dhanu ceke ma ginindo i liel gitie ku genogen mi cer pi nidokwo kendo iwi ng’om m’udoko ni paradiso.

Jabila Isaya ukoro kite ma cer maeno bitimere ko, eyero kumae: “Avu peri bibedo kwo; avu para gibicer. Wuceu man wuwer wer, wu ju m’ubedo i utur; kum thoi peri en e calu thoi mir uboko, e ng’om biwodho avu.”​—Isaya 26:19

Eno tie lembe ma tielo cwiny ungo nia? Ju m’utho gitie agwoka mituko ngo, calu nyathin m’ubedo agwoka i min. I andha, dhanu ma gibeyom i liel gibedo agwoka i ung’ith pa Mungu ma Jategopko ma wie wil ungo nyanok de. (Luka 20:37, 38) Ceng’ini eni gibicer, gibimondo i ng’om mir anyong’a, man jubijologi de tap calu ma jujolo ko nyathin ma jubino kuro ku mer! Pieno, genogen utie kadok kinde ma tho uwok i wiwa.

Genogen copo timo iri ang’o?

Jakwenda Paulo uponjowa ku lembe lee iwi bero mi bedo ku genogen. Eyero nia genogen utie acel m’i kind jamlwiny ma pire tek, niwacu sabu. (1 Juthesaloniki 5:8) Pirang’o eporo genogen ku sabu? I rundi mi Biblia, jaaskari ubed ukendo sabu mi cuma pi nicidho i lwiny, wang’ ma pol, yor i sabune bedo bongu kunoke adila. Sabu maeno gwoke, ketho gin ma nwang’u copo maku wie man nege kadhu dong’ akadha. Paulo ubino miyo ponji ma kani nikadhu kud i lapor maeno? Calu ma sabu gwoko wijo, genogen bende gwoko ng’eyong’ec mwa, copo mwa mi paru lembe. Kan itie ku genogen ma tek m’urombo ku lembakeca pa Mungu, kinde m’ibinweng’iri ku peko, lworo man turcwiny bidaru ngo kwiyocwiny peri mir adunde. Ng’a m’i kindwa m’umbe ku yeny mi sabu maeno?

Paulo utiyo ku lapor mange ma nyang’ i iye yot pi niweco iwi genogen m’urombo ku yeny pa Mungu. Ekiewo kumae: “Genogen maeni utie iwa calu nanga pi ng’eyong’ec mwa, ma e mandha man ma tek.” (Juebrania 6:19) Calu ma Paulo uoy i nam wang’ dupa, eng’eyo cuu mandha bero pa nanga. Kinde ma yamu utuk iwi dhanu i nam, junam gibolo nanga mi yei i the pii. Kinde m’emondo i kwiyo mi the nam man emoko ma tek, eno konyo yei nipor ma ber iwi mujanga m’umbe ariti kakare ma yamu ucwale i dhuwat man ecidh eng’enye i lak cana.

Kumeno bende, ka watie ku genogen “mandha man ma tek” i lembang’ola pa Mungu, genogen maeno bikonyowa niciro man nikadhu m’umbe peko kud i yamu m’ubewingo ng’om maeni. Yehova ung’olo nia ceng’ini eni, saa biromo ma lembe ceke ma tin ubeungo dhanu: lwiny, turo cik, can, man kadok tho bithum. (Nen sanduku i mbaya 10.) Ka wamoko kii i kum genogen maeno, ebikonyowa niurara i kum ariti, ebimedo i kumwa ava mi kwo nimakere ku cik mir ukungu pa Mungu, kakare nimiyara i timo ma reco man mi tarwang’ ma tin umew i ng’om maeni.

In bende icopo bedo ku genogen ma Yehova umiyo. Ebemito nia ikwo i ayi ma nwang’u elar epang’u ikwo ko. Ebeyenyo nia “kwond dhanu ceke gibothi.” Nenedi? Mi kwong’o, kubang’ ng’atuman ucikere nitundo “i bang’ ng’eyong’ec ma tap mi lemandha.” (1 Timoteo 2:4) Ju ma giwodho girasoma maeni gibekweyi nia inwang’ ng’eyong’ec ma tap mi lemandha ma miyo kwo ma nwang’ere i Lembe pa Mungu. Genogen ma Mungu bimiyo iri usagu genogen ceke m’icopo bedo ko i ng’om maeni.

Kinde m’itie ku genogen maeno, ibinweng’iri ngo nyanok de nia tiji mbe, pilembe Mungu copo miyo iri tego mi timo lembakeca moko ci m’itie ko m’urombo ku yeny pare. (2 Jukorintho 4:7; Jufilipi 4:13) Nyo eno tie ngo kit genogen m’ibeyenyo? Pieno kan itie ku yeny mi genogen, ka nwang’u ibino yenye, cwinyi bed tek. Genogen ni dhugula peri eni. Icopo nwang’e!

[Sanduku/Cal]

Thelembe mi bedo ku genogen

Paru m’ulubo e m’uai i Lembagora copo konyi kara ibed ku genogen ma tek:

▪ Mungu ung’olo iwa nindo m’ubino ma ber.

Lembe pare uyero nia ng’om ngung’ bidoko ni paradizo, kaka ma dhanu bikwo i iye i acel man ku mutoro.​—Zaburi 37:11, 29; Isaya 25:8; Lembanyutha 21:3, 4.

▪ Mungu copo cwayu ndra ngo.

Edagu kit ndra moko ci. Yehova tie leng’ leng’ ma yawe mbe, pieno ecopere ngo ire nicwayu ndra.​—Lembrieko 6:16-19; Isaya 6:2, 3; Tito 1:2; Juebrania 6:18.

▪ Mungu utie ku tego ma kajikne mbe.

Yehova en kende re m’etie jategopko. Gin moko acel de mbe i polo kadi i ng’om ma copo cere ku pong’o lembang’ola pare.​—Ai 15:11; Isaya 40:25, 26.

▪ Mungu ubemito nia ikwo rondo ku rondo.

​—Yohana 3:16; 1 Timoteo 2:3, 4.

▪ Mungu nenowa ku genogen.

Eng’iyo niketho wiye i kum kite ma beco ma watie ko man kero ma watimo, ento ungo i kum kosa man racu mwa. (Zaburi 103:12-14; 130:3; Juebrania 6:10) Etie ku genogen nia wabitimo lembe m’atira man etie kud anyong’a kinde ma watime.​—Lembrieko 27:11.

▪ Mungu ung’olo nia ebikonyi kara ipong’ lembakeca m’urombo ku yeny pare.

Jutic pare gimbe ku yeny mi nwang’iri nia tijgi mbe. Mungu miyo iwa ku berocwinye tipo pare ma leng’ ma tie tego ma yawe mbe pi nikonyowa.​—Jufilipi 4:13.

▪ Mungu uromo nia waketh genogen mwa i wiye.

Etie ng’atu ma jugeno man m’uromo, ebiwenjowa ngo nyanok de.​—Zaburi 25:3.

[Cal]

Tap calu ma sabu gwoko wijo, genogen de gwoko ng’eyong’ec mwa kumeno

[Cal]

Calu nanga, genogen ma tek ketho wacungo nging’ nging’

[Kakare ma cal uai i ie]

Courtesy René Seindal/Su concessione del Museo Archeologico Regionale A. Salinas di Palermo