Vrati se na sadržaj

Vrati se na sadržaj

Gde možemo pronaći istinsku nadu?

Gde možemo pronaći istinsku nadu?

Gde možemo pronaći istinsku nadu?

SAT vam je stao; izgleda da je pokvaren. Dok pokušavate da pronađete nekog ko bi mogao da ga popravi, pred vama je mnoštvo mogućnosti. Tu je veliki broj reklama za popravku satova koje zvuče uverljivo, mada neke sadrže protivrečne tvrdnje. Ali šta ako saznate da je jedan vaš komšija genije koji je pre više godina dizajnirao baš takav sat kakav vi imate? Štaviše, saznajete da je on spreman da ga popravi, i to besplatno. Ne bi vam bilo teško da odlučite šta ćete uraditi, zar ne?

Uporedite sada taj sat s vašom sposobnošću da gajite nadu. Ako ustanovite da ste počeli da gubite nadu — što se u ovim teškim vremenima mnogima dešava — gde ćete potražiti pomoć? Mnogi tvrde da imaju rešenje za ovaj problem, ali bezbrojni saveti mogu biti zbunjujući i protivrečni. Zašto se pre svega ne biste obratili Onome ko je stvorio ljude sa sposobnošću da se nadaju? Biblija kaže da „on nije daleko ni od jednog od nas“ i da je više nego spreman da nam pomogne (Dela apostolska 17:27; 1. Petrova 5:7).

Jedna sadržajnija definicija nade

Biblijski koncept nade je obuhvatniji i dublji od onog koji je danas uobičajen među lekarima, naučnicima i psiholozima. Reči koje su u Bibliji prevedene sa „nada“ na izvornim jezicima znače željno čekanje i očekivanje dobra. U osnovi, nada se sastoji od dva elementa. Ona uključuje želju za nečim dobrim, kao i temelj za verovanje da će očekivano dobro doći. Nada o kojoj se govori u Bibliji nije samo pusto maštanje. Ona je čvrsto utemeljena na činjenicama i dokazima.

U tom pogledu, nada je slična veri, koja se mora temeljiti na dokazima — ne samo na religioznoj lakovernosti (Jevrejima 11:1). Međutim, Biblija pravi razliku između vere i nade (1. Korinćanima 13:13).

Da to ilustrujemo: Kada zamolite dobrog prijatelja za uslugu, vi se nadate da će vam on pomoći. Vaša nada nije bez osnova, jer vi verujete svom prijatelju — dobro ga poznajete i već ste više puta osetili koliko je ljubazan i velikodušan. Vaša vera i vaša nada blisko su povezane, čak nerazdvojne, ali ipak postoji razlika među njima. Kako onda možete imati takvo pouzdanje u Boga?

Temelj za nadu

Bog je izvor istinske nade. U biblijska vremena za Jehovu se govorilo da je ’nada Izraelova‘ (Jeremija 14:8). Svaka pouzdana nada koju je njegov narod imao poticala je od njega; stoga, on je bio njihova nada. Takva pouzdana nada nije predstavljala samo želju za nečim. Bog im je pružio čvrst temelj za nadu. Načinom na koji je postupao s njima tokom vekova, Jehova je mnogo puta dokazao da uvek ispunjava svoja obećanja. Kada je predvodio Izraelce, Isus Navin im je rekao: „Priznajte [„Dobro znate“, NW]... da nije izostalo ništa od svega dobra što vam je obrekao Jehova, Bog vaš“ (Isus Navin 23:14).

Iako su ove reči izgovorene pre nekoliko hiljada godina, one su još uvek tačne. Biblija sadrži mnoštvo značajnih Božjih obećanja, kao i tačne istorijske izveštaje o tome kako su se ona ispunila. Njegova proročanska obećanja toliko su pouzdana da se o njima ponekad izveštava kao da su se već ispunila u vreme kada su data.

Zbog toga za Bibliju možemo reći da je knjiga nade. Dok proučavate izveštaj o Božjem postupanju s ljudima, imaćete sve više razloga da se uzdate u njega. Apostol Pavle je zapisao: „Jer sve što je ranije napisano, napisano je nama za pouku, da bismo svojom istrajnošću i utehom iz Pisma imali nadu“ (Rimljanima 15:4).

Kakvu nam nadu pruža Bog?

Kada nam je nada najpotrebnija? Zar ne onda kada se suočavamo sa smrću? Međutim, mnogima se upravo u takvim trenucima — na primer, kada im smrt oduzme voljenu osobu — čini da im nada najviše izmiče. Uostalom, postoji li išta što izaziva veći osećaj beznađa od smrti? Ona se nadvija nad svakim od nas. Možemo je izbeći neko vreme ali smo ipak bespomoćni pred njom. Biblija sasvim prikladno naziva smrt ’poslednjim neprijateljem‘ (1. Korinćanima 15:26).

Kako možemo pronaći nadu čak i kada se suočavamo sa smrću? Pa, biblijski stih u kome je smrt nazvana poslednjim neprijateljem takođe kaže da će taj neprijatelj biti ’uništen‘. Jehova Bog je moćniji od smrti. On je to mnogo puta dokazao. Na koji način? Tako što je uskrsavao mrtve. Biblija govori o devet različitih slučajeva kada je Bog koristio svoju moć da bi oživeo osobe koje su bile mrtve.

U jednoj izuzetnoj prilici, Jehova je dao moć svom Sinu, Isusu, da uskrsne svog dragog prijatelja po imenu Lazar, koji je bio mrtav već četiri dana. Isus to nije učinio tajno, već u javnosti, pred mnoštvom posmatrača (Jovan 11:38-48, 53; 12:9, 10).

Možda se pitate: ’Zašto su ti ljudi uskrsnuti? Zar ionako nisu ostarili i na kraju ponovo umrli?‘ Da, jesu. Pa ipak, zahvaljujući pouzdanim izveštajima o uskrsenju kao što je ovaj, možemo imati i više od puke želje da naši voljeni koji su umrli ponovo ožive — mi imamo razlog da verujemo da će se to dogoditi. Drugim rečima, mi imamo istinsku nadu.

Isus je rekao: „Ja sam uskrsenje i život“ (Jovan 11:25). Jehova će njega opunomoćiti da vrši uskrsenja širom naše planete. „Ne čudite se tome, jer dolazi čas u koji će svi koji su u spomen-grobovima čuti [Hristov] glas i izaći će“, rekao je Isus (Jovan 5:28, 29). Da, svi oni koji spavaju smrtnim snom imaju izgled da će biti uskrsnuti da žive u raju na zemlji.

Prorok Isaija je slikovito opisao dirljivi prizor uskrsenja: „Tvoji će mrtvi oživeti, njihova će tela ponovo ustati. Oni koji spavaju u prahu zemaljskom probudiće se i radosno klicati; jer je tvoja rosa, rosa blistave svetlosti, i zemlja će vratiti one koji su već dugo mrtvi“ (Isaija 26:19, The New English Bible).

Zar to nije utešno? Mrtvi se nalaze na najsigurnijem mogućem mestu, poput deteta koje je zaštićeno u materici majke. Zaista, oni koji počivaju u grobu, sačuvani su u beskrajnom sećanju Svemoćnog Boga (Luka 20:37, 38). Uskoro će biti vraćeni u život kao žitelji jednog srećnog sveta u kome će im biti izražena dobrodošlica, što je veoma slično načinu na koji porodica puna ljubavi dočekuje novorođeno dete! Prema tome, nada postoji, čak i uprkos smrti.

Šta nada može učiniti za nas

Od apostola Pavla možemo naučiti mnogo o tome koliko je nada vredna. On ju je uporedio s jednim veoma važnim delom duhovne ratne opreme — sa kacigom (1. Solunjanima 5:8). Šta je time želeo da kaže? Pa, u biblijska vremena, vojnik je tokom bitke nosio metalnu kacigu, ispod koje je bila kapa od filca ili kože. Zahvaljujući tome, većina udaraca u glavu koji bi ga inače usmrtili, odbijala se o kacigu. Šta je suština Pavlovog poređenja? Kao što kaciga štiti glavu, tako nada čuva um to jest sposobnosti razmišljanja. Ako imate čvrstu nadu koja je u skladu s Božjom namerom, vaš duševni mir neće biti narušen preteranim strahovanjem ili očajanjem kada se suočite s poteškoćama. A kome od nas nije potrebna takva „kaciga“?

Pavle je koristio još jednu živopisnu ilustraciju kako bi prikazao da je nada povezana s Božjom voljom. On je napisao: „Tu nadu imamo kao sidro duše, sigurno i čvrsto“ (Jevrejima 6:19). Budući da je preživeo više od jednog brodoloma, Pavle je dobro znao koliko je sidro važno. Kad bi brod bio zahvaćen olujom, mornari su spuštali sidro. Ako bi se ono zakačilo za morsko dno i ostalo pričvršćeno za njega, brod je relativno bezbedno mogao da izdrži oluju umesto da nošen vetrom udari u obalu i razbije se o stene.

Slično tome, ako imamo „sigurnu i čvrstu“ nadu na temelju Božjih obećanja, to će nam pomoći da prebrodimo nedaće koje nas snalaze u ovim burnim vremenima. Jehova obećava da će uskoro doći vreme kada čovečanstvo više neće patiti zbog ratova, kriminala, tuge pa ni smrti. (Vidite okvir na 10. strani.) Ako čvrsto prigrlimo tu nadu, ona će nam pomoći da izbegnemo katastrofu, i pružiće nam daljnji podsticaj da živimo po Božjim merilima umesto da se prepustimo haotičnom, nemoralnom duhu koji preovladava u današnjem svetu.

Jehova pruža nadu svim ljudima, uključujući i vas lično. On želi da i vi živite u onakvom svetu u kakvom je nameravao da ljudi žive. Njegova želja je da se „sve vrste ljudi spasu“. Kako? Pre svega, svako mora ’doći do tačnog spoznanja istine‘ (1. Timoteju 2:4). Izdavači ovog časopisa pozivaju vas da usvajate to životodajno spoznanje istine iz Božje Reči. Nada koju će vam Bog na taj način pružiti daleko je bolja od bilo koje nade koja se može naći u ovom svetu.

S takvom nadom, nikada se nećete osećati bespomoćno, jer vam Bog može dati potrebnu snagu da ostvarite sve one ciljeve koji su u skladu s njegovom voljom (2. Korinćanima 4:7; Filipljanima 4:13). Upravo takvu nadu svi tražimo, zar ne? Zato, ako vam je potrebna nada, ako ste tragali za njom, podignite glavu. Nada je tu, možete je pronaći!

[Okvir/Slika na 10. strani]

Razlozi za nadu

Sledeće misli iz Svetog pisma mogu vam pomoći da imate čvršću nadu:

◼ Bog obećava srećnu budućnost.

Njegova Reč kaže da će cela naša planeta postati raj u kom će živeti srećna, ujedinjena ljudska porodica (Psalam 37:11, 29; Isaija 25:8; Otkrivenje 21:3, 4).

◼ Bog ne može lagati.

On mrzi sve vrste laži. Jehova je neuporedivo svet ili čist, tako da nije moguće da on laže (Poslovice 6:16-19; Isaija 6:2, 3; Titu 1:2; Jevrejima 6:18).

◼ Bog ima neograničenu moć.

Samo je Jehova Svemoćan. U svemiru ne postoji niko ko bi ga mogao sprečiti da ispuni svoja obećanja (Izlazak 15:11; Isaija 40:25, 26).

◼ Bog želi da živimo večno.

(Jovan 3:16; 1. Timoteju 2:3, 4).

◼ Bog traži dobro u nama.

On se ne koncentriše na naše greške i mane, već na naše dobre osobine i trud koji ulažemo (Psalam 103:12-14; 130:3; Jevrejima 6:10). On se nada da ćemo raditi ono što je ispravno i srećan je kada to činimo (Poslovice 27:11).

◼ Bog obećava da će nam pomoći da ostvarimo ciljeve koji su u skladu s njegovom namerom.

Njegove sluge nikada ne treba da se osećaju bespomoćno. Bog nam pomaže tako što nam velikodušno daje svoj sveti duh, najjaču silu koja postoji (Filipljanima 4:13).

◼ Pouzdanje u Boga nikada ne vodi do razočaranja.

Pošto je sasvim pouzdan i dostojan poverenja, on nas nikada neće izneveriti (Psalam 25:3).

[Slika na 12. strani]

Kao što kaciga štiti glavu, tako nada štiti um

[Slika na 12. strani]

Poput sidra, čvrsto utemeljena nada može nam pomoći da budemo postojani

[Izvor]

Courtesy René Seindal/Su concessione del Museo Archeologico Regionale A. Salinas di Palermo