ČIM dođe na svijet, neki unutarnji poriv tjera malo lane da se osovi na svoje dugačke, klimave nogice i slijedi majku. Za razliku od njega, djetetu će možda trebati i godinu dana da prohoda. No zato je ono obdareno uistinu zadivljujućim mozgom, koji po svojim sposobnostima daleko nadmašuje mozak svake životinje. To se odražava u njegovoj nezasitnoj radoznalosti i strastvenoj želji za istraživanjem i upijanjem znanja.

Da bi zadovoljilo tu želju, normalno, zdravo dijete pretvara svoj svijet u pravi istraživački laboratorij. Dajte mu neki predmet i ono će ga odmah ispitati svim svojim osjetilima, čak i okusom! No tu njegovom istraživanju nije kraj. Kao što svaki roditelj zna, ono će s velikim užitkom savijati, udarati, tresti i razbijati sve što mu dođe pod ruku kako bi dokučilo o čemu se radi.

Gorljiva želja za znanjem koju gaje djeca još više dolazi do izražaja kada počnu govoriti — što je već samo po sebi ogromno postignuće. Dijete se, mogli bismo reći preko noći, pretvara u hodajući upitnik. ‘Zašto ovo, zašto ono?’ pitanja su koja ne silaze s njegovih usana i koja do krajnjih granica iskušavaju strpljenje mnogih roditelja. Djeca “uglavnom intenzivno uče u kratkim, iznenadnim trenucima zanosa i oduševljenja”, rekao je pisac John Holt.

A zatim, nekoliko godina kasnije, učenje za djecu u mnogim zemljama poprima jednu posve novu dimenziju. To je vrijeme kada za njih počinje druženje s nastavnicima, udžbenicima, školskim klupama, a možda i stotinama druge djece. Nažalost, nakon nekoliko godina školovanja kod mnogih mladih splasne želja za učenjem. Neki čak kažu da je škola naporna i dosadna. To može biti zbog toga što im neki školski predmeti nisu zanimljivi ili zato što ih neki nastavnici ne znaju motivirati, a možda i zbog toga što su stalno pod izuzetno velikim pritiskom jer se od njih očekuje da imaju dobre ocjene.

Takav odbojan stav prema učenju mogao bi se loše odraziti na nečiji stav prema učenju i u kasnijim godinama života, pa čak i u starosti, zbog čega bi osoba  mogla izbjegavati sve što od nje iziskuje dublje razmišljanje ili istraživanje. Starije osobe imaju i jedan dodatan problem s kojim se moraju boriti, a to je uvriježeno mišljenje da s poznim godinama slabi naša sposobnost učenja. No kao što ćemo vidjeti, to nema nikakvog temelja.

Želite li poboljšati svoju sposobnost učenja ili razviti veću želju za učenjem bez obzira na to koliko imate godina? Ukoliko imate djecu, biste li im željeli pomoći da budu bolji učenici i da im učenje bude zanimljivo tijekom školskih godina, ali i kasnije? Ako želite, pozivamo vas da nastavite s čitanjem ovih članaka.