Idi na sadržaj

Idi na kazalo

Zaštitite kožu!

Zaštitite kožu!

“Ljudi nisu svjesni da sunce može biti vrlo opasno (...) i da može oštetiti DNK kože. Ponavljanje takvih oštećenja može dovesti do toga da jednog dana obolite od raka kože” (dr. Mark Birch-Machin, stručnjak za rak kože)

KOŽA je najveći tjelesni organ. Tijelo muškarca prekriveno je s oko 1,8 kvadratnih metara kože, a tijelo žene s oko 1,6 kvadratnih metara kože. U koži se nalaze osjetna tjelešca koja reagiraju na bol, dodir i promjenu temperature. Ona štiti tijelo od prekomjerne topline, hladnoće, ozljeda te štetnog biološkog i kemijskog djelovanja. Koža je barijera koja sprečava da tijelo nekontrolirano upija ili gubi tekućinu. Međutim, koža ima opasnog neprijatelja — sunce. No nije li sunce neophodno za život?

To je točno. Biljni organizmi, o kojima uvelike ovisi naš život, trebaju sunčevu svjetlost da bi mogli rasti. Umjereno izlaganje suncu potiče naše tijelo na proizvodnju vitamina D, koji pospješuje apsorpciju kalcija i tako sudjeluje u izgradnji čvrstih kostiju. No to što umjereno izlaganje suncu koristi zdravlju ne znači da se trebamo što više sunčati kako bismo bili što zdraviji. Sunce isijava ultraljubičaste (UV) zrake, koje mogu trajno oštetiti kožu. Jedna od posljedica može biti ubrzano starenje kože.

U knjizi Saving Your Skin upozorava se na jednu puno ozbiljniju posljedicu: “Ultraljubičasto zračenje oštećuje DNK [genetski materijal koji upravlja staničnim procesima, primjerice diobom stanica], oslabljuje imunitet i može potaknuti tijelo na izlučivanje tvari koje pokreću niz lančanih reakcija čiji je krajnji rezultat rak.” Riječ “rak” djeluje zastrašujuće. No koliko je raširen rak kože? Imate li i vi razloga za zabrinutost?

Rak kože — pošast modernog doba

U medicinskom priručniku The Merck Manual piše da je rak kože najraširenija vrsta raka na svijetu. U Sjedinjenim Državama 14 do 16 posto ljudi boluje od nekog oblika raka kože. No postotak oboljelih neprestano raste. “Procjenjuje se da će 50 posto ljudi do svoje 65. godine oboljeti od neke vrste raka kože”, piše dr. William Lane u knjizi The Skin Cancer Answer. Podaci Američkog dermatološkog udruženja pokazuju da u Sjedinjenim Državama od zloćudnog melanoma godišnje umre oko 7 500 ljudi te da broj oboljelih i dalje raste. Tamnoputi ljudi rjeđe obolijevaju od raka kože, no ni oni nisu potpuno zaštićeni od te opasnosti.

Zašto tako mnogo ljudi obolijeva od raka kože? Premda ne treba zanemariti faktore kao što su nadmorska visina, udaljenost od ekvatora, količina naoblake i debljina ozonskog omotača, glavni uzrok može biti to što se ljudi prekomjerno izlažu suncu. Promijenio se način života. Ljudi koji rade u zatvorenom prostoru sada imaju veću želju i više mogućnosti da godišnji odmor provedu na moru, idu na planinarenje i skijanje ili se bave nekom drugom vrstom rekreacije u prirodi. Osim toga, promijenio se i način odijevanja. Nekad su muški i ženski kupaći kostimi pokrivali velik dio tijela, a danas su vrlo oskudni, tako da je velik dio tijela izložen suncu. To su neki od razloga zbog kojih ljudi danas češće obolijevaju od raka kože. Jesu li beduini i drugi stanovnici pustinjskih krajeva, koji nose duge, široke odore i pokrivaju glavu, znali nešto što mi danas zanemarujemo?

Rak kože — stvarna opasnost

Tri najčešće vrste raka kože jesu karcinom bazalnih stanica, karcinom pločastih stanica i zloćudni melanom. Karcinomi bazalnih i pločastih stanica javljaju se u vanjskom sloju kože, čija je prosječna debljina samo 1 milimetar. Izgleda da su te dvije vrste karcinoma, koje se nazivaju i nemelanomski karcinomi, posljedica kroničnog izlaganja suncu, kao što je to slučaj kod ljudi koji rade na otvorenom. Ti se karcinomi gotovo uvijek javljaju na dijelovima tijela koji su izloženi suncu, kao što su lice i ruke. * U većini slučajeva na koži se najprije pojavi kvržica ili ranica koja postaje sve veća, često krvari i ne može potpuno zacijeliti. S vremenom se može proširiti na okolno tkivo. Otprilike 75 posto svih slučajeva raka kože čine karcinomi bazalnih stanica. Karcinomi pločastih stanica su rjeđi, no kod njih postoji veća opasnost da metastaziraju, odnosno prošire se u druge dijelove tijela. Važno je na vrijeme dijagnosticirati ove dvije vrste raka kože. Premda se one najlakše liječe, mogu biti smrtonosne ukoliko se navrijeme ne započne s liječenjem.

Zloćudni melanomi, na koje otpada samo 5 posto svih slučajeva raka kože, također nastaju u vanjskom sloju kože. Izgleda da je jedan od glavnih faktora koji su odgovorni za razvoj melanoma intenzivno, povremeno izlaganje suncu. To može biti slučaj kod ljudi koji cijele godine rade u zatvorenom prostoru, a godišnji odmor provode na suncu. Otprilike 50 posto melanoma razvije se iz madeža, posebice onih na gornjem dijelu leđa i na nogama od koljena naniže.

Ova je vrsta raka kože najopasnija. Ako se ne počne na vrijeme liječiti, može zahvatiti unutarnji sloj kože (derma) u kojem se nalaze krvne žile i limfa. Putem krvi i limfe može se brzo proširiti u druge dijelove tijela. Onkolog Larry Nathanson kaže: “Kod melanoma je paradoksalno to što u ranim stadijima postoje veliki izgledi za izlječenje, no čim se pojave metastaze, postaje manje-više otporan na kemoterapiju i zračenje.” To potvrđuje i podatak da samo 2 do 3 posto pacijenata oboljelih od melanoma živi još pet godina nakon pojave metastaza. (Prvi simptomi melanoma navedeni su u okviru na 7. stranici.)

Kome prijeti opasnost od raka kože? Opasnost je veća kod ljudi koji su svakodnevno izloženi suncu ili se povremeno intenzivno izlažu suncu, kod onih koji imaju svijetlu put, kosu i oči, koji imaju madeže i pjege te onih kojima je netko u obitelji već bolovao od raka kože. Tamnoputi ljudi znatno rjeđe obolijevaju od raka kože. Znači li to da je opasnost od raka manja kad koža potamni od sunčanja? Ne znači. Tamnjenje je prirodna reakcija kojom se koža nastoji zaštititi od ultraljubičastog zračenja, no tamnjenje oštećuje kožu, a ponavljanje takvog oštećenja povećava opasnost od raka kože.

Liječenje raka kože

Ovisno o vrsti i veličini tumora, o tome gdje se on nalazi i o tome je li pacijent već prije bio liječen od raka kože, postoji nekoliko metoda odstranjivanja tumora. To su kirurško odstranjivanje skalpelom, struganje, spaljivanje pomoću električne igle, kriokirurgija (smrzavanje) i zračenje. Vrlo je teško odstraniti sve stanice tumora. Takozvanim Mohsovim zahvatom (mikroskopskim brijanjem) postižu se dobri rezultati u odstranjivanju karcinoma bazalnih i pločastih stanica (u 95 do 99 posto slučajeva dolazi do izlječenja). Njime se u najvećoj mjeri sprečava uništavanje zdravog tkiva, a i ožiljci su manje vidljivi nego kod drugih zahvata. No bez obzira na vrstu zahvata, ponekad je potrebno presađivanje tkiva.

U jednoj publikaciji američkog Državnog zavoda za gerontologiju piše: “Sve vrste raka kože mogu se izliječiti ukoliko ih se otkrije i zatraži liječničku pomoć prije pojave metastaza.” Prema tome, veoma je važno na vrijeme otkriti rak kože. No, može li se on nekako spriječiti?

Naučite kako se zaštititi od sunca

Djeca već u djetinjstvu trebaju naučiti kako se zaštititi od sunca. Prema podacima američke Lige za borbu protiv raka kože, većina ljudi ‘do 18. godine života primi oko 80 posto ukupne količine ultraljubičastog zračenja kojem je izložena tijekom života. Procjenjuje se da kod osobe koja je u djetinjstvu samo jednom zadobila teške opekline od sunca postoji dvostruko veća opasnost da s vremenom oboli od melanoma.’ To je zato što se rak kože može pojaviti nakon 20 i više godina. (U okviru na 8. stranici možete naći korisne savjete o tome kako zaštititi kožu od sunca.)

Među australskim stanovništvom velik je postotak oboljelih od raka kože, a naročito od melanoma. * To je zato što većinu australskog stanovništva čine svjetloputi doseljenici iz sjeverne Europe, koji mahom žive na obali i puno vremena provode na sunčanim plažama. Jedno istraživanje koje je provedeno među tim doseljenicima pokazalo je da kod onih koji su došli u Australiju u mlađoj životnoj dobi postoji veća opasnost da obole od melanoma. To pokazuje da ljudi već u vrlo ranoj dobi moraju naučiti štititi kožu od sunca. U Australiji je pod pokroviteljstvom države pokrenuta intenzivna kampanja putem koje se ljude nastoji upoznati s opasnostima prekomjernog izlaganja suncu i potaknuti da nose majice i šešire te koriste kreme za zaštitu od sunca. Te promjene životnih navika doprinijele su tome da se među mlađim australskim stanovništvom smanjio broj oboljelih od melanoma.

Što se tiče krema za zaštitu od sunca, najbolje je koristiti one koje imaju široki spektar djelovanja, tako da štite od UVA i UVB zračenja. Treba ih koristiti čak i kad je oblačno jer 85 posto ultraljubičastih zraka može proći kroz oblake. Te zrake mogu doprijeti do kože i kroz bistru vodu. Neki stručnjaci preporučuju korištenje krema sa zaštitnim faktorom 15 ili većim. Ako želite znati koliko vas dugo takva krema štiti od sunca, broj minuta za koje biste inače izgorjeli na suncu pomnožite s brojem 15. Kremu trebate ponovno nanositi najmanje svaka dva sata, no to ne znači da možete duže ostati na suncu.

Osim toga, nemojte misliti da vam sunce ne može naškoditi ako ste se namazali kremom za sunčanje, upozorava se u knjizi The Skin Cancer Answer. Nijedna krema za sunčanje ne pruža 100-postotnu zaštitu od opeklina i raka kože. Dapače, korištenje preparata za zaštitu od sunca može neizravno povećati opasnost od raka kože — ako zbog toga što ste namazali kožu kremom mislite da možete duže ostati na suncu. U spomenutoj knjizi piše: “Nikakvo zaštitno sredstvo ne može biti zamjena za oprezno ponašanje. Smatra se da pokrivanje tijela odjećom i boravak u zatvorenom prostoru u vrijeme kad su sunčeve zrake najjače uvelike pomaže u borbi protiv raka kože.”

A što reći o sunčanju u solariju? Procjenjuje se da 20-minutni tretman utječe na kožu jednako kao otprilike četiri sata klasičnog sunčanja. Prije se smatralo da je sunčanje u solariju bezopasno jer se koža izlaže samo UVA zračenju, za koje se smatra da ne uzrokuje opekline. Međutim, u knjizi The Skin Cancer Answer piše: “Danas je poznato da UVA zrake prodiru u kožu dublje nego UVB zrake te mogu uzrokovati rak kože i oslabiti imunološki sustav.” Jedno istraživanje o kojem je pisalo međunarodno izdanje lista The Miami Herald pokazalo je da kod žena koje odlaze u solarij jednom mjesečno ili češće “postoji 55 posto veća opasnost da obole od melanoma”.

Sve to pokazuje da je veoma važno zaštititi kožu od štetnog utjecaja ultraljubičastih zraka. Imajte na umu da opekline od sunca koje zadobijete danas mogu uzrokovati rak kože za 20 i više godina. Kako se neki liječe od raka kože i što im pomaže da se nose s tom bolešću?

^ odl. 10 Ultraljubičasto zračenje može oštetiti i Langerhansove stanice koje se nalaze u vanjskom sloju kože (epiderma) i imaju važnu imunološku ulogu. “Stoga neki stručnjaci smatraju da slabljenje imunološkog sustava doprinosi razvoju raka kože”, piše u knjizi The Skin Cancer Answer.

^ odl. 19 Prema podacima Zavoda za borbu protiv raka u saveznoj državi Novi Južni Wales, “svaki drugi Australac s vremenom oboli od neke vrste raka kože”. Godine 1998. u državi Qeeensland svakom je petnaestom stanovniku prijetila opasnost da oboli od melanoma.