Nen video ma nwang'ere

Kura mi dhanu unyothere akeca niai awene?

Kura mi dhanu unyothere akeca niai awene?

Kura mi dhanu unyothere akeca niai awene?

ICOPO yero nia kura mi dhanu unyothere ku rac i oro ma kani? Nyo ecaku nyothere i vuti, kunoke i rundi pa kwaru peri ma con kadike mi jurimbi ma dong’ utii? Dhanu dupa yero nia Lwiny ma kwong’a mi ng’om zoo m’utuk i oro 1914, ucaku the rundi ma nyen, pilembe i oro maeno kura mi dhanu unyothere nisagu m’i wang’e zoo. Japonjo moko mi lembatada ma nyinge Robert Wohl ukiewo i buku pare (The Generation of 1914) kumae: “Dhanu m’ukwo i kind lwinyne wigi copo wil ungo i kum dwi mir 8, 1914, kum ebino ajiki mi rundi ma con, man ecaku the rundi ma nyen.”

Jatadlembe ma nyinge Norman Cantor ukoro kumae: “I kabedo ceke, kura mi dhanu ma nwang’u dong’ unyothere con, ufoi nyothere dong’ magwei. Calu i saa pa lwiny eno judong gamba man judongo mi basuda gitiyo ku dhanu ma gineno wigi ma calu lei ma jubeciyang’u, ang’eyo ngo nia cik mi dini kadi mi kurajo ma kani dhe ma copo cero dhanu kud utimiri ve yedi ma kwiny mi luli. . . . Ayi ma dhanu negiri ko swa ve yedi i kind Lwiny ma kwong’a mi ng’om zoo [1914-1918] uketho dong’ juneno kwo pa dhanu ni gin ma tije mbe.”

I buku moko m’utito lembene acel acel (The Outline of History), Herbert George Wells ma jatadlembe mir Angleterre ukoro nia, i ng’ei ma juyiyo ponji ma nia Mungu cwiyo ngo dhanu ento nia dhanu lokiri aloka, “kura mi dhanu unyothere dong’ ku rac mandha.” Pirang’o? Pilembe jumoko ucaku yero nia dhanu tie kende kende kit lei moko, ma rieko pare re ma lee. Wells, m’ucwaku bende ponji maeno, ukiewo kumae i oro 1920: “Ging’olo ya dhanu utie lei ma kwo i kind juwagi, calu gwok ma judwaru ko lei i India . . . ; pieno etie lembe ma kakare nia gwogi ma dongo, niwacu dhanu ma dongo man ma jurukara, ubed ufwod man utii yanga yanga ku jumange.”

Calu ma Norman Cantor uyero eno, lwiny ma kwong’a mi ng’om zoo unyotho paru mi dhanu lee dit iwi cik mi kurajo. Ekoro kumae: “Jucaku nywaru dhanu m’utii ku m’ukwo i wang’gi i lembe ceke: ayi ma gitimo ko lembe, kite ma gikendiri ko man nen ma gitie ko iwi ribiri.” Ponji mi jurudini de gam unyothere, kum gicaku ponjo bende nia dhanu ulokiri aloka, man gicwayu wang’ ng’om dupa i lwiny. Pieno, lembe ma gitimo bende uketho kura mi dhanu unyothere lee mandha. Frank Crozier ma jadit mir udul mony mir Angleterre ukiewo nia, “Judong dini mi Jukristu utie ku bodho mi cewo ava nego nek i kumjo, man watio kugi lee dit.”

Kura ma beco urwinyo

I kind oro m’ulubo Lwiny ma kwong’a mi ng’om zoo, ma jubed julwong’o nia Oro mi kiteu, dhanu weko kura ceke ma beco ma gibino ko i wang’e, man giwile ku paru ma nyen ma nia timo moko ci tie pare cuu. Jatad lembe ma nyinge Frederick Lewis Allen ukoro kumae: “Julwong’o oro apar m’ulubo ng’ei Lwiny ma kwong’a nia Oro mi timo ma reco kakare. . . . Calu juweko kit lembe ma jubed jutimo con, kura ma beco ma dhanu bino ko m’ubed uketho gikwo ma ber ku mutoro mandha de ugam urwinyo, man cik mi kurajo mange nwang’ere ngo ma jucopo wilo kogi.”

Sirina ma kwiny m’upodho i ng’om zoo i kum oro 1930 uketho cing dhanu doko nwang’, kum eroyo dhanu dupa i can ma ngolongolo. Ento yor i thum mi oro apar m’ulubo, lwiny mange utuk, niwacu Lwiny mir ario mi ng’om zoo, m’ujwero dhanu nisagu zoo. Ng’om ma tung’ tung’ ugalu ngo ku yiko atum ma ng’oyo ndiri man jamlwiny mange ma nego dhanu bik wang’ acel; lembene udaru sirina ma nwang’u ubemino i dhanu, ento elund ekelo yaw masendi man litho ma fodi aleka de nwang’u juleko ngo. Saa ma lwinyne uthum, nwang’u adhura ma dongo dak ku wiye udong’ kende kende ni uvuru. Ku lapor, bomb ario kende ci urungo adhura ario ma dongo mi Japan! Dhanu milion swa utho i kambi ma reco mi masendi ma jubaku dhanu bik i iye. Kwan ma jutimo uwodho nia Lwiny mir ario mi ng’om zoo unego dhanu ma romo milion 50 ma co, ma mon man awiya.

Ku kwo m’udoko tek i kind Lwiny mir ario mi ng’om zoo, kakare ma dhanu umok i kum kura ma beco m’ucaku con, juman uthany ku kura ma migi gigi. Buku moko (Love, Sex and War​—Changing Values, 1939-45) ukoro kumae: “Udok ubedo ve jugonyo dhu mupaka mi ribiri i saa [pa lwiny] eno, pilembe timo ma reco m’uyiyere ni basuda i lwiny umondo bende i bang’ dhanu m’udong’ i pacu. . . . Saa m’udhulo man ava mi timo lembe i saa pa lwiny ugonyo dhu mupaka mi cik mi kurajo pio mandha; bende, tij kwo pa dhanu mi pacu udoko mbe man en adundo calu mi basuda ma n’i lwiny.”

Ariti ma juromo tho ko saa ceke umewo lak ava mi timo ribiri i kum dhanu, kadok pi kare ma nyanok kende. Dhaku moko mi Grande-Bretagne ukoro nia pirang’o dhanu bedo agonya nitimo ribiri calu ma igi keco i rundi maeca: “I andha, wabino ngo weg tarwang’, ento lwiny re m’ubino cok ungo.” Jasuda moko mir Amerika de uyiyo ku dhoge kumae: “I wang’ dhanu ma pol, wabino weg tarwang’; ento wabino aradu, man waromo tho saa moko ci.”

Dhanu ma dupa m’uboth kud i lwiny maeno gisendiri lee i ng’eye pi lembe ma reco ma gineno. Kadok tin eni de, jumoko cwinygi bepido asu, uketho i iye bende ju ma saa nica gibino awiya, kum ginwang’u ve nia lembe ma gikadhu kud i iye udok ubetimere kendo. Ju ma dupa dong’ gimbe ku yiyoyic man pidocwiny migi de utho. Calu dong’ giworo ngo jutela ma copo ketho cik mi kurajo iwi gin ma ber ku ma rac, gineno nia cik utie gin ma lokere nimakere ku lembe ma jubekadhu kud i iye.

Kura ma nyen umondo i kind pacu

I ng’ei Lwiny mir ario mi ng’om zoo, jururieko giwodho adwogi mi sayusac ma gitimo iwi kura mi dhanu i lembe m’uneno ribiri. Ku lapor, rapor pa Kinsey m’ubino ku mbaya ma kadhu 800 uweco pi sayusacne ma jutimo i Étas-Unis i oro 1948. Nimakere ku lembe m’ekoro, dhanu dupa ucaku weco iwi lembe m’uneno ribiri kamaleng’, ma ke i wang’e jubed juweco ngo iwi lembene akeca. Kadok unwang’ere i ng’eye nia emedo kor lembe nyanok i gin m’ekoro iwi wend ju m’umiyiri i ribiri co ku co kadi mon ku mon, man i kit timo mange ma reco mi tarwang’, re sayusac m’etimo unyutho nia i ng’ei lwiny eno, kura mi dhanu unyothere ku rac.

Pi kare moko, dhanu ukeuii nigwoko kura moko ma beco. Ku lapor, jubed jukwero kud juketh lembe m’uneno ribiri i radio, i filme kadi i televizio. Re lembene ugalu ngo. William Bennett m’ubino ministre mi somo i Étas-Unis ukoro kumae: “I kum oro 1960 ku wiye, Amerika ukier man ulung’ere nya pio pio i ayi ma cerere ngo, maram kura ma beco mi dhanu m’i iye urwinyo ko.” Man kit lembe maeno unen bende i ng’om mange de dupa. Pirang’o kura mi dhanu unyothere pio pio i kum oro 60?

I kind oro ma rom eno, mon utang’ rek pi nisayu bedagonya, man nen mi dhanu iwi ribiri de ugam ulokere nyatho tho. M’umedo maeno, jukwong’o yiko bende yath ma tung’ tung’ mi cero kunoke mi kalu kind nyodo. E calu dong’ jucopo timo ribiri m’umbe nigamu ic, dhanu caku timo ribiri ma kumgi pyey, m’umbe lworo, kadok gigamiri ngo de.

I saa ma rom, jugonyo i thol i radio, filme man televizio. Zbigniew Brzezinski, m’ubino con jatela mir Ungu ma neno wi bedomoth i Étas-Unis uyero kumae pi cik mi kurajo ma jubed junyutho i TV: “Giyawu kum dhanu upong’ yeny m’i kumgi, gicwaku rop man gero, man gicwalu dhanu i kit tarwang’ ma ng’olere ngo.”

Yor i kum oro 1970, nwang’u dong’ dhek ma juketho ko video unyay. E dhanu doko ku copo mi neno cal ma reco mi lembsasa mi tarwang’ kadok kendgi i pacu, ma ke con gibed gilworo nicineno cal ma kumeno i sine. Bende, ni kum Internet m’unyay i kind nindo m’ukadhu, ng’atu moko ci copo neno cal ku video mi muneru (niwacu pornografi) kaka moko ci m’enwang’ere i iye, tek etie kud ordinater.

Matoke ma lembene kelo nyayu ndiri. Jakur otkol moko mir Amerika ukoro nindo m’ukadhu ceng’ini eni kumae: “Oro apar udaru kadhu ang’ec, wabed waweco iwi cik mi kurajo kud aradu ma muyay m’umondo ma nyen i kol. Ento aradune m’umondo kawoni i kol, ginyang’ ungo anyang’a zoo de nia abeyero ang’o.”

Wacopo nwang’u telowic mandha kani?

Wacopo nwang’u ngo telowic mandha i bang’ judong dini. Kum kakare ma gicung i kum cik mi kurajo ma pwe calu Yesu ku julub pare mi rundi ma kwong’a gitimo, jurudini eno gidiko cing’gi i kum lembe ma reco m’ukadhu i ng’om. Jagor moko upenjere kumae: “Nyo i lwiny ceke unguman yero ngo nia Mungu ni thenge migi?” I lembe m’uneno cero ba cik pa Mungu, jadit kanisa moko mir adhura mi New York ugam uyero con kumae: “Iwi ng’om zoo, dini kende re m’utie dilo ma pi nimondo i iye jukwayu ngo lembe akeca i beng’i; kadok ju m’ubeidho basi de jukwayu lembe lee i bang’gi nisagu mi ju m’umito doko jukusoma.”

Nimakere kud ayi ma kura mi dhanu unyothere ko ku rac e, ubekwayu lembe moko timere, ke nyatho tho. Ang’o dhe, kunoke alokaloka ma kani m’ukwayu utimere? Ng’a ma copo kelo alokalokane, man ke nenedi?

[Paru ma nwang’ere]

“Ayi ma dhanu negiri ko swa ve yedi i kind Lwiny ma kwong’a mi ng’om zoo [1914-1918] uketho dong’ juneno kwo pa dhanu ni gin ma tije mbe”

[Cal]

Ninwang’u galuwang’ ma reco udoko yot magwei