Ehecha oĩva pype

¿Arakaʼe guivépa ko múndo oho vaive hese?

¿Arakaʼe guivépa ko múndo oho vaive hese?

¿Arakaʼe guivépa ko múndo oho vaive hese?

Oĩ opensáva ndaʼaréi ko múndo oñepyrũ hague oho vaive, péro oĩ avei opensáva aretereíma péicha jaiko hague, ha oĩ heʼíva oiko rire pe primera gérra mundiál 1914-pe ko múndo oñepyrũ hague oho vaive hese. Pe profesór Robert Wohl oskrivi vaʼekue pe lívro hérava La Generación de 1914, ha pépe haʼe heʼi pe gérra rire umi héntepe g̃uarã ko múndo okambiaite hague.

Norman Cantor heʼi vaʼekue ndaiporiveiha mamove hendápe mbaʼeveichagua rrégla la hénte osegi hag̃ua. “Umi polítiko ha henerál otrata voi umi héntepe umi animál ojeguerahávape ojejuka hag̃uáicha. Upéicharõ, ¿mbaʼe rrégla térã prinsípio piko ikatu oipytyvõ umi héntepe ani hag̃ua ojotrata vai animálcha? Oiko rire pe jejuka guasu pe primera gérra mundiálpe [1914-1918] la hénte nomombaʼeveiete voi hapicha rekove”.

Pe istoriadór H.G. Wells heʼi vaʼekue pe ilívro Esquema de la Historia-pe ojeguerovia rupi jajuha umi animálgui la hénte ndoguerahavéi en kuénta umi prinsípio. Oĩ vaʼekue ogueroviáva ñande michĩmínte ñaneimportanteveha umi animálgui. Wells ningo oguerovia vaʼekue pe evolusión siertoha, ha áño 1920-pe haʼe heʼi kuri pe kuimbaʼe haʼeha peteĩ animál ojeheʼaséva umi ótrore ha okompara voi pe kuimbaʼépe peteĩ jaguáre, ha heʼi umi persóna odomina ha orekoséva ipoguýpe umi ótrope ojoguaha umi jagua guasúpe.

Norman Cantor heʼi vaʼekue primera gérra mundiál káusare la hénte ndoguerekovéi hague mbaʼeveichagua prinsípio hekovépe, heʼi avei noñemombaʼeveiha la yma umi hénte opensáva pe ñañemonde lájare, umi idéa polítikare, ni noñemombaʼevéi la oñepensa vaʼekue yma pe tekopotĩre. Avei ikatu jaʼe ko múndo oho vaiveha umi iglésia káusare, haʼekuéra okambiapa umi enseñánsa omboʼévo pe evolusión siertoha, ha avei omboligávo la héntepe oho hag̃ua gerrahápe. Pe henerál británico Frank Crozier oskrivi vaʼekue: “Umi iglésia kristiána haʼe vaʼekue la omokyreʼỹvéva umi héntepe ojukase hag̃ua hapichápe, ha la héntepe ogusta voi upéva”.

La hénte ndojapovéi umi mbaʼe oĩ porãva

Pe segunda gérra mundiál rire, amo áño 1920 rupi, la hénte ndoguerekovéima mbaʼeveichagua prinsípio hekovépe ha oñepyrũ opensa ikatuha ojapo la ojaposéva. Pe istoriadór Frederick Lewis Allen heʼi vaʼekue: “Diez áño pe gérra oiko rire la hénte oñekomporta vaieterei. Upe tiémpope la hénte ndojepokuaavéima ojapo umi mbaʼe oĩ porãva ha oipytyvõva chupekuéra oiko porã ha isentído hag̃ua la hekove, ha umi mbaʼe ningo hasýta kuri ojerrekupera jey hag̃ua”.

Áño 1930 oñepyrũmíre, pe situasión okambiaite kuri umi hénte opyta rupi imboriahueterei. Upéi, áño 1939-pe oñepyrũ jey peteĩ gérra ivaivéva, péva haʼe kuri pe segunda gérra mundiál. Upérõ oĩve kuri traváho umi héntepe g̃uarã pórke heta país oñepyrũ ojapo umi árma tuicháva ha hetavépe ikatúva oporojuka, péro upérõ haʼekuéra ni noñeimahinái mbaʼeichaitépa ohasa asýta umi árma káusare. Pe gérra rire heta siuda oñehundiete, umíva apytépe mokõi siuda oĩva Japónpe. Upépe ningo peteĩ vómbante voi ohundi peteĩ siuda kompletoite. Avei hetaiterei persóna omano umi kámpo de konsentrasiónpe. En totál pe gérra káusare omano kuri 50 millones de persóna, umíva apytépe oĩ vaʼekue kuimbaʼe, kuña ha mitã.

Pe segunda gérra mundiál aja umi hénte ndojapovéi umi mbaʼe oikuaáva oĩ porãha ha ojapónte la ogustáva chupekuéra. Pe lívro Amor, sexo y guerra: el cambio de los valores, 1939-1945 heʼi pe kámpo de vatállape umi soldádo ikatu kuri ojapo la ojaposéva ha upévare haʼekuéra hekokyʼa. Upévare avei umi hénte hogapýpe oñekomportáma avei upéicha, haʼekuéra opensa kuri hekovekuéra mbykyetereiha umi soldádoicha, ku oĩramog̃uáicha peteĩ kámpo de vatallápe.

Upe tiémpope la hénte opensa en kualkiér moménto ikatuha omano, upévare haʼekuéra heʼi ikatuha oĩ peteĩ persónandi ha unavemi jepe oreko hendive rrelasión sexuál ovyʼa hag̃uánte. Peteĩ kuñakarai británica omombeʼu mbaʼérepa haʼekuéra oñekomporta kuri upéicha, haʼe heʼi: “Ore ningo ndaorerekokyʼái, síno roiménte kuri gerrahápe”. Peteĩ soldádo Estados Unidosgua heʼi kuri avei: “La hénte ikatu kuri heʼi orerekokyʼaha, péro oremitã ningo ha en kualkiér moménto ikatu kuri romano”.

Umi osegíva oikove pe gérra rire ohasa asy entéro umi mbaʼe ohecha vaʼekuére. Umi imitã vaʼekue upe tiémpope okakuaa rire jepe imanduʼa umi mbaʼe ohecha vaʼekuére, umíva oupaite jey chupekuéra iñakãme. La hénte ningo upe tiémpope ndorrespetavéima mbaʼeveichagua autorida ikatúva heʼi chupekuéra mbaʼépa oĩ porã ha mbaʼépa oĩ vai, upévare ni ndoúi ni ndohói chupekuéra mbaʼeve.

La hénte opensa lája okambia

Pe segunda gérra mundiál rire ojejapo heta estúdio ohechaukáva mbaʼéichapa la hénte oñekomporta. Peteĩva umi estúdio haʼe pe infórme hérava Kinsey, ko estúdio oreko 800 páhina ha ojejapo Estados Unídospe amo áño 1940-pe. Pe infórme ohechauka kuri la hénte notĩvéima hague anteve guaréicha oñeʼẽ hag̃ua umi rrelasión sexuálre, pe omosexualidáre ha hetave témare. Tiémpo rire ojehechauka ndahaʼéi hague la siertopáva ko infórme heʼíva. Upéicharamo jepe ojekuaa porã mbaʼeichaitépa okambia kuri la hénte opensa lája koʼã témare pe gérra rire.

Peteĩ tiémpore la hénte oñehaʼã kuri pono ojehechauka téle, pelíkula térã rrádiope umi konversasión térã taʼanga itieʼỹva, péro upéva ndohopukúi. William Bennett haʼe vaʼekue pe sekretário de edukasíon Estados Unídospe, ha omombeʼu kuri áño 1960 guive ojekuaa porãitereiha mbaʼéichapa la hénte pyaʼe voi oho vaive hese oñekomporta lájape. Péva ojekuaa porã ndahaʼéi Estados Unídospente, síno hetave paíspe voi. Péro, ¿mbaʼére áño 1960 guive peichaite peve okambia raʼe la hénte opensa lája ha oñekomporta lája?

Umi áñope tuicha oñekambia la hénte opensa lája, por ehémplo kuñáme oñemeʼẽve liverta, autorida ha podér ojapo hag̃ua hetave mbaʼe. Avei oĩ kuri orekóva rrelasión sexuál heta persónandi omendaʼỹre. Upérõ ojejapóma avei kuri umi pastílla ani hag̃ua kuña opyta hyeguasu. Upévare la hénte ndokyhyjevéima oreko hag̃ua “rrelasión sexuál oimeraẽvandi orekoʼỹre hikuái peteĩ kompromíso”.

Peteĩ karai haʼéva direktór pe Consejo Nacional de Seguridad Estados Unídospe oñeʼẽ kuri umi prográma oñembohasávare télepe, ha heʼi: “Ojekuaa porã umíva oipotaha la hénte ohecha mbaʼeveʼyrõguáicha pe tekovai ha violénsia”.

Áño 1970-pe ojepurúma vaʼekue pe rreproduktór de vidéo, upéicha rupi la hénte ikatúma kuri ohecha hogaitépe ha haʼeñohãme umi taʼanga tieʼỹ ndojehechaukamoʼãiva ambue lugár oĩháme hetave hénte. Upe rire, Internet rupive enterove orekóva komputadóra ikatúma avei ohecha pornografía.

Koʼã mbaʼe ningo ogueru heta mbaʼe vai. Peteĩ karai haʼéva direktór peteĩ kársel de Estados Unídospe heʼi: “Diez áño atrás che ikatu gueteri añemongeta umi mitãkariaʼy oike ramóvandi kárselpe umi mbaʼe oĩ porã ha oĩ vaívare, péro umi koʼág̃a oike ramóva ni nontendéi mbaʼépa la haʼeséva chupekuéra”.

¿Moõpa ikatu jatopa ajúda?

Ndaikatúi jaʼe umi iglésiape jatopataha pe ajúda ñaikotevẽva jaiko hag̃ua hekoitépe. Yma ningo Jesús ha idisipulokuéra odefende vaʼekue umi mbaʼe Ñandejárape ogustáva, ha umi iglésia ojapo rangue upéva oapoja umi mbaʼe vaiete ojejapóva ko múndope. Peteĩ eskritór heʼi vaʼekue: “Entéro umi ohóva gerrahápe katuete heʼi Ñandejára oipytyvõ hague chupekuéra”. Ojapóma avei unos kuánto áño peteĩ paʼi Nueva Yorkpegua heʼi hague: “Pe iglésia haʼe pe únika organisasión saʼive rrekisíto oguerekóva reike hag̃ua, ejupi hag̃ua kolektívope jepe reikotevẽ hetave mbaʼe”.

Umi mbaʼe vaiete ojejapóva ko múndope ohechauka porã ñaikotevẽha peteĩ kámbio. Péro, ¿mbaʼeichagua kámbiopa la ñaikotevẽva? ¿Mávapa ikatu ojapo upe kámbio? Ha, ¿mbaʼéichapa ojapóta upéva?

[Komentário oĩva páhina 5-pe]

Oiko rire pe jejuka guasu pe primera gérra mundiálpe [1914-1918] la hénte nomombaʼeveiete voi hapicha rekove”.

[Taʼanga oĩva páhina 6 ha 7-pe]

Umi vyʼarã ikyʼa ha naiporãiva oĩma kuri opárupi