Kal idhi e weche manie iye

Kinde ma Timbe Ji Nokethore Apoya Nono

Kinde ma Timbe Ji Nokethore Apoya Nono

Kinde ma Timbe Ji Nokethore Apoya Nono

EN KARANG’O ma timbe ji nochako kethore apoya nono? Diwach ni en kinde midakiegi koso kinde ma wedeni kata osiepeni moko nodakie chon? Jomoko wacho ni timbe maricho nochako medore ahinya ka Lweny Mokwongo mar Piny Ngima nomuoch e higa mar 1914. Profesa moro mar histori miluongo ni Robert Wohl nondiko weche moko e buge mar The Generation of 1914. Nondiko kama: “Joma nodak e kindeno nowuoro ahinya kaka weche nolokore apoya, kendo chal ka gima piny moro norumo to machielo nochakore e dwe mar Agost, higa 1914.”

Ja-histori moro miluongo ni Norman Cantor nowacho kama: “Kamoro amora e piny ngima, timbe ji nokethore ahinya kendo ne gimedo mana bedo maricho moloyo. Ka jotend piny kod jolwenygi monego obed ni rito raia e ma nonego ji mana ka le, donge mano nyiso ni onge puonj kata chike mag dinde ma nyalo mono ji timo ne jowetegi gik maricho? . . . Kit nek ma ninegogo ji e Lweny Mokwongo mar Piny Ngima [e kind higa mar 1914 nyaka 1918] nonyiso maler kaka dhano ne ok odewo ngima mar jowetegi.”

Ja-histori moro miluongo ni H. G. Wells nondiko buk moro miluongo ni The Outline of History. E bugeno, nowacho ni bang’ ka ji noseyie gi puonj mar ni gik moko nosieko kendgi, “timbegi nomedo bedo maricho ahinya.” Nikech ang’o? En nikech ji nochako neno jowetegi mana ka le ma nigi ngima moro ma malo matin moloyo le mamoko. Wells ma en achiel kuom joma oyie ni gik moko nosieko kendgi, nondiko kama e higa mar 1920: “Ne giwacho ni dhano en mana kaka le kendo inyalo pimgi gi guogi mag Jo-India midhigago dwar. . . Kuom mano, ne nenore ni en gima kare sama dhano sando dhano wadgi.”

En adier ni mana kaka Cantor nowacho, Lweny Mokwongo mar Piny Ngima noloko chuth paro ma dhano nigo e wi gik makare kod ma ok kare. Nowacho kama: “Gik moko nolokore kendo ne gimedo mana bedo maricho. Kuom ranyisi, paro ma ji ne nigo e weche siasa, rwakruok, kod e weche mag nindruok nolokore ahinya.” Kanise nonjawo puonj mag Jokristo kuom yie gi puonj mar ni gik moko nosieko kendgi kendo riwo lwedo pinje ma ne kedo e lweny. Mano nomiyo timbe maricho omedore ahinya. Jatend jolweny ma a Britain miluongo ni Frank Crozier nondiko kama: “Kanise mag Jokristo noriwo lwedo lweny e okang’ ma malo ahinya kendo wasetiyo kodgi mang’eny e weche kaka mago.”

Ijwang’o Chike ma Tayo Timbe Makare mag Dhano

Higni apar bang’ Lweny Mokwongo mar Piny Ngima, kit ngima moro nosieko ma ne jiwo ni gimoro amora ma ng’ato timo ma more, otim atima kendo ok bi kwane ni oketho chik moro amora. Ja-histori moro miluongo ni Frederick Lewis Allen wacho kama: “Bang’ lwenyno, higni apar ma noluwo ninyalo luong ni Higni Apar mag Timbe Maricho. . . . Chike ma ne tayo ngima dhano ma ne nyalo miyo ngima obedie maber berie, noseleny nono kendo onge ma ne nyalo kawo kargi.”

Higni mag 1930 ne en kinde ma weche mag yuto nobetie matek ahinya e piny ngima [Great Depression], kendo mano momiyo ji mang’eny obedo modhier. Ka ne hignigo dhi ka rumo, Lweny mar Ariyo mar Piny Ngima nomuoch. Mana mapiyo bang’ mano, pinje mopogore opogore nochako loso gige lweny mager, ka giparo ni mano ne dhi reso dhano e ngima matek ma ne gintie. Kata kamano, mano nomedo ne ji chandruoge madongo ma ne pok giparoga kaachiel gi luoro. Chop giko lwenyno, taonde mang’eny nodong’ kokethore! Taonde moko ariyo manie piny Japan nokethore chuth kendo moro ka moro kuomgi, noketh mana gi mbom achiel mar atom. Ji mang’eny notho e kembe ma ne gidakie. Lwenyno nonego ji mang’eny ma romo milion 50, moriwo chwo, mon, kod nyithindo.

E kinde Lweny mar Ariyo mar Piny Ngima, ngima nobedo matek ahinya. Ji nochako timo mana gik ma morogi giwegi, kar luwo kit ngima ma ne giponie chon. Buk moro miluongo ni Love, Sex and War​—Changing Values, 1939-45, nowacho kama: “Nenore ni chike ma ne tayo weche mag nindruok nowe tigo e lwenyno, kendo timbe maricho ma joma ne nie lweny nong’iyo timo, nobedo gima pile e kit ngima ji. . . . Lwenyno nomiyo timbe maricho omedore ahinya, kendo ngima mar dhano nobedo kayiem nono. Ng’ato ne nyalo tho sa asaya mana ka ng’at ma kedo e lweny.”

Nikech ji noluor ni ne ginyalo tho sa asaya, ne gichako donjo e timbe mag terruok mondo gichop gombogi kata mana kuom kinde matin. Miyo moro ma wuok Britain nowacho kama kowuoyo e wi timbe maricho mag nindruok e kinde lwenyno: “Ok ni timbewa ne richo ruok, lweny e ma noketowa kamano.” Jalweny moro ma wuok e piny Amerka nowacho kama: “Ji mang’eny ne neno ni gik ma ne watimo ne richo, kata kamano, ne wan mana rowere kendo ne wanyalo tho sa asaya. Omiyo, nyaka ne watim atima gima wadwaro.”

Ji mang’eny ma notony noyudo pek moko nikech gik malich ma kelo luoro ma ne gineno ka timore e lweny. Nyaka sani, pod nitie joma gik ma ne ginenogo chando, moriwo nyaka joma kindego ne gin nyithindo. Ka giparo kindego, gineno mana ka gima gigo pod timore. Ji mang’eny nolalo yie ma ne gin-go kaachiel gi nyalogi mar pogo ber gi rach. Ji nochako timo gik moko e yoregi giwegi, ma ok gidewo chike ma noseketi ma tayo gik makare gi ma ok kare.

Chike Manyien ma Nochako Tayo Timbe mag Dhano

Bang’ Lweny mar Ariyo mar Piny Ngima, nochak go buge ma ne wuoyo e wi weche mag nindruok. Achiel kuom bugego ne en mar Kinsey ma ne nigi ite mokalo 800 ma nogo e higni mag 1940 e piny Amerka. Nikech mano, ji mang’eny nochako wuoyo ayanga e wi weche mag nindruok, to mano en gima ne ok timrega chon. Kata obedo ni weche ma ripodno nochiwo e wi timbe mag nindruok, kuom ranyisi, nindruok e kind chwo gi chwo kod mon gi mon, ne nenore ka gima omedie chumbi, ripodno nyiso ni bang’ lweny, timbe ji nomedo bedo maricho ahinya.

Kuom kinde moro, notim kinda e loso weche e wi chike ma ne tayo dhano mondo gibed kaka ne gin chon. Kuom ranyisi, ne ok oyie ne ji wuoyo e wi weche ma ne jiwo timbe mag nindruok e redio, e muvi, kata e TV. Kata kamano, mano nobedo mana kuom kinde matin. William Bennett ma ne en sekretari e weche mag somo nowacho kama: “E higni mag 1960 e piny Amerka, weche nochako kethore mapiyo ahinya kendo nochalo mana ka gima ji dok kuma ne giae.” To mano e gima notimore nyaka e pinje mamoko bende. Ang’o momiyo timbe maricho nomedore ahinya e higni mag 1960?

En nikech mago e higni ma thoth weche mang’eny nolokoree. Kuom ranyisi, nochak ked ne ratiro mar mine kendo ji nobedo gi paro mopogore e weche mag nindruok. Weche kaka mago nobedo kaka chike manyien ma nochako tayo timbe mag dhano. Bende, nochak ti gi yedhe mag komo nyuol. Ng’ato koro ne nyalo donjo e timbe mag nindruok ma ok obedo gi luoro moro amora ni obiro mako ich kata bedo gi ting’ mamoko, to mano nomiyo ji mang’eny ahinya omedo donjore e timbego.

E sechego bende, e gige jofwambo gi keyo, e muvi, kendo e TV, programbe ma ineno ne nyiso ni ji osechako mbeko chik e weche mag nindruok. Bang’e, Zbigniew Brzezinski ma ne en jatend weche mag arita e piny Amerka nowacho kama e wi programbe minyiso e TV: “Gijiwo ng’ato mondo otim atima gima more, kendo gimiyo timbe mag mahundu kod mag lwenje onenre ka gima ok gin timbe maricho ahinya. [Bende,] gijiwo ahinya timbe mochido mag nindruok.”

Chop higni mag 1970, masin moro ma ninyalo tuggo programbe (VCR) nochako bedo mang’eny. Ji koro ne nyalo neno timbe mochido mag nindruok ka gin kendgi e utegi, gima ne ok ginyal timo ka ji nenogi. E kindewagi, nikech intanet yudore kuonde mang’eny, ng’ato tinde nyalo neno ponografi kamoro amora, tek mana ni en gi kompyuta.

Mano osemiyo ji otimo gik maricho ma bwogo ji. Jarit jela moro e piny Amerka nowacho kama: “Higni apar mokalo, nanyalo puonjo nyithindo mobiro kae pogo kind ber gi rach. To nyithindo ma biro kae sani, ok ong’eyo kata gima awuoyoe.”

Ere Kama Wanyalo Yudoe Chike ma Tayowa?

Ok wanyal dhi ir kanise mag pinyni mondo otawa. Kar luwo puonj matayo timbe makare mana kaka Yesu kod Jokristo mokwongo notimo, gisedonjore e timbe maricho mag pinyni. Jandiko moro nopenjo kama: “Be nitie lweny ma ji nosekedoe ma joma kedogo ok owacho ni Nyasaye ne riwogi lwedo?” Higni moko mokalo, jatend kanisa moro e piny Amerka, e taon mar New York, nowuoyo e wi puonj monego ota timbe mag Jokristo. Nowacho kama: “Kanisa kende e riwruok ma ng’ato nyalo donjoe ma ok openje penjo mang’eny moloyo kata penjo minyalo penj ng’at ma dwaro idho bas.”

Nenore maler ni timbe mag dhano osemedo bedo maricho ahinya, kendo dwarore ni okawie okang’ mapiyo mondo e ka weche odog e wang’e. En okang’ mane monego okaw? Gin lokruoge mage ma dwarore ni otim? En ng’ano ma nyalo kelo lokruogego, to ere kaka obiro timo mano?

[Blab]

Kit nek ma ninegogo ji e Lweny Mokwongo mar Piny Ngima [e kind higa mar 1914 nyaka 1918] nonyiso maler kaka dhano ne ok odewo ngima mar jowetegi

[Picha]

Yore mochido mag manyo mor tinde nyalo yudore mayot ahinya