Omuvo Onondunge Mbovanthu Mbapiluluka

KWOVE onalupi onondunge mbehimbika okupiluluka? Okuti wembuvasa mbapiluluka-le ine mbapiluluka vala etyi pahe waeta onondunge? Vamwe vasoka okuti Ovilwa Vyo Tete Viouye Auho viandele-ko mo 1914, ovio viapilulula onondunge mbovanthu. Omukulu umwe wokuatanga unene utiwa o Robert Wohl wahonekele okuti: ‘Ovanthu vokuahupile kovilwa Ovilwa Vyo Tete Viouye Auho vetyimwene umwe okuti ouye wapiluluka unene okutuka mohanyi ya Agosto yo 1914.’

Omukulu umwe utiwa Norman Cantor, wapopia okuti: “Mouye auho ovipuka omu ankho vilingilwa viapiluluka unene. Mokonda ovatumini ankho veli vala nokulinga onya ovanthu, vevetekula vala ngovinyama, pahe ovanthu navo avavombo onondunge, avakala vala ngovinyama. . . . Ovipuka vialingilwe Movilwa Vyo Tete Viouye Auho, viahimbikile menima lyo 1914 avipu mo 1918, vialingisisa ovanthu avehesuku vali nokuti omwenyo ukola.”

Omukulu umwe utiwa o Helbert George Wells, ankho upopia okuti kouye kutupu Huku, wapopia okuti elongeso liokuti ovipuka kouye vieya-ko vala avike, lialingisisa ovanthu “avahakala vali nonondunge.” Oityi vakalelela ngotyo? Vakala ngotyo mokonda vamwe ankho vapopia okuti ovanthu o ngovinyama vala, mahi omokonda pahe tuelikalela vala katutu novinyama. Nkhele menima lyo 1920, omukulu watyo oo ahoneka vali okuti: ‘Avahimbika okupopia okuti omunthu otyinyama vala ngotyimbwa. Pahe ovimbwa ovinene viatyo avihimbika okuiapaa ovitutu.’

Etyi omukulu Norman Cantor apopia otyili umwe. Ovilwa vyo Tete Viouye Auho vianyona umwe unene ovanthu. Watile: “Ovipuka ankho vilingwa kohale hono pahe kavilingwa vali. Onondunge ovakulu ankho vapopia, netyi vavala, no tyokuti otyinepo tyopoula tyilingwa vala novanthu vokuelinepa, pahe ankho katyitavelwa-le vali.” Otyipuka otyikwavo tyanyona umwe unene onondunge mbovanthu onongeleya. Nambo ambuhimbika okulongesa okuti ovipuka kouye vieya-ko vala avike, nokuavela ovanthu ondundo vende kovilwa. Omukulu umwe efwalali utiwa o Frank Crozier wati: “Onongeleya, ombo mbuhindila ovanthu veliipae, otyo ngwe oko umwe tuviuka tyina tuahanda onondunge.”

Onondunge Mbumwe Ovanthu Vehesukile-ale Vali Nambo

Okutuka umwe apa Ovilwa Vyo Tete Viouye Auho viapwa, ovanthu pahe avahimbika vala okulinga evi viahatiwa ovievi. Omukulu umwe wokuatanga unene utiwa o Frederick Lewis Allen wati onondunge mbuna mbo kohale ankho mbukahi nawa, mbukalesa nawa ovanthu, pahe ankho kambuko vali. Ovanthu pahe ankho valinga umwe vala etyi mwene vahanda.

Mohanyi ya Outubro 1929 ouye aukala omapita ovanthu avahepe unene. Pahe nonombongo mbahamoneka, ovanthu hahe avalingi ngoti pahe vena katutu onondunge. Etyi pakala, ovipuka ngoti avihimbika okukala nawa katutu. Mahi pahe opo umwe Ovilwa Vya Vali Viouye Auho viehimbika. Ovanthu avamono emone otyipuka tyimwe, nokutyipopia katyitavela-le! Etyi ovilwa viapwa, atyiti umwe omapunda-umbo ahanyuapo, ovanthu ovanyingi vankhila koukonde. Kotyilongo tyo Japão vayumbile-ko onombomba onombali mbahanyenepo omapunda-umbo evali. Movilwa omo muankhile ovanthu ovanyingi-nyingi, ovana, novakai, novalume; mokutala vehikile umwe ponomiliau 50.

Movilwa Vya Vali Viouye Auho, ovanthu avahasoko-vo okulinga ovipuka ngetyi ovakulu ankho valinga, mwene avahindi-ko vala onondunge mbavo. Omukanda umwe upopia vimwe vialingilwe movilwa ovio, wati: ‘Okutuka umwe apa ovilwa viehimbika, ovanthu avalingi ngoti vatiwa lingei vala etyi mwene mwahanda nomalutu enyi. Ovanthu pahe ankho vatyinda vala omwenyo wasila ngetyi ankho tyilinga omafwalali. Novanthu umwe vala momaumbo, navo avahimbika okulinga etyi vahanda ngomafwalali mokonda ankho vasoka okuti mavankhi-ale.’

Mokonda ovanthu ankho vasoka okuti mavankhi-ale, otyo ankho valingila umwe vala etyi vahanda. Omukai umwe wamwene ovilwa ovio wati: “Ankho tulinga tupu ovipuka ovio, hakuti ankho tutupu onondunge. Ankho tuli movilwa.” Efwalali limwe lyo ko Estados Unidos liati: “Pana ovanyingi ankho vetupopia okuti tutupu onondunge. Mahi ankho tulinga vala etyi tuahanda mokonda tuvakuendye vala, ankho tukevela vala onthiki matunkhi.”

Ovanthu ovanyingi vamwene ononkhumbi movilwa ovio. Vamwe pana ankho ovana vala, mahi tyina vahinangela ovivi vamwene, valinga vala ngoti veli vali movilwa. Vamwe okutuka umwe opo avehesuku vali na Huku, pahe nonondunge mbavo ambuende nomphepo. Pahe ovanthu ankho kavetavela vali omunthu uvepopila okuti etyi tyilingwa etyi katyilingwa. Kuvo ankho kutupu-ale etyi tyaviuka netyi tyahaviukile, atyiho tyilingwa vala.

Onondunge Ovanthu Vahinda-ko

Etyi Ovilwa Vya Vali Viouye Auho viapwa, ovanthu avahimbika okulinga omikanda vipopia otyinepo tyopoula. Omikanda ovio avilingisisa umwe ovanthu avahimbika okupopia unene otyinepo tyopoula, ngwe kohale ankho tyikola. Akulingwa omukanda umwe omunene una omafolia alamba 800. Omukanda oo aupopi ovalume valala poyavo, novahikuena valala poyavo, novipuka ovikwavo viasila ovanthu ankho valinga. Etyi pakala, vamwe avapopi okuti vimwe viapopiwa momukanda oo hatyiliko-ale. Mahi omukanda oo wapopia umwe nawa okuti okutuka apa ovilwa viapwa, ovanthu pahe ankho vetupu vali onondunge.

Potete ovanthu vahetekelele okuholeka ovipuka ovivi. Motelevisau no molaliu ankho kamupopiwa ovipuka viasila. Mahi atyahakalale ehimbwe. Omukulu umwe utiwa o William Bennett wati: “Okutuka menima lyo 1960, ko Estados Unidos avahimbika okupopia unene okuti omunthu wotyimbali keliholaika vali, etyi ahanda okulinga utyilinga vala.” Novanthu vovilongo ovikwavo ngatyo valinga. Naina, oityi ovivi vieliyawisila unene okupolelela momanima oo?

Momanima atyo oo, ovakai avatutumba navo vayekwe valinge etyi mwene vahanda. Ovanthu avehesuku vali nokulinga etyi vavasa novakulu tyiyemba kotyinepo, avahindi-ko onondunge mbavo. Tupu akulingwa ovihemba vikahi nawa vityilika omukai okukala omulemi. Pahe ankho omunthu weenda vala nou ahanda mokonda utyii okuti eimo kamalikwate-ale.

Pahe motelevisau no molaliu amuhimbika okulekeswa ovipuka viasila. Omukulu umwe woko Estados Unidos utiwa o Zbigniew Brzezinski wapopia evi vilekeswa motelevisau ati: “Pahe mulekeswa vala ovanthu valwa veliveta, no vokulinga ovipuka viasila. Mupopiwa vala okuti omunthu una okulinga etyi mwene tyimuhambukiswa.”

Mokonda kohale onovidiu ankho mbakaka unene, ovanthu ankho vatalela momaumbo avo ovipuka ovivi viehetavela-le okuvitalela povanthu. Pahe nono internet vali, okunyingila vala mo kombutandole, otale ovipuka viasila.

Omukulu umwe opulisa wati: “Pana ankho ovakuendye tyina veya muno mokaleya, nkhele ankho ndyityivila umwe okuvepakela-mo onondunge. Mahi pahe ava vokuna nokuya ononthiki ombu, netyi tyaviuka netyi tyahaviukile kavetyii.” Atyiho otyo tyatuka umwe kovipuka ovio tuapopia viavombesisa onondunge mbovanthu.

Olie Mekupopila Etyi Tyaviuka Netyi Tyapenga

Tyamoneka umwe okuti onongeleya hambo-ko mbutupakela-mo onondunge mokonda mbulinga vala etyi tyilingwa mouye uno wovivi, kambulingi etyi ovo Sesusi novalongwa vae valongesile. Omukulu umwe wahoneka okuti: “Ovilwa aviho viokuaenda-ko, ovanthu ankho vapopia okuti Huku uli nokukuatesako aveho veli nokulwa.” Elombe limwe lyo ko Estados Unidos liati: “Apa umwe upondola okukala nawa, ohesukisile okutavela ovitumino, o mongeleya vala. Momakalela muna vali ovitumino tyipona mongeleya.” Etyi omukulu oo apopia otyili, onongeleya kambesukile-ale netyi Huku apopia.

Hamwe no ove wetyimona umwe okuti ouye wesukisa okupilululwa. Mahi olie meupilulula? Oityi ñgeno tyina okulipululwa? Oityi matyikalingwa opo ulipuluke?

[Onondaka Mbavilapo]

“Ovipuka vialingilwe Movilwa Vyo Tete Viouye Auho, viahimbikile menima lyo 1914 avipu mo 1918, vialingisisa ovanthu avehesuku vali nokuti omwenyo ukola”

[Olutalatu]

Pahe ovipuka viasila viakaka unene, katyesukisile vali okuovola ehimbwe