Skip to content

Skip to table of contents

Ko Hai ‘a e Fa‘u-Tohi ‘o e Tohi Tapú?

Ko Hai ‘a e Fa‘u-Tohi ‘o e Tohi Tapú?

Ko e Vakai ‘a e Tohi Tapú

Ko Hai ‘a e Fa‘u-Tohi ‘o e Tohi Tapú?

‘OKU tala hangatonu ‘e he Tohi Tapú ‘a e fa‘ahinga na‘a nau hiki ‘a e ngaahi fakamatala ‘i loto aí. Ko e ngaahi konga kehekehe ‘i he tohí ni ‘oku kamata‘aki ‘a e kupu‘i lea hangē ko e “fakamatala ‘a Nehemaia,” “visone ‘a Aisea,” mo e “folofola ‘a Sihova ‘a ia na‘e hoko kia Sioeli.” (Nehemaia 1:1; Aisea 1:1; Sioeli 1:1) Ko e ngaahi fakamatala fakahisitōlia ‘e ni‘ihi ‘oku fakapapau‘i mai ai ko e hiki ia ‘e Kata, Nētane pe ko Sāmiuela. (1 Kalonikali 29:29) Ko e fakamatala ‘i ‘olunga ‘i he ngaahi saame ‘e ni‘ihi ‘oku tala mahino mai ai ‘a honau kau fa‘ú.—Sāme 79, 88, 89, 90, 103 mo e 127.

Koe‘uhi ko hono ngāue‘aki e fa‘ahinga ‘o e tangatá ke hiki ‘a e Tohi Tapú, ‘oku pehē ‘e he kau tui veiveiuá ko e tohi pē ia ‘o e poto fakaetangata, ‘o hangē ko ha fa‘ahinga tohi pē. Ka ‘oku ‘i ai ha makatu‘unga fefeka ki he fakakaukau ko iá?

Kau Hiki-Tohi ‘e Fāngofulu, Fa‘u-Tohi ‘e Taha

Ko e tokolahi taha ‘o e kau hiki Tohi Tapú kuo nau fakahaa‘i mahino na‘a nau hiki ‘i he huafa ‘o Sihová, ‘a e ‘Otua mo‘oni pē tahá, pea nau pehē na‘e tataki kinautolu ‘e Ia pe ko hano fakafofonga fakae‘āngelo. (Sakalaia 1:7, 9) Ko e kau palōfita na‘a nau hiki ‘a e Ngaahi Konga Tohi Tapu Faka-Hepeluú na‘a nau talaki laka hake he tu‘o 300: “Ko e folofola eni ‘a Sihova.” (Emosi 1:3; Maika 2:3; Nehumi 1:12) Ko e lahi ‘o ‘enau ngaahi fakamatalá ‘oku kamata‘aki ‘a e ngaahi kupu‘i lea hangē ko e “folofola ‘a Sihova ‘a ia na‘e hoko kia Hosea.” (Hosea 1:1; Siona 1:1) ‘I he felāve‘i mo e kau palōfita ‘a e ‘Otuá, na‘e pehē ‘e he ‘apositolo ko Pitá: “Na‘e lea mei he ‘Otua ha kau tangata ‘i he takina kinautolu ‘e he Laumalie Ma‘oni‘oni.”—2 Pita 1:21.

Ko e Tohi Tapú leva, ko ha tohi fa‘u fetuiaki ia ka ‘oku feongoongoi, na‘e hiki ‘e he kau tangata tokolahi ‘a ia na‘a nau fakahaa‘i mahino ko e ‘Otuá na‘á ne tākiekina ‘enau ngaahi fakamatalá. Ko hono fakalea ‘e tahá, na‘e ngāue‘aki ‘e he ‘Otuá ‘a e kau sekelitali fakaetangata ke nau hiki ‘ene ngaahi fakakaukaú. Na‘e anga-fēfē ‘ene fai ‘ení?

“Fakamanava mei he ‘Otua”

“Ko e potu Folofola kotoa pe ne fakamanava mei he ‘Otua,” ko e fakamatala ia ‘a e ‘apositolo ko Paulá. (2 Timote 3:16) Ko e fo‘i lea faka-Kalisi na‘e liliu ko e “fakamanava mei he ‘Otua” ‘oku ‘uhinga fakafo‘i lea ia ki he “mānava faka-‘Otua.” Ko hono ‘uhingá, na‘e ngāue‘aki ‘e he ‘Otuá ha mālohi ta‘ehāmai ke ne takina ‘a e fakakaukau ‘a ha kau hiki-tohi fakaetangata, ‘o faka‘ilo ai ‘ene pōpoakí kiate kinautolu. Kae kehe, ‘i he fekau‘aki mo e Fekau ‘e Hongofulú, ko Sihova tonu ia na‘á ne tohi ‘a e ngaahi lea ‘i he lau‘i maká. (Ekisoto 31:18) ‘I he taimi ‘e ni‘ihi na‘e tala hangatonu ‘e he ‘Otuá ki he‘ene kau sevāniti fakaetangatá ‘a e pōpoaki ke hikí. ‘Oku pehē ‘e he Ekisoto 34:27: “Pea folofola ‘a Sihova kia Mosese, Ke ke tohi ma‘a u ‘a e ngaahi lea ko ia . . .”

‘I he taimi ‘e ni‘ihi, na‘e ‘ai ‘e he ‘Otuá ha kau tangata ke nau mamata ki he ngaahi vīsone ‘o e me‘a na‘á ne finangalo ke nau hikí. Ko ia ai, na‘e pehē ‘e ‘Isikeli: “Na‘a ku mata visone faka‘otua.” (Isikeli 1:1) ‘I he tu‘unga meimei tatau, “na‘e misi ‘a Taniela, pea ha ki hono ‘ulu ha ngaahi visone ‘i he‘ene toka: toki tohi ‘e ia ‘a e misi.” (Taniela 7:1) Ko e tohi faka‘osi ‘o e Tohi Tapú, ‘a e tohi Fakahaá, na‘e faka‘ilo ia ki he ‘apositolo ko Sioné ‘i ha founga meimei tatau. Na‘e tohi ‘e Sione: “‘Iloange na‘a ku Laumalie‘ia ‘i he ‘aho ‘o e ‘Eiki, pea na‘e ongo mei hoku tu‘a ha fu‘u le‘o, ‘o hangē ha talupite ‘oku lea mai, ‘o pehē, ko e me‘a ‘oku ke sio ki ai ke ke tohi ‘i ha tohi.”—Fakahā 1:10, 11.

Maongo Fakaetangatá

Na‘e ‘ikai ke to‘o ‘e he fakamānava faka‘otuá ‘a e tō‘onga fakafo‘ituitui ‘o e kau hiki-tohí. Ko hono mo‘oní, na‘e fiema‘u ‘a e feinga fakafo‘ituitui ke hiki e pōpoaki ‘a e ‘Otuá. Ko e fakatātaá, ko e tokotaha-tohi ‘o e tohi Koheletí ‘i he Tohi Tapú, na‘á ne pehē na‘á ne ‘ha‘ao ke ma‘u ha ngaahi lea vovo, mo e me‘a kuo tohi totonu, ko e ngaahi lea ‘e ala falala ki ai.” (Koheleti 12:10) ‘I hono tānaki ‘ene lēkooti fakahisitōliá, na‘e ngāue‘aki ‘e ‘Ēsela ‘a e ngaahi ma‘u‘anga fakamatala ‘e 14 pe lahi ange, ‘o hangē ko e “fakamatala na‘e tu‘u ‘i he kalonikali ‘a Kingi Tevita” mo e “tohi ‘o e ngaahi tu‘i ‘o Siuta mo Isileli.” (1 Kalonikali 27:24; 2 Kalonikali 16:11) Ko e tokotaha-tohi Kōsipeli ko Luké na‘á ne ‘fakatotolo mai kotoa pe ke mahu‘ingamālie ke tohi hokohoko ia.’—Luke 1:3.

‘Oku fakahaa‘i ‘e he ngaahi tohi ‘e ni‘ihi ‘i he Tohi Tapú ‘a e ngaahi tafa‘aki ‘o e anga‘itangata ‘o e tokotaha na‘á ne hikí. Ko e fakatātaá, ko Mātiu Līvai, ko ha tokotaha tānaki tukuhau ki mu‘a ke ne hoko ko e taha ‘o e kau ākonga ‘a Sīsuú, na‘á ne tokanga ‘aupito ki he ngaahi mata‘ifiká. Ko ia pē ‘a e tokotaha-tohi Kōsipeli na‘á ne lēkooti ko e totongi ‘o hono lavaki‘i ‘o Sīsuú na‘e fe‘unga mo e “konga siliva ‘e tolungofulu.” (Mātiu 27:3; Maake 2:14) Ko Luké, ko ha toketā, na‘á ne hiki totonu ‘a e ngaahi fakaikiiki fakafaito‘ó. Hangē ko ‘ení, ‘i hono fakamatala‘i ‘a e tu‘unga e ni‘ihi ‘o e fa‘ahinga na‘e fakamo‘ui ‘e Sīsuú, na‘á ne ngāue‘aki ‘a e ngaahi fakalea hangē ko e “mofi lahi” mo e “fonu i he kilia.” (Luke 4:38; 5:12PM; Kolose 4:14) Ko ia na‘e fa‘a faka‘atā ‘e Sihova ‘a e kau hiki-tohí ke nau fakamatala ‘i he‘enau lea mo e sīpinga hiki pē ‘a kinautolu; ka ‘i he taimi tatau, na‘á ne tākiekina ‘enau fakakaukaú koe‘uhi ke tonu ‘a e fakamatalá pea fakaa‘u ‘ene pōpoakí.—Palovepi 16:9.

Ko e Olá

‘Ikai ‘oku fakaofo ‘a hono hiki ‘e he kau tangata ‘e toko 40 nai ‘i he ngaahi fonua kehekehe laka hake he vaha‘a taimi ko e ta‘u ‘e 1,600, ha tohi ‘oku feongoongoi faka‘aufuli ‘i he tafa‘aki kotoa pē pea ma‘u ai ha kaveinga fisifisimu‘a mo hu‘ufataha? (Sio ki he “‘Oku Fekau‘aki ‘a e Tohi Tapú mo e Hā?” ‘i he peesi 19.) Na‘e ‘ikai mei malava ‘eni kapau na‘e ‘ikai ke tataki kinautolu kotoa ‘e ha Fa‘u-Tohi pē ‘e taha.

Na‘e fiema‘u vivili nai ‘e Sihova ke ngāue‘aki ha kau tangata ke hiki ‘ene Folofolá? ‘Ikai. Ka ‘i he‘ene fai peheé ko ha fakahāhā ia ‘o e poto faka‘otuá. Ko e mo‘oni, ko e taha ‘o e ngaahi ‘uhinga ki he maongo fakamāmanilahi ‘a e Tohi Tapú ko hono fakahaa‘i fakaue‘iloto ‘e hono kau hiki-tohí ‘a e ngaahi ongo fakaetangata kehekehe—‘i he tu‘unga ‘o Tu‘i Tēvitá, na‘e a‘u ‘o fakahaa‘i ai ‘a e halaia ‘a ha tokotaha faiangahala kuo fakatomala ‘a ia na‘á ne tautapa ki he meesi ‘a e ‘Otuá.—Sāme 51:2-4, 13, 17, fakamatala ‘i ‘olungá.

Neongo na‘e ngāue‘aki ‘e Sihova ‘a e kau hiki-tohi fakaetangata, ‘e lava ke tau ma‘u ‘a e falala tatau ki he‘enau ngāué ‘o hangē ko ia ko e mu‘aki kau Kalisitiané, ‘a ia na‘a nau tali ‘a e Tohi Tapu Mā‘oni‘oní ‘o “‘ikai ko e lea ‘a e tangata . . . ka ko e folofola ‘a e ‘Otua.”—1 Tesalonaika 2:13.

KUÓ KE FIFILI?

▪ Ko hai ‘a e Fa‘u-Tohi ‘o e “potu Folofola kotoa pe”?—2 Timote 3:16.

▪ Ko e hā ‘a e ngaahi founga kuo ngāue‘aki ‘e Sihova ko e ‘Otuá ke faka‘ilo mai ai ‘ene ngaahi fakakaukaú?—Ekisoto 3:18; 34:27; Isikeli 1:1; Taniela 7:1.

▪ ‘Oku anga-fēfē ‘a e tapua mai ‘a e anga‘itangata mo e me‘a ne mahu‘inga‘ia ai ‘a e kau tangata hiki-tohi na‘e fakamānava‘í ‘i he me‘a ne nau hikí?—Mātiu 27:3; Luke 4:38.