Kal idhi e weche manie iye

Kaka Muma Nochoponwa

Kaka Muma Nochoponwa

Kaka Muma Nochoponwa

Bedo ni Muma osechoponwa e kindegi ka ok oketh gimoro amora e iye en gima iwuoro ahinya. Notiek ndike higni mohingo 1,900 mokalo. Ne okwong ndike e gik ma ne nyalo kethore, kuom ranyisi, togo kod piende le, kendo mana ji matin modak e kindewagi e ma nyalo somo dhok ma ne ohang ndikgo Muma. Bende, joma ne nigi teko ahinya, kaka joloch kod jotend dinde, notemo matek mondo giketh Muma.

ERE kaka buk makendeni notony ma ochoponwa e kindegi, kendo mobedo buk mong’ere ahinya e piny mangima? Ne ane weche moko ariyo.

Loso Kopi Mang’eny Nomiyo Otony

Oganda mar Jo-Israel ma ne omi migawo mar rito Ndiko nokano maber buge midolo ma nondikie Ndiko, kendo ne giloso kopi mang’eny mag bugego. Kuom ranyisi, ruodhi mag Israel ne ochik ni ‘gindik weche duto mag Chik e buge ka gigologi e bug chik mokan gi jodolo ma Jo-Lawi.’​—Rapar mar Chik 17:18.

Jo-Israel mang’eny nohero somo Ndiko, kendo ne gikawo weche manie iye kaka Wach Nyasaye. Kuom mano, joma ne loso kopi mag Ndiko nokopo wechego adimba, kendo ne gin jondiko ma nigi lony ma malo. Kuom ranyisi, Ezra ma en achiel kuom jondikogo ne en ng’at ma nohero Nyasaye kendo “ne en jandiko ma ne olony maber e Chik Musa ma Jehova Nyasach Israel ne osechiwo.” (Ezra 7:6) Jo-Masora, ma ne oloso kopi mag Ndiko mag Dho-Hibrania, kata “Muma Machon,” e senchari mar auchiel nyaka mar apar Ka Kristo Podi (K.K.P.), ne kwanoga nyaka nyukta e gik ma ne gindiko mondo kik gimed kata rucho gimoro amora. Kopo wechego e yo ma adimba kamano nokonyo mondo kik keth Muma kata obedo ni jowasigu ne temo ahinya mondo gikethe.

Kuom ranyisi, e higa mar 168 K.K.P., ruodh Siria ma ne iluongo ni Antiochus IV notemo ahinya ketho kopi duto mag Ndiko mag Dho-Hibrania ma ne nyalo yudore e piny Palestina. Buk moro ma wuoyo e wi histori mar Jo-Yahudi wacho kama: “Jogo noyiecho kendo wang’o buk moro amora ma ne giromogo ma ne nigi chik Nyasaye.” Bug The Jewish Encyclopedia wacho kama: “Joma nomi tich mar ketho Muma notimo kamano gi kinda kod gero . . . Ng’ato ang’ata ma ne oyud gi buk maler . . . ne ing’adone buch tho.” To e ma pod ne ok gi ketho kopi duto ma ne Jo-Yahudi ma nodak Palestina nigo kaachiel gi kopi ma ne yudore e pinje mamoko.

Mapiyo bang’ ka joma nondiko Ndiko mag Dho-Grik mag Jokristo ma bende ong’ere kaka “Muma Manyien” notieko tijgi, kopi ma ne roho maler otayogi e ndikogo nolandore ahinya, bed ni ne gindikogi e yor barupe, yor weche mokor, kata e yor histori. Kuom ranyisi, jaote Johana nondiko Injili mar Johana ka en Efeso kata machiegni gi dalano. Kata kamano, moko kuom weche ma ne ondiko e Injilino noyud e piny Misri ma ni kilomita mang’eny ka ia Efeso. Joma olony wacho ni weche ma noyud e piny Misrigo nyalo bedo ni ne pok otieko higni 50 nyaka ne ndikgi.

Weche ma noyud e piny Misrigo nonyiso ni Jokristo ma nodak e pinje maboyo ahinya ne yudoga kopi mag Ndiko ma roho maler nosetayo jondik Muma mondo ondiki. Bedo ni nopog ne ji Wach Nyasaye kuonde mang’eny bende nokonyo ahinya mondo kik kethe chuth higni mang’eny bang’ biro Kristo. Kuom ranyisi, wachore ni tarik 23 Februar higa mar 303 Bang’ Kristo, jaloch mar piny Rumi ma niluongo ni Diocletian ne ng’icho ang’icha sama ne jolweny turo dhoudi mar kanisa moro kendo wang’o kopi mag Ndiko Maler. Diocletian ne paro ni nonyalo ketho din mar Jokristo kuom ketho Ndiko Maler. Odiechieng’ ma noluwo, nogolo chik mondo owang’ e lela Mumbni duto ma ne yudore e pinje ma ne nie bwo loch mar Rumi. Kata kamano, nitie kopi mag Muma ma ne ok owang’, kendo ne ochak ogol kopi mamoko kitiyo gi mago. Nitie kata mana kopi ariyo madongo mag Muma e dho Grik ma wachore ni nondik mana kinde matin bang’ ka Diocletian nochako sando Jokristo. Kopigo yudore nyaka kawuononi. Achiel kuom kopigo yudore e Rome to machielo ni e British Library man London, e piny England.

Kata obedo ni pok oyud kitepe machon ma nohang ndikie Muma e kindegi, nitie kopi mang’eny mag Muma oduto kata buge moko mag Muma ma nondik gi lwedo ma oseyud e kindegi. Moko kuomgi oti ahinya. Be di bed ni weche ma yudore e kopigo nogueny sama nikopogi? Jasomo moro miluongo ni W. H. Green nowacho kama e wi Ndiko mag Dho-Hibrania: “Wanyalo wacho ka wan gadier ni onge buk machielo machon ma wechene pod wan-go kaka ne gin [mak mana Muma].” Sir Frederic Kenyon ma en achiel kuom josomo ma nolony ahinya e weche mag Muma nowacho kama e wi Ndiko mag Dho-Grik mag Jokristo: “Pogruok mantie e kind tarik ma ne ohang ndikie wechego kod tarik ma ne oyudgie tin ahinya ma ok nyal bedo gima lich. Omiyo, onge gimoro amora ma nyalo miyo wapar ni Ndiko Maler ma wan-go nyalo nogueny kata ni ne ok gichoponwa kaka ne ondikgi chon. Osenon kendo oyudore ni buge manie Muma Manyien (Mathayo–Fweny) nokop adimba kendo gin adier. Wanyalo wacho ka wan gadier ni weche ma nohang ndikgo Muma pok ogueny kata matin. . . . Onge buk machielo machon minyalo wuo kuome kamano.”

Loko Muma e Dhok Mamoko Nomiyo Otony

Wach mar ariyo maduong’ ma osemiyo Muma obedo buk mong’ere ahinya e piny mangima en ni oseloke e dhok mang’eny. Wachno winjore maber gi dwach Nyasaye ma en ni ji moa e ogendni duto kod dhok duto opuonjre e wi Nyasaye kendo gi lame “kuom roho kod adiera.”​—Johana 4:23, 24; Mika 4:2.

Loko mokwongo mag Ndiko mag Dho-Hibrania ma nolok e dho Grik niluongo ni Septuagint. Noloke ne Jo-Yahudi ma ne odak e pinje ma nolworo piny Palestina, kendo ne otieke chiegni higni 200 kama ka pok Yesu nochako tije e pinyka. Muma mangima, moriwo nyaka Ndiko mag Dho-Grik mag Jokristo nolok e dhok mang’eny mana matin bang’ ka jondik Muma nosetieko ndikogi. Kata kamano, bang’e ruodhi kod jotend kanise ma ne dwarore ni one ni ji duto oyudo Muma ne ok otimo kamano kata matin. Kar mano, ne gitemo matek geng’o ji mondo kik giyud Wach Nyasaye kuom tamo ng’ato ang’ata ma ne temo loko Muma e dhok moko ma nong’ere ahinya.

Chwo moko ma jochir notimo duto ma ne ginyalo mondo gilok Muma e dhok ma ji mang’eny ne tiyogo, kata obedo ni mano ne nyalo miyo kanisa kata sirkal oneggi. Kuom ranyisi, e higa mar 1530, William Tyndale ma ne Ja-England, kendo ma ne osomo Oxford, noloko buge a bich mokwongo e Ndiko mag Dho-Hibrania. Kata obedo ni ne oromo gi akwede mang’eny, en e ng’at ma nokwongo loko Muma kogole e dho Hibrania nyaka e dho Kisungu. Tyndale bende e jaloko mokwongo ma notiyo gi nying Jehova e loko mage mag dho Kisungu. Jasomo machielo mar Muma ma ne iluongo ni Casiodoro de Reina bende notony nyading’eny e lwet Jo-Katholik ma ne dwaro nege e kinde ma ne oloko achiel kuom loko machon ahinya mag Muma e dho Spain. Nodhi e pinje kaka England, Germany, France, Holland, kod Switzerland mondo otiek tij loko ma notimono. a

E kindegi, pod imedo lok Muma e dhok mang’eny ahinya kendo pod imedo go kopi mang’eny mag Muma. Bedo ni Muma osetony mobedo buk mong’ere ahinya e piny ngima nyiso mana adiera mag weche ma jaote Petro nondiko kitaye gi roho niya: “Lum biro two, maua bende ner, to wach Jehova siko nyaka chieng’.”​—1 Petro 1:24, 25.

[Weche moler piny]

a Loko mar Reina mar Muma nogo e higa mar 1569 kendo nochak ogoye manyien gi Cipriano de Valera e higa mar 1602.

[Picha]

Foreground page: National Library of Russia, St. Petersburg; second and third: Bibelmuseum, Münster; background: © The Trustees of the Chester Beatty Library, Dublin

[Picha]

Ndiko mag Jo-Masora

[Picha]

Weche moko machon moting’o ndiko mar Luka 12:7 ma wacho ni, “. . . kik uluor; un nengou duong’ ahinya moloyo oyundi mang’eny.”