Skip to content

Skip to table of contents

Founga Ne Tolonga Mai Ai ‘a e Tohi Tapú

Founga Ne Tolonga Mai Ai ‘a e Tohi Tapú

Founga Ne Tolonga Mai Ai ‘a e Tohi Tapú

‘Oku fakaofo mo‘oni ‘a e tolonga mai ‘a e Tohi Tapú ki hotau ‘ahó ni ‘o ‘ikai ha maumau ‘e taha ‘e hoko ki ai. Na‘e kakato hono hikí laka hake he ta‘u ‘e 1,900 kuohilí. Na‘e lēkooti ia ‘i he ngaahi me‘a na‘e ‘auhangofua—ko e pepa na‘e ngaohi mei he lau‘i pepailó pea mo e kili‘imanú—pea ko e lea na‘e mu‘aki hiki aí ko e lea ia ‘oku lea‘aki ‘e he kakai tokosi‘i pē ‘i he ‘ahó ni. ‘Ikai ko ia pē, ko e kau tangata ma‘u mafai mā‘olunga, mei he kau ‘emipola ki he kau taki lotu, na‘a nau feinga vavale ke faka‘auhamālie ‘a e Tohi Tapú.

NA‘E anga-fēfē ‘a e tolonga mai ‘a e tohi fakaofó ni ‘i he faai mai ‘a e taimí ‘o hoko ai ko e tohi ‘iloa taha ia ‘i he fa‘ahinga ‘o e tangatá? Fakakaukau angé ki he tafa‘aki pē ‘e ua.

Fakatolonga ‘i he Ngaahi Tatau Lahi

Ko e fa‘ahinga ne nau ma‘u ‘a e mu‘aki ngaahi konga tohi ‘o e Tohi Tapú, ‘a e kau ‘Isilelí, na‘a nau fakatolonga fakalelei ‘a e ngaahi mu‘aki takainga tohí pea hiki mo hono ngaahi tatau lahi. Ko e fakatātaá, na‘e tala ki he ngaahi tu‘i ‘o ‘Isilelí ke hiki ha “tatau ‘o e lao ni mei he tohi ‘oku ‘i he ‘ao ‘o e kau Livai taula‘eiki.”—Teutalonome 17:18.

Na‘e manako ‘a e kau ‘Isileli tokolahi ke lau ‘a e Tohi Tapú, ‘i hono ‘ilo‘i ko e Folofola ia ‘a e ‘Otuá. ‘I he‘ene peheé, ko hono hiki-tatau ‘o e ngaahi konga tohí na‘e hiki fakalelei ‘aupito ia ‘e he kau sikalaipe na‘e ako‘i lelei. Ko e sikalaipe manavahē-‘Otua ‘e taha ko ‘Ēsela, na‘e lave ki ai ko e “sikalaipe poto ia ‘i he Lao ‘a Mosese, ‘a e lao na‘e ‘omi ‘e Sihova ko e ‘Otua ‘o Isileli.” (Esela 7:6) ‘I he senituli hono onó ki he senituli hongofulú T.S., ko e kau Masoletí, ‘a ia na‘a nau hiki-tatau ‘a e Ngaahi Konga Tohi Tapu Faka-Hepeluú, pe “Fuakava Motu‘a,” na‘e a‘u ‘o nau lau ‘a e lahi ‘o e ngaahi mata‘itohi ‘i he ngaahi konga tohí ke fakapapau‘i ‘oku ‘ikai ha fehālaaki. Ko e fa‘ahinga natula hiki-tatau mātu‘aki tokanga peheé, na‘e tokoni ia ke fakapapau‘i fakatou‘osi ‘a e tonu ‘a e konga tohí mo e tolonga mai ‘a e Tohi Tapú tonu neongo ‘a e ngaahi feinga vavale mo kīvoi ‘a e kau fakafilí ke faka‘auha iá.

Ko e fakatātaá, ‘i he 168 K.M., na‘e feinga ai ‘a e tu‘i Sīlia ko ‘Anitiokasi IV ke faka‘auha ‘a e tatau kotoa pē ‘o e Ngaahi Konga Tohi Tapu Faka-Hepeluú ‘a ia na‘e lava ke ne ma‘u ‘i he kotoa ‘o Pālesitainé. ‘Oku fakamatala ha hisitōlia ‘o e kau Siú: “Ko ha fa‘ahinga takainga tohi pē ‘o e laó na‘e ma‘u na‘a nau haehae ia ‘o tutu.” ‘Oku pehē ‘e he Jewish Encyclopedia: “Ko e kau ‘ōfisa na‘e fekau‘i ke nau fai ‘a e tu‘utu‘uni ko ‘ení na‘a nau fai anga-fefeka ia . . . Ko hano ma‘u ‘a e tohi toputapú . . . na‘e tautea mate.” Ka na‘e tolonga mai ‘a e ngaahi tatau ‘o e Tohi Tapú fakatou‘osi ‘i he lotolotonga ‘o e kau Siu ‘i Pālesitainé mo e fa‘ahinga na‘e nofo ‘i he ngaahi fonua kehé.

‘I he hili pē ‘a e kakato e ngāue ‘a e kau hiki-tohi ‘o e Ngaahi Konga Tohi Tapu Faka-Kalisi Kalisitiané, pe “Fuakava Fo‘ou,” na‘e tupulekina vave ‘a e ngaahi tatau ‘o ‘enau ngaahi tohi fakamānava‘í, kikité mo e ngaahi fakamatala fakahisitōliá. Ko e fakatātaá, na‘e hiki ‘e Sione ‘a ‘ene Kōsipelí ‘i ‘Efesō pe ofi ai. Neongo ia, ko ha kongokonga ‘o e Kōsipeli ko iá, ko e konga ‘o ha tatau ‘oku pehē ‘e he kau mataotaó na‘e hiki-tatau si‘i hifo he ta‘u ‘e 50 hili ‘ene hiki ‘ene fakamatalá, na‘e ma‘u ia ‘i he kilomita ‘e lauingeau mei he feitu‘u ko iá ‘i ‘Isipite. Ko e ma‘u ko iá na‘e hā ai na‘e ma‘u ‘e he kau Kalisitiane ‘i he ngaahi fonua mama‘ó ‘a e ngaahi tatau ‘o e ngaahi konga tohi fakamānava‘i na‘e toki hiki ‘i he taimi ko iá.

Ko e tufaki lahi ‘a e Folofola ‘a e ‘Otuá na‘e toe tokoni ia ki he‘ene tolonga mai ‘i he ngaahi senituli hili ‘a e taimi ‘o Kalaisí. Ko e fakatātaá, ‘i he hopo ‘a e la‘aá ‘i he pongipongi ‘o Fepueli 23 ‘i he ta‘u 303 T.S., ‘oku pehē na‘e fekau‘i ai ‘e he ‘Emipola Loma ko Tiokilitiané ‘ene kau sōtiá ke nau haveki ‘a e ngaahi matapā ‘o ha fale lotu ‘o tutu ‘a e ngaahi tatau ‘o e Tohi Tapú. Na‘e fakakaukau ‘a Tiokilitiane te ne lava ‘o fakangata ‘osi ‘a e lotu faka-Kalisitiané ‘aki hono faka‘auha ‘enau ngaahi tohi toputapú. ‘I he ‘aho hono hokó, na‘á ne tu‘utu‘uni ai ke tutu ‘i he ‘ao ‘o e kakaí ‘a e ngaahi tatau kotoa ‘o e Tohi Tapú, ‘i he kotoa ‘o e ‘Emipaea Lomá. Kae kehe, na‘e hao ‘a e ngaahi tatau ‘e ni‘ihi, pea na‘e toe hiki-tatau ia. Ko hono mo‘oní, ko e ngaahi konga lalahi ‘o e tatau ‘e ua ‘o e Tohi Tapú ‘i he faka-Kalisí ‘a ia ‘oku ngalingali na‘e hiki ‘ikai fuoloa mei he taimi ne fakapoongi ai ‘a Tiokilitiané, ‘oku tolonga mai ia ki hotau ‘ahó ni. Ko e taha ‘oku ‘i Loma; ko e tatau ‘e tahá, ‘oku ‘i he British Library ‘i Lonitoni, ‘Ingilani.

Neongo kuo te‘eki ai ke ma‘u ha ngaahi maniusikilipi ‘o e mu‘aki Tohi Tapú, ko e laui afe ‘o e ngaahi tatau hiki nima ‘o e Tohi Tapú kakato pe ko hono ngaahi konga kuo tolonga mai ia ki hotau ‘ahó ni. Ko e ni‘ihi ‘o e ngaahi tataú ni ‘oku motu‘a ‘aupito. Na‘e fulihi ‘a e pōpoaki na‘e ‘i he ngaahi mu‘aki konga tohí ‘i hono hiki-tataú? ‘Oku pehē ‘e he mataotao ko W. H. Green ‘o fekau‘aki mo e Ngaahi Konga Tohi Tapu Faka-Hepeluú: “‘E lava mo‘oni ke pehē ‘oku ‘ikai ha toe tohi motu‘a kehe ‘e tonu mātē hono hikí.” ‘I he fekau‘aki mo e Ngaahi Konga Tohi Tapu Faka-Kalisi Kalisitiané, na‘e tohi ‘e ha mataotao tu‘u-ki-mu‘a ‘i he maniusikilipi ‘o e Tohi Tapú ko Sir Frederic Kenyon: “Ko e vaha‘a mei he taimi ‘o e ngaahi ‘aho ne mu‘aki hiki aí mo e fuofua fakamo‘oni ne ma‘u ‘i he taimi ko iá ‘oku fu‘u valevale ia ke fai mo‘oni ki ai ha tokanga, pea ko e makatu‘unga fakamuimui taha ki ha fa‘ahinga veiveiua pē ‘o pehē ‘oku kehekehe lahi ‘a e Tohi Tapu ‘oku tau lolotonga ma‘ú ni mei he tu‘unga na‘e ‘i aí, kuo ‘ikai kei fai ha tui ki ai. Ko e tu‘unga fakatou‘osi ‘o e alafalala‘anga mo e tonu fakalūkufua ‘a e ngaahi tohi ‘o e Fuakava Fo‘oú ‘e lava ke vakai ki ai ‘oku mo‘oni.” Na‘á ne toe pehē: “‘E lava ke fakapapau‘i, ko e mo‘oni ‘oku pau ‘a e fakamatala ‘i he Tohi Tapú. . . . ‘Oku ‘ikai ha toe tohi ‘i he māmaní te ne ma‘u ha tu‘unga pehē.”

Liliu Tohi Tapú

Ko e tafa‘aki lahi hono ua kuó ne tokoni‘i ‘a e Tohi Tapú ke hoko ko e tohi ia ‘oku ‘iloa taha ‘i he fa‘ahinga ‘o e tangatá ko hono ala ma‘u ko ia ‘i he ngaahi lea lahi. ‘Oku fe‘ungamālie ‘eni mo e taumu‘a ‘a e ‘Otuá ke ‘ilo mo lotu kiate ia ‘a e kakai ‘i he pule‘anga mo e lea kotoa pē ‘o fai ‘i “laumālie mo fai ‘i mo‘oni.”—Sione 4:23, 24; Maika 4:2.

Ko e fuofua liliu ‘iloa ‘o e Ngaahi Konga Tohi Tapu Faka-Hepeluú ko e liliu Sepituakini ‘i he faka-Kalisí. Na‘e fakataumu‘a ia ma‘á e kau Siu lea faka-Kalisi ne nau nofo ‘i tu‘a Pālesitainé pea na‘e kakato ia he senituli ‘e ua nai ki mu‘a ‘i he ngāue fakafaifekau ‘a Sīsū ‘i he māmaní. Ko e Tohi Tapú kātoa ‘o kau ai ‘a e Ngaahi Konga Tohi Tapu Faka-Kalisi Kalisitiané, na‘e liliu ia ki he ngaahi lea lahi ka ‘i he ngaahi senituli si‘i pē ‘i he‘ene kakató. Ka ki mui ai, ko e ngaahi tu‘i pea a‘u ki he kau pātele ‘a ia na‘e totonu ke nau fai ‘i he kotoa honau mafaí ke ‘ai ke ala ma‘u ‘e he kakaí ‘a e Tohi Tapú, na‘a nau fai ‘a e fehangahangai tofu pē ‘o e me‘a ko iá. Na‘a nau feinga ke tauhi honau kau muimuí ‘i he fakapo‘uli fakalaumālié ‘aki hono ‘ikai faka‘atā ke liliu ‘a e Folofola ‘a e ‘Otuá ki he ngaahi lea anga-mahení.

‘I he fakafetau ki he Siasí mo e Pule‘angá, na‘e ‘ai ai ‘e he kau tangata loto-to‘a ‘enau mo‘uí ke ‘i he tu‘unga fakatu‘utāmaki kae liliu ‘a e Tohi Tapú ki he lea ‘a e kakaí. Ko e fakatātaá, ‘i he 1530, ko e tangata ‘Ingilani ko Viliami Tinitale, na‘e ako ‘i Oxford, na‘á ne fa‘u ha pulusinga ‘o e Penitātusí, ‘a ia ko e ngaahi ‘uluaki tohi ‘e nima ‘o e Ngaahi Konga Tohi Tapu Faka-Hepeluú. Neongo ‘a e lahi ‘o e fakafepakí, na‘á ne hoko ko e ‘uluaki tokotaha ia ke ne liliu fakahangatonu ‘a e Tohi Tapú mei he faka-Hepeluú ki he faka-Pilitāniá. Ko Tinitale foki ‘a e toe fuofua tokotaha liliu lea faka-Pilitānia ke ne ngāue‘aki ‘a e huafa Sihová. Ko e mataotao Tohi Tapu Sipeini ko Casiodoro de Reina na‘e toutou mei fakapoongi ia ‘e he kau fakatanga Katoliká ‘i he‘ene ngāue ki he taha ‘o e ngaahi fuofua liliu faka-Sipeini ‘o e Tohi Tapú. Na‘á ne folau ki ‘Ingilani, Siamane, Falanisē, Hōlani mo Suisalani ‘i he‘ene ngāue ke fakalavalava ‘ene liliú. *

‘I he ‘ahó ni ‘oku hokohoko atu hono liliu ‘a e Tohi Tapú ki he ngaahi lea lahi ange, pea kuo pulusi ‘a hono ngaahi tatau ‘e laui miliona. Ko ‘ene tolonga mai ‘o hoko ko e tohi ‘iloa taha ‘i he fa‘ahinga ‘o e tangatá ‘oku fakahaa‘i ai ‘a e mo‘oni ‘o e fakamatala fakamānava‘i ‘a e ‘apositolo ko Pitá: “Kuo mae ‘a e mohuku, pea ngangana hono fisi; ka ko e folofola ‘a e ‘Eiki ‘oku tolonga ‘o e ta‘engata.”—1 Pita 1:24, 25.

[Fakamatala ‘i lalo]

^ pal. 14 Na‘e pulusi ‘e Reina ‘ene liliú ‘i he 1569 pea na‘e toe fakalelei‘i ia ‘e Cipriano de Valera ‘i he 1602.

[Puha/Fakatātā ‘i he peesi 14]

KO E LILIU FĒ ‘OKU TOTONU KE U LAÚ?

‘Oku ma‘u ‘i he ngaahi lea lahi ‘a e ngaahi liliu lahi ‘o e Tohi Tapú. ‘Oku ngāue‘aki ‘e he ngaahi liliu ‘e ni‘ihi ‘a e lea faingata‘a mo motu‘a. ‘Oku tau‘atāina ‘a e ngaahi liliu kehé, ‘o toe fakalea ‘a e ngaahi liliú ‘o fakataumu‘a ke faingofua hono laú ka ‘oku ‘ikai ke tonu mātē. Neongo ia, ko e ngaahi liliu ‘e ni‘ihi ‘oku liliu hangatonu, ‘o meimei ke fakafo‘ilea.

Ko e pulusinga faka-Pilitānia ‘o e New World Translation of the Holy Scriptures, pulusi ‘e he Kau Fakamo‘oni ‘a Sihová, na‘e liliu fakahangatonu ia mei hono mu‘aki ngaahi leá ‘e ha kōmiti ‘oku ‘ikai fakahaa‘i honau hingoá. Ko e liliu ko ‘ení, ki mui ai, kuo hoko ia ko e konga tohi tefito na‘e ngāue‘aki ke liliu mei ai ki he ngaahi lea kehe ‘e 60 nai. Kae kehe, na‘e fai ‘e he kau liliu lea ‘o e ngaahi lea ko iá hano fakahoa lahi ki he mu‘aki lea ‘o e konga tohí. ‘Oku fakataumu‘a ‘a e New World Translation ke liliu hangatonu ‘a e mu‘aki lea ‘o e konga tohí ‘i he taimi pē ‘oku ‘ikai fakapuliki ai hono ‘uhingá ‘i hono liliu ‘i he founga ko iá. ‘Oku feinga ‘a e kau liliu leá ke ‘ai ‘a e Tohi Tapú ke mahinongofua ki he kau lautohi he ‘aho ní ‘o hangē pē ko ‘ene mahinongofua ki he kau lautohi ‘i he kuonga ‘o e Tohi Tapú.

Ko e kau mataotao lea ‘e ni‘ihi kuo nau vakai‘i ‘a e ngaahi liliu Tohi Tapu ‘i onopōní—‘o kau ai ‘a e New World Translation—ki ha ngaahi fakatātā ‘o e ‘ikai tonu mo e ta‘emafamafatatau ‘a e liliú. Ko e taha he kau mataotao ko iá ko Jason David BeDuhn, ko ha palōfesa ‘i he ako ki he ngaahi me‘a fakalotú ‘i he ‘Univēsiti ‘o Northern Arizona ‘i ‘Amelika. ‘I he 2003, na‘á ne pulusi ai ha tohi ‘analaiso peesi ‘e 200 ‘o e ngaahi liliu ‘e hiva ‘o e “ngaahi Tohi Tapu ‘oku ngāue‘aki lahi taha ‘i he ngaahi feitu‘u lea faka-Pilitāniá.” * Na‘e vakai‘i ‘e he‘ene tohí ha ngaahi konga he Tohi Tapú na‘e fakakikihi‘i lahi, ‘a ia ko e ngaahi konga tohi ‘eni “‘oku ngalingali ke lahilahi ai ‘a e hū mai ‘a e ta‘emafamafatataú ki he liliú.” ‘I he konga tohi taki taha, na‘á ne fakahoa ai ‘a e konga tohi faka-Kalisí mo e ngaahi liliu ne fai mei he liliu Tohi Tapu faka-Pilitānia taki taha, pea na‘á ne fakasio ai ki ha ngaahi feinga ta‘emafamafatatau ke mio‘i ‘a e ‘uhingá. Ko e hā ‘a e ola ‘o ‘ene vakai‘i ko iá?

‘Oku fakamamafa‘i mai ‘e BeDuhn ‘o pehē kuo taukave‘i ‘e he kakaí fakalūkufua mo e kau mataotao Tohi Tapu tokolahi ko e faikehekehe ‘i he New World Translation (NW) ‘oku tupu ia mei he ta‘emafamafatatau fakalotu ‘i he tafa‘aki ‘o e fa‘ahinga ne nau liliu iá. Kae kehe, ‘okú ne fakamatala: “Ko e lahi taha ‘o e ngaahi faikehekehé ko e tupu ia mei he tonu ‘aupito ange ‘a e NW ‘i he totonu mo e tokanga ‘i hono liliú.” Neongo ‘a e ‘ikai loto-tatau ‘a BeDuhn mo e ngaahi liliu ‘e ni‘ihi ‘i he New World Translation, ‘okú ne pehē ko e liliu ko ‘ení “‘oku fakamo‘oni‘i ko e tonu taha ‘eni ‘i he ngaahi liliu na‘e fakahoá.” ‘Okú ne ui ia ko ha liliu “lelei mo‘oni.”

Ko Dr. Benjamin Kedar, ko ha mataotao Hepelū ‘i ‘Isileli, na‘á ne fai ha fakamatala meimei tatau fekau‘aki mo e New World Translation. ‘I he 1989 na‘á ne pehē: “Ko e liliú ni ‘oku tapua mai ai ‘a e feinga faitotonu ke mahino‘i ‘a e konga tohí ‘i he tonu taha ‘e ala lavá. . . . Kuo te‘eki ai ‘aupito ke u ma‘u ‘i he New World Translation ha fa‘ahinga taumu‘a ta‘emafamafatatau ‘e taha ke tānaki atu ha me‘a ki he konga tohí ‘a ia na‘e ‘ikai ke ‘i ai ki mu‘a.”

‘Eke hifo angé: ‘Ko e hā ‘eku taumu‘a ‘i hono lau ‘a e Tohi Tapú? ‘Oku ou loto nai ke faingofua hono laú kae ‘ikai tonu mātē hono liliú? Pe ‘oku ou loto ke lau ‘a e ngaahi fakakaukau ‘oku tapua mai ai ‘a e mu‘aki konga tohi fakamānava‘í ‘i he ofi taha ‘e ala lavá?’ (2 Pita 1:20, 21) Ko ho‘o taumu‘á ‘oku totonu ke ne tala atu ‘a e liliu Tohi Tapu ke ke filí.

[Fakamatala ‘i lalo]

^ pal. 22 Tuku kehe ‘a e New World Translation, ko e ngaahi liliu kehé ko e The Amplified New Testament, The Living Bible, The New American Bible With Revised New Testament, New American Standard Bible, The Holy BibleNew International Version, The New Revised Standard Version, The Bible in Today’s English Version pea mo e King James Version.

[Fakatātā]

‘Oku ma‘u ‘a e “New World Translation of the Holy Scriptures” ‘i he ngaahi lea lahi

[Fakatātā ‘i he peesi 12, 13]

Ngaahi maniusikilipi faka-Masoleti

[Fakatātā ‘i he peesi 13]

Ko ha kongokonga ‘oku ma‘u ai ‘a e Luke 12:7, “. . . ‘oua te mou manavahe: ‘oku mou mahu‘inga ‘i ha fanga misi tokolahi”

[Ma‘u‘anga Tā ‘i he peesi 13]

Peesi ‘i mu‘á: National Library of Russia, St. Petersburg; uá mo e tolú: Biblemuseum, Münster; mei muí: © The Trustees of the Chester Beatty Library, Dublin