Fagnontenea o Tanorao...

Mahasoa vao ty Mankatò ty Fitsipy ty Baiboly?

ANDAO hatao tihoe miarake mihinagne amy ty mpiara-mianatse ama’o rehe. Magnente i ajalahy vaovaoy ty raike.

Hoe reke naho fa avy eo: “Tara ama’o gea i ajalahỳ! Henteo moa ty fagnentea’e azo. Le ama’o agne avao ty maso’e!”

Mibisibisike ama’o ka naho fa avy eo i somondrara faharoey tie: “Sady hai’o gea, mbe tsy misy miarake ama’e reke!”

Hoe indraike i somondrara voaloha’ey: “Raho aloha toe fa managne, fa naho tsy izay le avy le nilitse ama’e raho!”

Hoe reke naho fa avy eo: “Nagnino vata’e irehe ie tsy mba miarake ama o ndatio?”

Izay i fagnonteneagne tsy tea’o ho reỳ. Hoe rehe am-po’o ao: ‘Naho toe mba fanta’e tie ndra iraho ka te hiarake ama o ndaty avao. Tegna moa rinara tsy hanao izay naho tsy fa vognogne hanambaly. Naho mba tsy...’

Tapake eo i eretsere’oy, satria nirehake i somondrara faharoey tie: “Sa o fivavaha’areò vao mahavy anareo tsy manao izay io?”

Taitse rehe le nirehake am-po’o ao tie: ‘Fanta’e i eretserekoy!’

Nirehake indraike i somondrara voaloha’ey tie: “Ty anareo le fa o Baiboli’areo io avao! Tsy mba mahazo mifalefale zane nareo?”

Fa nahazo azo vao ty raha hoe izay? Fa nitsikihe o ndaty vao rehe noho ty fikezaha’o mankatò ty fitsipy ty Baiboly? Ino ty natao’o?

▪ Nivani’o vao ty niaro ty fitsipike orihe’o?

▪ Sa megnatse rehe, faie nikezake avao nagnazava ty raha inoa’o?

▪ Sa nanjare nitovy hevetse tamy i mpiara-mianatse ama’oy rehe, le nahatsapa fa tsy mba afake mifalefale vata’e?

Kera rehe mba fa nagnontane tie: ‘Mahasoa vao ty mankatò ty fitsipy ty Baiboly?’ Nieretseretse miomba izay ty somondrara raike atao tihoe Hary. * Hoe reke: “Nahazo nanao ze tea’e hatao i namako rey. Hoe raha tsy misy maneretere aze zay iareo, le nihevetse raho tie hentetse loatse ty fitsipy ty Baiboly. Teako ty fiaigna i namako tan-dakilasy agne rey.”

Diso vao rehe naho misalasala?

Fa nisy fotoagne nampisalasala i Asafa mpanoratse Baiboly, naho mahasoa ty managne fiaignagne mampifale an’Andrianagnahare. Hoe reke: “Nagniry ty mpirohake raho, naho fa nahatrea ty fiadana ty raty fagnahy.” Nirehake aza reke tie: “Montso antoke avao ty nagnaliovako ty foko, naho ty nanasako ty tagnako mba ho porofo tie tsy manan-tsiny raho.”​—Salamo 73:3, 13.

Fanta i Jehovah Andrianagnahare tie va’e hisy ndaty hisalasala naho toe mahasoa vata’e ty mankatò ty fitsipi’e. Izay ty anto’e nampanorata’e o reha i Asafa rehoe amy Baiboly ao. Tsapa i Asafa tamy ty fara’e fa ty mankatò ty lalàn’Andrianagnahare ro tena soa. (Salamo 73:28) Akore ty nahatsapa’e izay? Lahilahy hendre ty Asafa. Tsy tihoe voa reke vaho izay nahatsapa tegna. Nandrambe lesogne boake amy ty fahadisoa ty hafa ka reke. (Salamo 73:16-19) Nagnino naho manahake aze?

Andrambeso lesogne ty fahadisoa ty hafa

Tsy nanahake i Asafa ty Davida Mpanjaka. Ie reke voa vaho izay nahatsapa fa mijale ze tsy midare ty fitsipin’Andrianagnahare. Nijangajanga tamy ty valy ty mpanompo’e ty Davida, le nikezake nagnetake izay. Ninday haoreagne hoahy ty hafa ty raha natao’e sady nampanahelo an’Andrianagnahare. Ninekoneko lava avao reke. (2 Samoela 11:1-12:23) Faie nibebake reke naho fa tafara tatoy. Nampanoe i Jehovah hira ty Davida sady nampanorate’e aze amy Baiboly ao ty fihetseham-po’e mba hahasoa antikagne. (Salamo 51:1-19; Romanina 15:4) Hendre areke tikagne naho mandrambe lesogne boake amy ty fahadisoa ty hafa. Toe izay ka ty risihe ty Baiboly.

Mba hagnampeagne azo hanahake i Asafa sady tsy hagneregne ty hadisoa i Davida, le dineho ty reha ty tanora boake amy ty tane sambe hafa agne retoa. Nisy fotoagne tsy nankatoava iareo ty fitsipy ty Baiboly. Nanao firaisagne aloha ty fanambaliagne iareo. Faie nibebake manahake i Davida iareo iaby, le malio agnatreha i Jehovah eo.​—Isaia 1:18; 55:7.

Mifohaza!: Ino iaby ty raha nisy voka’e tamy ty sai’areo naho ty findesam-bata’areo?

Hary: “Nanao sipa iaby ty mpiara-mianatse tamako ndra lahilahy ndra ampela. Hoe sambatse zay iaby iareo. Kindraike raho niarake tamy iareo, le nahatrea aze nifagnoroke naho nifamihigne. Nanjare nahatsiaro ho nangìke raho sady nagniry hanahake iareo. Teako ze ajalahy raike zay. Nieretseretse aze avao raho, le vao mainke te hiarake tama’e. Nipay fomba hiarahagne tama’e avao ka raho.”

Mika: “Namaky boke naho nagnente fandaharagne mirehake miomba ty firaisagne avao raho. Toe izay avao ka ty raha rehafe’ay amy i namakoy, le vao mainke raho te hahafantatse miomba ty firaisagne. Naho fa niarake tamy ze somondrara zay areke raho, le nieretseretse fa afake mifanafosafo naho mifagnoroke zahay faie tsy voatere hanao firaisagne. Nihevetse raho fa hahavita hifehe tegna avao.”

Andry: “Zatse nagnente sare maloto amy Internet ao raho. Ninon-toake maro ka raho, le niarake nanao fete tamy ty tanora tsy le midare ty fitsipy ty Baiboly miomba ty findesam-batagne.”

Saholy: “Ty hiarake tamy i sipakoy avao ty nahameke ahy tamy raho 16 taogne. Fantako fa tsy mete ty manao firaisagne aloha ty fanambaliagne, faie teako zay. Tsy nieretseretse ty hanao firaisagne aloha ty fanambaliagne raho taloha izay faie fa tsy niziko ty hateako. Tsy nagneagne ahy ty eretsereko tagnate ty fotoagne kedekede.”

Mifohaza!: Tea’areo vao ty fiaigna’areo tamy izay?

Hary: “Tena fale raho tamy ty voaloha’e, satria tsy voafehefehe sasa sady nanjare tea i namako rey. Faie tsy naharetse zay. Nahatsapa ho maloto naho meloke vaho tsisy dika’e raho. Tena nanegnegne raho fa tsy virijiny sasa, ie amy izao tsy ho afake hagneregne izay sasa. Mateteke raho ro nieretseretse tie: ‘Nihevetse ty tegnako ho ia moa raho ro tena tsy ho voa?’ Faie izao ty tena nampivali-doha ahy: ‘Nagnino raho ro tsy nidare ty fitsipike feno hatea boake amy i Jehovah?’”

Mika: “Tsy nisy dika’e sasa ty fiaignako. Nataoko ty hagnalignovagne ty nenko faie tsy nivitako zay. Tena nalahelo raho nieretseretse tie nampijale ty hafa noho ty hatea tegnako. Tsy niazon-droro raho. Tsy nahafinaritse ahy sasa ty nanao firaisagne naho fa tafara tatoy, sady nijale naho nimegnatse raho.”

Andry: “Nanjare mora rese ty tsapa-hevetse raho. Nahatsiaro tegna ho meloke ka raho sady boseke tamy ty tegnako.”

Saholy: “Tsy ela raho le tsy maintsy nizaka ty voka ty nenko. Simba ty fahatanorako. Nihevetse raho fa hahafinaritse ty fiaraha’ay amy i sipakoy. Faie tsy izay ty raha niseho. Niafara tamy ty alahelo naho rare fo ty fiaraha’ay. Nitoreotoreo ty tagny raho isank’alegne sady nirehake tam-poko tao avao tie: ‘Naho mba nankatò i Jehovah raho!’”

Mifohaza!: Misy tanora mihevetse fa hentetse loatse ty fitsipy ty Baiboly. Ino ty torohevetse mea’areo aze?

Hary: “Tsy ho soa ty fiaigna’e naho tsy mankatò ty fitsipy ty Baiboly reke. Eretsereto ty ho tsapa i Jehovah naho magnorike ty toroheve’e rehe. Saintsaigno ka ty raha hiseho naho tsy midare izay rehe. Tadidio fa tsy irehe avao ty ho simba. Hisy voka’e amy ty hafa ka ty raha atao’o.”

Mika: “Tsy nisy dika’ e sasa ty fiaignako. Hoe soa zay ty fiaigna o nama’o reo naho henteagne ivela’e etoy. Faie dineho soa zay aloha ty hagnoriha’o iareo. Agnisa ty raha tena sarobily nimey i Jehovah azo ty fahatsapagne ho misy vili’e naho ty fahaliovagne amy ty findesam-batagne. Magnambane ty tegna’o rehe, naho magnary ze fagnomezagne zay satria tsy mahafehe tegna. Rehafo amy ty rae aman-drene’o ndra ty ndaty matotse hafa ty manjò azo. Naho nanao fahadisoagne rehe, le avy le rehafo sady miovà. Hilamin-tsaigne rehe naho mankatò i Jehovah.”

Andry: “Mbe tsy nandia fiaignagne tikagne, le mihevetse fa mahafinaritse ty fiaigna ty namantikagne. Faie hisy voka’e amantikagne ty toe-tsai’e. Filio soa areke ty nama’o. Matokia i Jehovah, le tsy hanegnegne rehe.”

Saholy: “Ko mieretseretse tie: ‘Tsy hanjò ahike zay. Nirehake amako mivantagne ty nene tie hanegnegne raho. Tena boseke tama’e raho! Nihevetse raho fa tena matanjake, le hahatohetse tsapa hevetse. Faie tsy izay ty raha niseho. Ankatoavo ty Jehovah, le miaraha amy ty ndaty manao izay, le ho sambatse rehe.”

Maneretere vao sa miaro?

Naho mitsikike azo ty nama’o noho irehe mankatò ty fitsipy ty Baiboly, le eretsereto zao: ‘Nagnino iareo ro tsy mete mankatò ty fitsipy ty Baiboly? Mba fa namaky Baiboly naho nandineke ty soa azo ty ndaty mankatò ty lalàn’Andrianagnahare vao iareo? Fa nidinehe’o soa vao tie ino ty voka’e naho fa tsy dareagne i lalàna rey? Sa magnorike ze atao ty nama’e avao reke?’

Va’e mahafantatse ndaty ‘magnorike ty atao ty maro’ avao rehe. (Eksodosy 23:2) Tsy aleo vao manao raha soa noho izay? Ino areke ty azo’o atao? Oriho ty toroheve ty Baiboly tihoe: ‘Dineho soa le fantaro ty zoton’arofon’Andrianagnahare, soa sady ankasitrahagne ro voririke.’ (Romanina 12:2) “Andrianagnahare falefale” ty Jehovah, le tea’e ho falefale ka rehe. (1 Timoty 1:11; Mpitoriteny 11:9) Natao’e hahasoa azo ty fitsipy ty Baiboly. Va’e hihevetse irey manahake ty seny mampigadra ty vata’o varagne rehe. Faie tsy hoe izay ty lalà i Jehovah fa miaro amy ty loza.

Tena azo’o atokisagne o Baibolio. Naho mankatò ty fitsipike ao rehe, le ho fale ty Jehovah sady handrambe soa rehe.​—Isaia 48:17.

Trea amy ty Mifohaza! hafa ka ty andian-dahatsoratse tihoe “Fagnontenea o Tanorao”

[Fagnamarehagne ambane peje]

ERETSERETO ZAO:

▪ Nagnino ro va’e ho sarotse ama’o ty mankatò ty fitsipy ty Baiboly?

▪ Nagnino rehe ro mila mandineke fa ty fankatoavagne ty lalàn’Andrianagnahare avao ro tena soa?