Neke ki te tumu manako rikiriki

Neke ki te ngai o te au tumu tuatua

I Naea a Iesu i Anauia Ai?

I Naea a Iesu i Anauia Ai?

Te Manako o te Pipiria

I Naea a Iesu i Anauia Ai?

“KARE i kiteaia e ko teea tikai te ra i anauia ai te Karaiti,” i karanga ai te Encyclopedia of Early Christianity. Inara, e mirioni ua atu te aronga e karanga ra e e Kerititiano ratou takapini i teianei ao, te akamaara ra rai i te ra anau o Iesu i te ra 25 o Titema. Kare rava teia ra e kiteaia i roto i te Pipiria. Kua anau tikaiia ainei a Iesu i roto ia Titema?

Noatu e, kare te Pipiria i oronga mai ana i tetai ra taka meitaki no te anauanga o Iesu, te oronga maira ra i tetai au akapapuanga e kare aia i anauia i roto ia Titema. Pera katoa, i roto i te au akapapuanga a teianei ao, ka kite mai tatou i te tumu i arikiia ai te ra 25 o Titema ei ra akamaaraanga i tona anauanga.

Eaa i Kore ei i Anauia i Roto ia Titema?

Kua anauia a Iesu i Betelehema e oire i Iudea. Kua ripoti mai te Evangeria a Luka e: “E aronga tiaki mamoe tei taua enua ra, e tika ki roto i te au koro, i te tiaki anga i ta ratou anana i te po.” (Luka 2:​4-8) Kare teia i te mea umere. “E noo ana te au anana i te maataanga o te mataiti ki vao,” i karanga ai te puka Daily Life in the Time of Jesus. Inara, ka noo ainei te au tiaki mamoe e ta ratou anana ki vao i tetai po anu i roto ia Titema? Te karanga ra te puka e: “E noo ana ratou ki roto i te are i te tuatau anu; e no teia tumu anake ua penei e, te peu matauia no te ra Kiritimiti i te tuatau anu, kare ia e tika ana, no te mea te karanga ra te Evangeria e tei vao te au tiaki mamoe i roto i te au koro.”

Te turu ra teia i tetai tataanga i roto i te papaanga Evangeria a Luka e: “Ei taua tuatau ra, kua tuku mairā Kaisara Auguso i te tuatua e, e akaope i taua enua ra i te tataia. (Ko te tata anga muatangana teia ka tutaraʼi a Kurenio i Suria.) E ope takiri rava akera te tangata i te aere ki to ratou uaorai oire kia tataia.”​—⁠Luka 2:​1-3.

Penei kua akaue a Auguso i teia retitaanga ei tare i te tangata kia akaputu mai i te au akakiteanga no te tero e no te terenianga vaeau. Kia akono i teia akaueanga, noatu e kua teimaa a Maria iaia e nui ra i tana pepe, kua aru aia i tana tane, ia Iosepha, ki tetai tere e 150 kiro mita te mamao mei Nazareta ki Betelehema. E akamanako ana i tera. Ka tau ainei a Auguso​—⁠e tutara, kare rava e tamanamanata ana i te kavamani o taua ngai ra​—⁠kia umuumu atu i te iti tangata tei papa ua i te patoi iaia kia aere atu ki tetai tere roa i roto i te tuatau anu?

Papu meitaki tikai e, te maataanga o te aronga tuatua enua e te aronga apii Pipiria te patoi ra e kua anauia a Iesu i te ra 25 no Titema. Kare e ekoko e, ka kite mai koe i te reira akakiteanga i roto i tetai enetaikoropitia taau ka tatau. Te karanga ra te puka Our Sunday Visitor’s Catholic Encyclopedia e: “Te maataanga o te tangata te akatika ra e, kare a Iesu i anauia i te ra 25 o Titema.”

Te Tumu i Ikiia ai a Titema ra 25

I te au anere mataiti i muri ake i te mateanga a Iesu, kua ikiia te ra 25 no Titema ei ra anauanga nona. Eaa ra te tumu? Te irinaki ra te maataanga o te aronga tuatua enua e ko te tuatau o te mataiti tei ikiia ei tuatau Kiritimiti, e tuatau tikai te reira no te raveanga i te au tamataoraanga peikani.

Ei akatauanga, te karanga ra te Encyclopæedia Britannica e: “Ko tetai akatakaanga akatotoaia no te akamataanga o teia ra 25 o Titema, e peu tei arikiia e te au Kerititiano no te dies solis invicti nati (‘te ra anauanga o te ra autu koreia’), e orote matauia i roto i te Patireia Roma no te akamaara anga i te ra poto roa atu o te tuatau anu, ei akairo no te oki mai anga o te ra, te ope anga atu te tuatau anu e te akakite anga i te akamataanga o te tuatau tupuanga rau e te tuatau maana.”

Te akakite maira The Encyclopedia Americana kia tatou e: “Kare e taka ana te tumu i akonoia ai a Titema ra 25 ei Kiritimiti, inara te irinakiia ra e kua ikiia teia ra no te mea te aite ra ki te au tamataoraanga peikani te tupu ra i te ra poto o te tuatau anu, me roaroa mai te au ra, kia akamaara i te ‘anau akaouanga o te ra.’. . . Te Roman Saturnalia (e tamataoraanga akamori ia Tatuni, e atua no te tanu kai, e te akaouanga i te ririnui o te ra), kua rave katoaia i teia taime.” E kapiti mai ana taua au tamataoraanga i te au tu tau kore o te aronga te rave ra i te reira, te rave pu ua anga i te au tu tamataoraanga maniania e te viivii. Te taka meitaki ra e, ko te tu rai ia o tera tamataoraanga Kiritimiti i teia tuatau.

Te Akangateiteianga i te Karaiti

Te manako ra tetai aronga e noatu e eaa te ra tikai, kia akamaara rai te au Kerititiano i te ra anau o Iesu. Te manako ra ratou e, ko taua akamaraanga, me raveia na roto i tetai tu ngateitei, e mea tau tikai te reira i te akangateitei i te Karaiti.

E puapinga maata tikai te anauanga o Iesu i roto i te papaanga Pipiria. Te karanga ra te Pipiria i te anauanga o Iesu e, kua mama mai tetai urupu angera e kua akapaapaa mataora ratou i te Atua, na te karanga anga e: “Kia akakakāia te Atua i runga i te rangi teitei, e ei au to to teianei ao, e kia kite aroaia mai te tangata nei.” (Luka 2:​13, 14) Inara, te taka meitaki tikai ra e kare rava e ngai i roto i te Pipiria i karanga mai e kia akamaaraia te anauanga o Iesu. Ei tukeanga, e akaueanga taka meitaki tetai kia akamaara i tona mateanga, ta te Au Kite o Iehova e rave nei, okotai taime i te mataiti. (Luka 22:19) Ko tetai mataara ia i te akangateitei ia Iesu.

I te po openga o tona oraanga ei tangata, kua tuatua a Iesu e: “Ko kotou toku oa, kia akono kotou i te au tuatua katoa taku i akaue atu ia kotou na.” (Ioane 15:14) Kua tuatua katoa aia e: “Kua anoano kotou iaku ra, ka akono i taku ra au akauenga.” (Ioane 14:15) Te taka meitaki ra e, kare e mataara ke atu i te akangateitei ia Iesu Karaiti mari ua kia apii e kia aru i tana au apiianga.

I AKAMANAKO ANA KOE?

▪ Eaa ka kore ei a Iesu i anauia i roto ia Titema?​—⁠Luka 2:​1-8.

▪ Eaa te mea puapinga atu i te ra anauanga o tetai tangata?​—⁠Koheleta 7:⁠1.

▪ Eaa te mataara meitaki rava atu i te akangateitei ia Iesu?​—⁠Ioane 14:⁠15.

[Tataanga i te kapi 11]

Te oronga maira te Pipiria i te akapapuanga e kare a Iesu i anauia i roto ia Titema

[Tutu i te kapi 10]

Ka noo ainei te au tiaki mamoe e ta ratou au anana ki vao i roto i te kiona?

[Akameitakianga]

Todd Bolen/Bible Places.com