Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

O Anafea na Fanau ai Iesu?

O Anafea na Fanau ai Iesu?

Le Manatu o le Tusi Paia

O Anafea na Fanau ai Iesu?

“E LĒ o iloa tonu le aso na fanau ai Keriso,” o le tala lea a le lomifefiloi Encyclopedia of Early Christianity. Ae ui i lea, e faitau miliona i latou ua faapea mai o Kerisiano, o loo faamanatuina pea le fanau mai o Iesu iā Tesema 25. Ae e lē o taʻua i le Tusi Paia lea aso. Pe moni na fanau Iesu iā Tesema?

E ui e lē o i le Tusi Paia le aso tonu na fanau ai Iesu, ae ua iai faamaoniga e lē o Tesema na fanau ai. E maua foʻi faamaoniga mai isi faamaumauga e ese mai le Tusi Paia, e iloa ai le māfuaaga na filifilia ai Tesema 25 e avea ma aso e faamanatu ai lona fanau mai.

E Iloa Faapefea e Lē o Tesema?

Na fanau Iesu i le nuu Iutaia, o Peteleema. Ua faapea mai le tusi a Luka: “Ua iai foʻi i lenā nuu o leoleo mamoe, o loo nonofo i fafo i le pō ma vaavaai a latou lafu.” (Luka 2:4-8) O le masani lenā i lea vaipanoa. Ua fai mai le tusi Daily Life in the Time of Jesus, e tusa o le olaga i lenā taimi: “E tataa lava i fafo lafu mamoe i le vaega tele o le tausaga.” Ae faamata e faatataa pea i fafo lafu i le masina o Tesema, pe afai ua oo ina mālūlū pō? Ua taʻua i le tusi: “A oo i le taumālūlū e aumai i totonu lafu; ma ua iloa ai, o le taimi lea ua masani ona faamanatu ai le Kerisimasi i le taumālūlū, e foliga mai e lē o saʻo, ona o loo taʻua i Evagelia e faapea, sa i fafo leoleo mamoe ma a latou lafu i fanua i lea taimi.”

Ua lagolagoina lea manatu e se isi faamatalaga a Luka e faapea: “I na aso, na oo mai ai le poloaʻiga a Kaisara Aokuso ina ia tusia igoa o tagata uma o le lalolagi; (o lenei uluaʻi tusigāigoa, na faia a o avea Kurenio ma kovana i Suria;) ma na faimalaga atu tagata uma i o latou aai ina ia tusia o latou igoa.”—Luka 2:1-3.

Atonu na faatonuina e Aokuso tagata e tusia o latou igoa ona e fai ai faamaumauga o lafoga faapea ma vaegaau. E ui lava o loo mamafa Maria i lana tama, ae na la malaga ma lana tane o Iosefa i le 90 maila (150 kilomita) mai Nasareta agaʻi atu i Peteleema, ona o le usitaʻi i lea faatonuga. Ae ia mātau mai vala nei e tāua. E seāseā faalavelave ane Aokuso i pulega a nuu, ma o tagata Iutaia e tetee tele i pulega a Roma. O lea la, faamata e faia e Aokuso se faatonuga ia faimalaga mamao tagata, ae o loo tetele le taumālūlū?

E tāua foʻi ona iloa, e tele tagata atamamai i talafaasolopito ma le Tusi Paia e lē o ioe e faapea na fanau Iesu iā Tesema 25. E mafai ona maua na faamatalaga i so o se lomifefiloi. Ma ua faapea mai le lomifefiloi Katoliko Our Sunday Visitor’s Catholic Encyclopedia: “Ua ioe le toʻatele, e leʻi fanau Iesu i le aso 25 o Tesema.”

Aiseā ua Filifilia ai Tesema 25

E faitau selau tausaga talu ona maliu Iesu ae faatoʻā faia le filifiliga e faamanatu lona aso fanau iā Tesema 25. Aiseā? Ua faapea mai le tele o tagata popoto i talafaasolopito, o le taimi lea na filifilia e fai ai le Kerisimasi o le taimi tonu lava lea o aso faamanatu faapaupau.

O se faataʻitaʻiga, ua taʻua i le lomifefiloi Encyclopædia Britannica e faapea: “O se faamatalaga e tusa o le māfuaaga na filifilia ai Tesema 25, ona o le aso lea na talia ai e lotu o loo faapea mai o i latou o Kerisiano le aso sa fiafia le Emepaea o Roma e faamanatu, o le aso fanau o le lā, ma o le aso lea e sili ona pupuu itula e malamalama ai i le tausaga, i le taimi o le taumālūlū, ma ua oo ina toe uumi aso ma faasolo mai ma le tau e totogo ai mea, ma faasolo atu ai i le taumāfanafana.”

Ua faapea mai le lomifefiloi The Encyclopedia Americana: “E lē o matuā manino pe aiseā na filifilia ai Tesema 25, ae o le manatu taatele ona e faapea, na filifilia se aso e fetaui ma le taimi na fai ai aso faamanatu faapaupau, ina ua faasolo faaiʻu le taumālūlū, ua amata ona toe uumi aso, ma ‘faamanatu ai le toe fanau mai o le la.’ . . . O le aso faamanatu a Roma e taʻu o le Saturnalia (o le aso faamanatu o Saturn, le atua o faaeleeleaga, ma ua toe susulu malosi ai le la), sa faia tonu i le taimi lea.” Na faia e tagata na faamanatuina lea aso amioga lē mamā, faapea uiga lē taupulea ma le pisapisaō. Ma o amioga foʻi na o loo vaaia i faafiafiaga o le Kirisimasi i ona po nei.

Le Auala e Faamamaluina ai Keriso

E iai nisi e manatu e lē afāina po o le ā tonu le aso na fanau ai Iesu, ae e tāua i Kerisiano le faamanatuina o lona aso fanau. Ona e fai mai i latou, pe a faia i se tulaga mamalu, o se auala lea e faamamaluina ai Keriso.

Ioe, e tāua tele le fanau mai o Iesu e tusa ai o le Tusi Paia. O loo taʻua ai e faapea ina ua fanau mai Iesu, na faafuaseʻi ona vaaia le ʻau agelu o loo vivii fiafia i le Atua e faapea: “Ia tuu atu le viiga i le Atua o i le lagi, ma le filemu i le lalolagi i tagata ua ia finagalo malie i ai.” (Luka 2:13, 14) Peitaʻi ane, e aunoa ma se upu i le Tusi Paia e taʻu mai ai, e tatau ona faamanatu le aso na fanau ai Iesu. Ae ua ese lea ma le tulaga o lona maliu, ona ua manino lava le faatonuga, ia faamanatu lona maliu, ma e faatasi i le tausaga ona faamanatuina e Molimau a Ieova. (Luka 22:19) O se isi auala lea e faamamaluina ai Iesu.

Na fetalai Iesu i lona pō mulimuli a o leʻi maliu: “O aʻu uō outou pe afai tou te faia mea ua ou poloaʻi atu ai.” (Ioane 15:14) Na ia fetalai mai foʻi: “Afai tou te alolofa iā te aʻu, e tou te tausia la aʻu poloaʻiga.” (Ioane 14:15) Ioe, e leai se isi auala e sili ona faamamaluina ai Iesu Keriso nai lo le suʻesuʻe ma mulimuli i ana aʻoaʻoga.

PO O E TAUMĀNATU EA I NISI TAIMI?

▪ O le ā le mea e iloa ai, e leʻi fanau Iesu iā Tesema?—Luka 2:1-8.

▪ O le ā e sili ona tāua i lo le aso fanau o se tagata?—Failauga 7:1.

▪ O le ā le auala sili e faamamaluina ai Iesu?—Ioane 14:15.

[Faamatalaga faaopoopo i le itulau 17]

O loo i le Tusi Paia faamaoniga e leʻi fanau Iesu iā Tesema

[Ata i le itulau 16]

Pe faamata e nonofo pea leoleo mamoe ma a latou lafu i fafo i le mālūlū o le kiona?

[Ē Ana le Ata]

Todd Bolen/Bible Places.com