Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Utiuti le Suāvai—O Faapefea Ona Faaleleia?

Utiuti le Suāvai—O Faapefea Ona Faaleleia?

Utiuti le Suāvai—O Faapefea Ona Faaleleia?

Ua utiuti le suāvai i le lalolagi aoao. Ma ua tulaʻi mai ai ma lamatiaga i le soifua mālōlōina o le faitau piliona o tagata. O ā taumafaiga a tagata ua faia e faaleleia ai lea tulaga?

AFERIKA I SAUTE: “Ua Maua Vai e Tagata Matitiva o Durban.” O le ulutala lenā i le mekasini o le Science. Na taʻua ai e faapea ua faitau sefulu tausaga e lē o lava le suāvai mo lea nuu ona o le faailoga tagata o fuafuaga a le faigāmalo lea ua tuanaʻi. I le 1994, na taʻua e le mekasini e faapea, “e 250,000 aiga i le aai o Durban e lē maua se vai inu mamā, ma e lē lelei foʻi faiga e faaalu i ai le otaota vale.”

I le 1996, na faaleleia ai le faafitauli ina ua fai e se alii poto se polokalame ina ia maua kalone vai e 50 (200 lita) a aiga uma i aso taʻitasi. O le iʻuga e tusa ai ma le lipoti mai le Science, “Ua toe nei o le 120,000 i latou e lē o maua se vai mamā, mai le aofaʻiga e 3.5 miliona o tagata o lea vaipanoa.” I le taimi nei, ua lata le mea e laʻu mai ai vai, ma ua telē lava le suiga ona sa toʻatele tagata e sili i le ʻafa maila sa masani ona savavali ai, e laʻu mai ai vai.

Ua taʻua foʻi i le mekasini e faapea, na faaleleia le faiga o le lafoaʻia o otaota vale e ala i le faia o faleese e taʻi lua pū. O le isi pū e faaalu ai le feʻaulata, “ma ua vave ai ona pala le otaota vale o loo le isi pū.” E oo ane i le amataga o le 2008, ua māeʻa le fausia o faleese faapea e 60,000, ae na fuafua e faaauau le polokalame mo le lua tausaga ina ia tofu ai aiga ma faleese.

Pasili:I le aai o Salvador, e faitau selau tamaiti na maua i le manava tatā ona o le lē lelei o faleese ma mea e faaalu i ai otaota vale. * O lea tulaga na faaleleia i le fai o paipa i le eleele, e 1,200 maila le umī, e faaalu ai otaota vale o aiga e silia ma le 300,000. O lea la, i le aai, e tusa ma le 22 pasene na paʻū ai le aofaʻi o tagata na maua i le manava tatā, ae 43 pasene na paʻu ai le aofaʻi o tagata na maua i le manava tatā i vaipanoa sa tele tagata na pisia ai.

Initia:E iai taimi e tele ai le vai mamā e maua i isi vaega o le lalolagi; ae e lē o mafai ona faaputu ma faaaogā lelei. Ae i le 1985 na faia ai ma le poto se taumafaiga e faasao ai le vai, e se vaega o fafine Initia i Dholera, i mātū i sisifo o Gujarat. Ina ia faaputu se vai, na faamaopoopo se vaega e eliina se ogālaueleele, e telē e pei o se malae lakapi. Ona ufi atoa lea o le laueleele i pepa iila, ia aua neʻi sao ese le vai. Na taulau a latou taumafaiga. Ona e ui ina tele masina talu ona uma timuga mamafa ae sa lava pea le latou suāvai, e ui ina sa “faaaogā foʻi e o latou tuaoi.”

Sili:E 2,650 maila le umi o lenei nuu i Amerika i Saute, o lona itu sisifo o loo iai le Vasa Pasefika ae o Atumauga o Andes e i lona itu i sasaʻe. E pulea uma e le Setete suāvai o le nuu, faapea le fausia o faatanoa vai ma alāvai. O lea la, o loo maua vai e le 99 pasene o tagata o loo mau i le aai, ma le 94 pasene o tagata i nuu i tua.

Le Auala Sili e Faaleleia Ai

E tofu lava le atunuu ma lana auala e faaleleia ai le faafitauli o le utiuti o le vai. O nuu e tele ai le savili, ua faaaogāina ai mea taavili e avaʻe ai le vai mai lalo o le laueleele i le fogāeleele ma e aogā foʻi e maua ai le eletise. I atunuu tamaoaiga, e mananaʻo foʻi ia maua vai inu mai le suāsami, pe a faamamā ese muamua le masima. Ua tele foʻi atunuu ua faia faatanoa e faaputu ai vai mai vaitafe ma timuga, ma e aogā foʻi lea faiga, ae i nuu e mātūtū ma vevela, e tusa ma le 10 pasene o le suāvai ua liuausa mai faatanoa vai ma maʻimau ai.

Ua talitonu Molimau a Ieova o ē ua lomia lenei mekasini, e faapea, e lē o le tagata ae na o le Atua, e aumaia le auala sili e faaleleia ai le utiuti o le vai. Ua fai mai le Tusi Paia: “O le lalolagi ma mea ua tumu ai o a Ieova ia; o le atu laulau ma e o nonofo ai. Auā o ia lava na faavaeina ai i luga o le sami, ma faamau ai i luga o vaitafe.”—Salamo 24:1, 2.

E moni na tuu mai e le Atua le lalolagi i tagata e latou te tausia. (Kenese 1:28) Ae, talu ai ua faamaʻimau e tagata punaʻoa o le lalolagi, ma oo mai ai ma tulaga faigatā, ua faamaonia atili mai ai, “e lē o i le tagata e savali, ona faatonuina le mea e ui ai o ia.”—Ieremia 10:23.

O le ā o le a faia e Ieova ina ia toe faaleleia ai le lalolagi ma lona siʻomaga? Ua faapea mai le Tusi Paia, ua finagalo o ia, ia “faia ia fou mea uma lava.” (Faaaliga 21:5) Ioe, o le a leai se mativa, po o se lāmala, pe toe utiuti foʻi le vai i le lalolagi. Ua toʻatele ē e maliliu i le taimi nei ona o lologa mai uaga mamafa, ae o mea ia o le a lē toe iai. O le a faataunuu e le Atua ana folafolaga e tele e ala i le pulega a lona Malo! O Ieova lava ua fetalai mai: “E faapea foʻi laʻu upu e alu atu ai loʻu gutu, e lē foʻi mai fua iā te aʻu; a e peitaʻi e faia le mea ou te loto i ai, e manuia foʻi i le mea ou te auina atu ai.”—Isaia 55:11.

Po o e fia malamalama atili i fuafuaga a le Atua ia toe faaleleia le lalolagi e pei ona taʻua i le Tusi Paia? O le a faamalamalama i le mataupu o sosoo mai.

[Faaopoopoga i lalo]

^ pala. 6 I le lalolagi aoao i tausaga taʻitasi, e tusa ma le 1.6 miliona tamaiti e feoti i le manava tatā. Ua sili atu lea i le aofaʻi o tagata e maliliu pe a tuu faatasi le AIDS, TB, ma le malalia.

[Faamatalaga faaopoopo i le itulau 5]

“Pe a leai se suāvai, e leai foʻi se ola. . . . E faalagolago lo tatou ola i le vai.”—Michael Parfit, tusitala o le National Geographic

[Faamatalaga faaopoopo i le itulau 6]

E 1,000 tone vai e manaʻomia ina ia ola lelei ai le tone saito e tasi

[Faamatalaga faaopoopo i le itulau 6]

“E 70 pasene o le vai i le lalolagi o loo faaaogā mo faatoʻaga.”—Plan B 2.0, by Lester R. Brown

[Siata/Ata i le itulau 7]

(Tagaʻi i le lomiga mo le ata atoa)

O le ā le tele o le vai māgalo o maua?

Le tele o le vai

97.5% Suāsami

2.5% Vai māgalo

Vai māgalo

99% O loo i aisa tetele ma lalo o le laueleele

1% E maua e tagata e tusa ma le fitu piliona faapea ma isi meaola eseese e faitau piliona

[Ata i le itulau 7]

Fai paipa e maua ai le suāvai mamā i Durban, i Aferika i Saute

[Ē Ana le Ata]

Courtesy eThekwini Water and Sanitation Programme

[Ata i le itulau 7]

O loo galulue fafine ia mafai ona faaputu le vai, i Rajasthan i Initia, 2007

[Ē Ana le Ata]

© Robert Wallis/Panos Pictures

[Ata i le itulau 7]

O loo galulue tagata o le nuu i alāvai fou o le latou nuu, e lata i Copán i Honduras

[Ē Ana le Ata]

© Sean Sprague/SpraguePhoto.com