Vrati se na sadržaj

Vrati se na sadržaj

Irod Veliki — vrstan graditelj

Irod Veliki — vrstan graditelj

Irod Veliki — vrstan graditelj

ŽIVEO je pre više od dve hiljade godina i vladao oko tri decenije. U početku je njegovo kraljevstvo obuhvatalo samo Judeju, a kasnije i neka okolna područja. U istoriji je poznat kao Irod Veliki.

Mnogi pamte ovog vladara kao ljubomornog ubicu koji je ubijao ne samo članove svoje porodice već i nedužnu decu. Kada su mu astrolozi sa istoka javili da se rodio budući kralj, Irod se pretvarao da želi da oda čast tom detetu. Zatražio je od astrologa da nađu dete i da se potom vrate kod njega. Ali, oni to nisu učinili jer ih je Bog upozorio da se ne vraćaju. Irod je posle toga naredio da se u Vitlejemu, gradu u kom su astrolozi našli Isusa, kao i u celoj njegovoj okolini, ubiju svi dečaci od dve godine pa naniže (Matej 2:1-18).

Međutim, u ranijem periodu vladavine Irod je zadobio naklonost mnogih zbog svojih veličanstvenih građevinskih poduhvata. Gradio je hramove, amfiteatre, hipodrome i akvadukte, kao i utvrđene palate s luksuznim kupatilima. Zdanja koja je podigao bila su zaista impresivna — to smatraju čak i današnji inženjeri koji ispituju ta arheološka nalazišta.

Irod je birao mesta na kojima će građevine izgledati impozantno i nastojao je da se one skladno uklope u prirodno okruženje. Njegove palate su bile ukrašene raskošnim freskama, bogatim gipsanim radovima i podnim mozaicima. Osim toga, u Judeju je uveo rimska kupatila s vrućim i toplim prostorijama i podnim grejanjem. Ali, to nije bilo sve — izgradio je čitave gradove, a u jednom od njih i veštačku luku.

Cezareja — lučki grad

Irod je u Cezareji izgradio jednu od najvećih luka u rimskom svetu, čija je veličina zadivila arheologe. U njoj je bilo dovoljno mesta da se usidri stotinu brodova, što pokazuje da je tu jedno vreme cvetala međunarodna trgovina.

Prilikom gradnje molova i lukobrana korišćena je najsavremenija tehnika tog doba. Međutim, stručnjaci nisu mogli da odgonetnu kako su radnici pomerali ogromne blokove koje jevrejski istoričar Josif Flavije pominje u svojim spisima. Bili su otprilike 15 metara dugi, a visoki i široki 3 metra. U novije doba su ronioci otkrili da su ti blokovi zapravo bili od betona. Da bi izgradili molove i lukobrane, radnici su izlivali beton u drvene kalupe koje su zatim potapali i pričvršćivali za morsko dno.

U tom dobro osmišljenom lučkom gradu nalazio se i hram posvećen cezaru Avgustu, zatim palata, hipodrom, pozorište sa 4 000 mesta i podzemni kanalizacioni sistem. Voda za piće se u Cezareju dopremala putem više akvadukata i tunela iz izvora na gori Karmil koja je bila udaljena oko šest kilometara.

Jerusalim i Irodov hram

Najveći Irodov projekat bio je hram u Jerusalimu. Na tom mestu se prvobitno nalazio hram koji je kralj Solomon izgradio na osnovu nacrta koje je njegov otac David dobio pod nadahnućem od Boga (1. Kraljevima 6:1; 1. Letopisa 28:11, 12). Taj hram su oko 420 godina kasnije razorili Vavilonci, a oko 90 godina posle toga zamenila ga je mnogo skromnija građevina koju je podigao Zorovavelj, namesnik Jude.

Opisujući hram koji je Irod izgradio na istom mestu, Josif Flavije je zabeležio: „Sa svih strana obložen jakim zlatnim pločama, bleštao je, kada bi ga prvi zraci izlazećeg sunca pogodili, u najvatrenijem sjaju i zaslepljivao je oči onoga koji se prisiljavao da gleda, tako da ih je morao okretati kao da gleda u samo sunce. A strancima koji su dolazili u Jerusalim, iz daljine se ukazivao kao snegom pokriven brežuljak, jer tamo gde nije bio pozlaćen, svetlio je kao sneg beli kamen.“

Hiljade ljudi su učestvovale u izgradnji potpornih zidova hrama koji su na zapadnoj strani bili dugački oko 500 metara. Ogromni kameni blokovi bili su postavljeni bez maltera. Jedan od njih je težio skoro 400 tona i, prema rečima jednog izučavaoca, „po veličini je bio bez premca u celom drevnom svetu“. Sasvim je razumljivo što su Isusovi učenici bili zadivljeni! (Marko 13:1). Na tim zidinama je stajalo hramsko uzvišenje — najveća zaravan tog doba načinjena ljudskom rukom. Njena površina je bila jednaka površini oko 20 današnjih fudbalskih terena!

Irod je u Jerusalimu podigao i druga zdanja. Jedno od njih je tvrđava Antonija koja je izgrađena pored samog hrama. Irod je takođe sagradio kraljevsku palatu, kao i tri visoke upečatljive kule koje su se uzdizale na ulazu u grad.

Samarija i Jerihon

Od cezara Avgusta Irod je dobio na poklon drevni grad Samariju, koji je potom nazvao Sebaste. Da bi ulepšao grad, u njemu je podigao različita zdanja, između ostalih i jedno za koje se pretpostavlja da je stadion okružen kolonadama. Takođe je sagradio mnoge velike građevine ukrašene kitnjastim freskama.

Jerihon se nalazi u Jordanskoj dolini, oko 250 metara ispod nivoa mora i ima prijatnu suptropsku klimu. Nekada je zauzimao površinu od preko 1 000 hektara i podsećao je na grad-vrt. U njemu je Irod sagradio zimsku palatu, to jest kompleks od tri palate koje su zajedno sačinjavale jedno prostrano zdanje. Svaka od njih je imala sale za svečanosti, kupatila, vrtove i bazene. Zato ne čudi što je Irod najviše voleo da tokom zime boravi u Jerihonu.

Impozantne utvrđene palate

Irod je imao još jedno zimsko prebivalište. Bilo je to utvrđenje na stenovitoj visoravni Masadi koja se uzdiže preko 400 metara iznad nivoa Mrtvog mora. Na tom mestu je sazidao palatu skladnih linija, na tri nivoa, s terasom i bazenima, kao i drugu palatu s rimskim kupatilom koje je imalo zidno grejanje i toalet s mehanizmom za ispiranje!

Usred tog negostoljubivog pustinjskog predela Irod je stvorio svojevrsnu oazu za odmor i oporavak. Bila je snabdevena sa 12 cisterni u koje je moglo stati oko 40 miliona litara vode. Pošto je utvrđenje imalo i efikasan sistem za sakupljanje i čuvanje kišnice, bilo je dovoljno vode za uzgajanje biljaka i kupanje u bazenima i kupatilima.

Još jedno od Irodovih izvanrednih ostvarenja bilo je utvrđenje Irodijum koje se nalazilo na jednom bregu u ravnici, oko pet kilometara jugoistočno od Vitlejema. Sastojalo se od dva glavna dela: Gornjeg Irodijuma i Donjeg Irodijuma. Na gornjem delu se nalazila veličanstvena utvrđena palata iznad čijeg istočnog krila se uzdizala četvorospratna kula od koje danas postoje samo ruševine. Pre dve godine su međunarodne novinske agencije prenele vest da su na gornjim padinama Irodijuma pronađeni ostaci Irodove grobnice. Rečeno je da je time potvrđeno ono što je istoričar Josif u prvom veku napisao o ceremoniji Irodove sahrane na tom mestu.

U Donjem Irodijumu je nekada postojao kompleks koji su činila naknadno izgrađena krila palate i druge zgrade. Najveću pažnju je privlačio vrt u rimskom stilu ukrašen stubovima, usred kog se nalazio ogroman bazen s prelepim veštačkim ostrvcetom u sredini. Bio je skoro dvostruko veći od današnjih olimpijskih bazena i služio je kao rezervoar za vodu ali se koristio i za plivanje, pa čak i veslanje. Voda je do njega stizala akvaduktom, iz izvora udaljenog pet kilometara.

Jedan posetilac je pre nekoliko godina ovako opisao okolinu Irodijuma: „Prema istoku, pogled se pruža sve do Mrtvog mora. Pred nama se prostirala Judejska pustinja u kojoj se David vešto skrivao od svog progonitelja Saula. Kada smo videli koliko je to područje negostoljubivo, bilo nam je jasno kako je David uspevao da umakne Saulu, naročito kada znamo da je od najranije mladosti dobro poznavao taj kraj. Takođe smo pomislili da se on, dok je napasao stado ovaca, verovatno često peo na ovo brdo zbog veličanstvenog pogleda u kom smo i mi uživali.“

O Irodovim građevinskim poduhvatima napisane su mnoge knjige. Postoje brojne pretpostavke o tome zašto je započinjao sve te obimne radove. Neki kažu da je želeo da stekne sebi slavu ili učvrsti svoj položaj. Šta god da je razlog, ovaj kratak pregled pokazuje da Irod Veliki nije bio samo okrutni tiranin već i vrstan graditelj.

[Slika na 25. strani]

CEZAREJA

umetnički prikaz

[Slika na 25. strani]

PALATA U JERUSALIMU

maketa

[Slika na 25. strani]

IRODOV HRAM

maketa

[Slika na 26. strani]

MASADA

Ostaci palate na tri nivoa

[Izvor]

Pictorial Archive (Near Eastern History) Est.

[Slika na 26. strani]

IRODIJUM

umetnički prikaz

[Izvori slika na 25. strani]

Cezareja: Hiram Henriquez/National Geographic Stock; palata: Courtesy of Israel Museum, Jerusalem, and Todd Bolen/Bible Places.com