Vrati se na sadržaj

Vrati se na sadržaj

Orhideje — strpljenje donosi nagradu

Orhideje — strpljenje donosi nagradu

Orhideje — strpljenje donosi nagradu

GAJENJE orhideja može postati opsesija. Neki ljubitelji provode sate proučavajući latinske nazive svojih omiljenih vrsta kako bi mogli da ih pravilno izgovore. Zašto su ljudi toliko opčinjeni orhidejama?

Postoji ogroman broj različitih vrsta orhideja. Oko 25 000 vrsta pronađeno je u prirodi, a zvanične institucije priznaju više od 100 000 veštačkih hibrida! Naziv „veštački hibrid“ ne znači da su botaničari stvorili nov živi organizam od zemlje, vode i vazduha, već on nastaje kao rezultat kontrolisanog unakrsnog oprašivanja.

Orhideje koje rastu u prirodi, kao i one koje gaje ljudi pojavljuju se u raznim veličinama. Postoje sićušne orhideje koje se najbolje mogu posmatrati pod lupom, dok neke druge vrste lepo ukrašavaju prozore. Jedna vrsta orhideja koja raste u indonezijskoj prašumi može biti teška preko 500 kilograma!

Orhideje se razmeću spektrom boja i oblika. Neke od njih neodoljivo podsećaju na pčele, moljce i ptice, dok druge imaju oblik kakav nikada ranije niste videli i posebno plene pažnju, naročito uzgajivačima. Godinama su ove prelepe biljke bile privilegija samo bogatih, ali sada ih mogu imati i prosečni ljudi. Sledi priča o poreklu prelepih orhideja u kojima danas uživamo.

„Pomama za orhidejama“

Ljudi se vekovima dive orhidejama, ali su tek u skorije vreme uzgajivači pronašli efikasne metode za njihovo razmnožavanje. Prvi hibrid koji su ljudi stvorili procvetao je 1856. Međutim, uzgajanje ovih veličanstvenih ali zahtevnih biljaka često je bilo više mukotrpno nego ugodno.

Seme orhideje je sitno — ponekad poput fine prašine. Rad sa tako sitnim semenom oduvek je bio izazov, ali je najveći izazov stvoriti uslove da ono nikne. Decenijama su uzgajivači eksperimentisali s različitim materijalima i uslovima kako bi stvorili pogodnu sredinu za klijanje semena. Dr Luis Knudson, naučnik sa Univerziteta Kornel u Sjedinjenim Državama, 1922. je otkrio da seme klija i napreduje kada se stavi u mešavinu vode, šećera i agara (želatinaste materije iz morskih algi). Uskoro su entuzijasti masovno proizvodili nove hibride. Ta „pomama za orhidejama“ i dalje traje, i svake godine se javnosti predstavi veliki broj novih hibrida.

Međutim, mnogo pre nego što su ljudi počeli da ih gaje, orhideje su rasle u divljini. Kako hibridi nastaju u prirodnom okruženju?

Orhideje u divljini

Kada dve ili više srodnih vrsta orhideja cvetaju u blizini, postoji šansa da nastane prirodni hibrid. Insekti i druga bića u prirodi imaju ulogu oprašivača. Kada oprašivač u potrazi za nektarom poseti orhideju, on na sebi ponese polen s jednog cveta i opraši sledeći. Oprašene orhideje mogu postati oplođene, nakon čega će dati čauru sa semenom.

Čaura s vremenom sazri, otvara se i oslobađa na hiljade, čak milione semenki. Neke od njih padnu na zemlju dok mnoge druge raznese vetar. Seme koje se primi prolazi kroz tešku borbu za preživljavanje i samo mali broj uspe da se razvije. Orhideja koja izraste kao rezultat oprašivanja jedne vrste polenom druge poznata je kao prirodni hibrid. Ali kako nastaje veštački hibrid?

Stvaranje hibrida

Hibrid je kombinacija odlika obe matične biljke. Stoga uzgajivač najpre razmišlja o tome kakvu vrstu cveta želi da dobije. Možda želi određenu boju, šare ili pege. Možda bi voleo da dobije mali ili veliki cvet s tim odlikama. Miris je još jedan faktor. S tim na umu, uzgajivač bira dve orhideje koje će mu verovatno podariti novu vrstu sa željenim karakteristikama. Na primer, kao jednu matičnu biljku može izabrati zlatnu papučicu (Paphiopedilum armeniacum). Ta orhideja je pronađena u Kini 1979. Njena jarka zlatnožuta boja često se prenosi na hibridne primerke, od kojih su neki neopisivo lepi.

Kada uzgajivač nabavi dve matične biljke, on najpre uklanja sav polen sa cveta koji će biti oprašen polenom drugog cveta. Čačkalicom ili nečim sličnim uzima polen s jedne biljke i nanosi ga na žig tučka druge biljke. Zatim ukrštenu vrstu orhideje označava imenima obe matične biljke i datumom oprašivanja.

Strpljenje je zahtev

Ako dođe do oplodnje, u cvetu oplođene biljke dešava se nešto čudesno. Cevčice nalik nitima spuštaju se od žiga tučka do plodnika. Plodnik zatim nabubri i formira čauru sa semenom. U njoj se nalaze stotine hiljada sićušnih semenki, od kojih je svaka povezana s jednom polenovom cevi. Potrebno je nekoliko meseci ili više od godinu dana da čaura sazri. Tada uzgajivač uzima semenke iz čaure. Stavlja ih u sterilizovanu staklenu posudu u kojoj je mešavina agara i drugih hranljivih materija. Ako seme proklija, ubrzo će se pojaviti maleni izdanci orhideje koji su nalik travnatom tepihu.

Nakon nekoliko meseci, uzgajivač vadi mladice iz staklene posude i stavlja ih u jednu zajedničku saksiju. Budno prati njihov rast i redovno ih zaliva kako se ne bi osušile. Kasnije ih presađuje u zasebne saksije. Od tog trenutka strpljenje posebno dolazi do izražaja. Može biti potrebno nekoliko godina ili čak više od decenije da orhideja procveta.

Zamislite njegovo ushićenje kada ugleda cvetove na orhideji koju je lično on gajio! Ako je dobijena nova vrsta, uzgajivač je može registrovati pod imenom koje sam izabere. Svi hibridi koji kasnije nastanu iz te kombinacije porodica/vrsta biće poznati pod tim imenom.

S vremenom uzgajivač pronalazi idealnu kombinaciju koja će biti senzacija za zaljubljenike u orhideje. Možda će dobiti priznanja i njegove prelepe biljke prodavaće se po visokoj ceni. Ali, nevezano za finansijsku dobit, zadovoljstvo koje oseća dok posmatra cvet orhideje koju je lično on ukrstio ne može se ničim zameniti.

Sada znate da je potrebno dosta vremena i strpljenja da se proizvedu prelepe orhideje kojima se divite. Ali zapravo, ono što su ljudi postigli u stvaranju hibrida orhideje ne može se uporediti sa onim što je učinio veličanstveni Stvoritelj svega živog, Jehova. On je usadio složeni genetski kod u svaku biljku, zahvaljujući kome nastaju prekrasni cvetovi. Mi samo uživamo u njegovoj ljubavi koja se ogleda u mnoštvu umetničkih dela kao što je zadivljujući svet orhideja. Zaista su istinite reči psalmiste Davida: „Kako je mnogo dela tvojih, o Jehova! Sva si ih mudro načinio, puna je zemlja stvaralaštva tvoga“ (Psalam 104:24).

[Slika na 17. strani]

Beallara

[Slika na 17. strani]

Doritaenopsis

[Slika na 18. strani]

Brassidium