Vrati se na sadržaj

Vrati se na sadržaj

Kada je sunce postalo crveno kao krv

Kada je sunce postalo crveno kao krv

Kada je sunce postalo crveno kao krv

NEKOLIKO meseci tokom leta 1783. godine, neobična suva magla nadvijala se nad velikim područjima severne hemisfere. Sunce je postalo crveno kao krv, vegetacija se osušila a mnoštvo ljudi je umrlo. Zapravo, prema nekim procenama, ova magla je samo u Francuskoj i Engleskoj odnela na desetine hiljada života. Mnogi drugi su se razboleli — toliko njih da su zemljoradnici jedva pronalazili radnike da sakupe letinu koja nije bila oštećena.

Ta magla je opisana kao „jedan od najznačajnijih meteoroloških i geofizičkih fenomena u proteklih hiljadu godina“. Međutim, u to vreme su samo stanovnici Islanda znali uzrok — bila je to erupcija tamošnjeg vulkana kakva se prema rečima naučnika dešava jednom u nekoliko stotina godina. Razumljivo, Island je bio najteže pogođen, izgubivši oko 20 posto stanovništva.

Erupcija vulkanskog kratera Laki

Dana 8. juna 1783, stanovnici oblasti Sida na jugu Islanda videli su prve zloslutne znake katastrofe koja će se pamtiti kao erupcija vulkanskog kratera Laki. Pošto je taj događaj beležilo više posmatrača iz raznih zemalja, istraživači su mogli da naprave preciznu mapu koja je pokazivala kretanje vulkanskog oblaka iz dana u dan. Jedan od očevidaca sa Islanda, Jon Stajngrimson, zabeležio je da je video „crnu izmaglicu“ koja je dolazila sa severa. Nebo je potamnelo, a zemlju je prekrio sloj finog pepela. Zatim su usledili zemljotresi i podrhtavanje tla. On je napisao da je nedelju dana kasnije „zastrašujuća užarena masa potekla kanjonom [reke] Skaftau“, gutajući sve pred sobom. Stajngrimson je pratio ovaj događaj osam meseci.

Prilikom ove erupcije, koja se stručno svrstava u subaerske bazaltne erupcije, 27 kilometara dugačak krater u Zemljinoj kori izbacio je 15 kubnih kilometara lave, što je više od svih zabeleženih erupcija vulkana! Vodoskok užarene magme dostigao je visinu od nekoliko stotina metara, a lava koja se izlila tekla je oko 80 kilometara od kratera, prekrivši područje od 580 kvadratnih kilometara i ispunivši korito reke Skaftau.

Tokom sledeće godine, pepeo i otrovne hemikalije koji su pali na islandske pašnjake usmrtili su više od 50 posto stoke i oko 80 posto konja i ovaca. Nastupila je glad. Erupcijom kratera Laki takođe je prema nekim procenama oslobođeno 122 miliona tona sumpor-dioksida, koji je u dodiru s vodenom parom u atmosferi proizveo oko 200 miliona kiselog aerosola. *

Dalekosežne posledice

Tog leta, vetrovi su odneli opasnu maglu do dalekih područja. Stanovnici Velike Britanije i Francuske govorili su o „neobičnoj izmaglici ili neprozirnoj magli poput dima“ koja nije bila nalik ničemu do tada viđenom. Ova sumporna magla neprijatnog mirisa prouzrokovala je probleme sa disajnim organima, dizenteriju, glavobolju, upalu očiju, zapaljenje grla i druge tegobe. Gust oblak sumpor-dioksida i sumporne kiseline bio je smrtonosan i za mlade i za stare.

Prema izveštaju iz Nemačke, u toku jedne noći opalo je lišće sa drveća duž obale reke Ems. U Engleskoj se povrće smežuralo a lišće je uvelo, kao da je bilo sprženo. Slični izveštaji stigli su iz Francuske, Holandije, Skandinavije, Slovačke, Mađarske, Italije i Rumunije. Ova toksična magla primećena je čak u Portugalu, Tunisu, Siriji, Rusiji, zapadnoj Kini i na Njufaundlendu.

Postoje ukazivanja da je došlo i do promene temperature, jer je teško zagađena atmosfera sprečavala prolazak sunčevih zraka. Kontinentalna Evropa je 1784. bila hladnija za oko dva stepena Celzijusa u odnosu na prosečnu temperaturu u drugoj polovini 18. veka. Na Islandu je bilo hladnije za skoro pet stepeni. Zima 1783/84. u severnoj Americi bila je toliko hladna da su prema nekim izveštajima sante leda „plutale rekom Misisipi... sve do Meksičkog zaliva“.

Neki izučavaoci smatraju da je glad koja je nastupila usled erupcije kratera Laki skoro dovela do izumiranja naroda Kaverak na severozapadu Aljaske, koji pripada inuitskoj grupi. Iz godova na drveću zaključeno je da je leto 1783. bilo najhladnije na Aljasci u poslednjih 400 godina. U narodu Kaverak čak postoji usmeno predanje o godini kada se leto završilo u junu, nakon čega je usledila jaka zima i glad.

Krater Laki i današnji svet

Taj strašan događaj iz 1783. gotovo da više niko ne pamti, delimično zbog toga što se davno desio ali i zbog toga što većina očevidaca nije znala uzrok. Međutim, na Islandu se erupcija kratera Laki pamti kao najveća prirodna katastrofa u istoriji te zemlje.

Neki smatraju da je to bila Božja kazna. Međutim, Biblija ne podržava takvo gledište (Jakov 1:13). Bog ne kažnjava bez razlike i dobre i zle, jer su „svi putevi njegovi pravda“ (Ponovljeni zakoni 32:4). Božja pravda će biti očigledna na jedan upečatljiv način kada se bude umešao u zbivanja na zemlji. Iz Biblije saznajemo da je njegova namera da iskoreni sve uzroke smrti i patnje, što uključuje i prirodne katastrofe (Isaija 25:8; Otkrivenje 21:3, 4).

[Fusnota]

^ Sumpor-dioksid, koji prouzrokuje kisele kiše, takođe je veliki zagađivač vazduha i danas. Nastaje sagorevanjem fosilnih goriva, kao što su ugalj, gas i nafta.

[Slika na stranama 14, 15]

Pogled iz vazduha na područje kratera Laki

[Slika na stranama 14, 15]

Izbijanje užarene magme

[Slika na 15. strani]

Satelitski snimak Islanda

[Izvori slika na 14. strani]

Vodoskok magme: © Tom Pfeiffer; slika iz vazduha: U.S. Geological Survey; satelitski snimak: Jacques Descloitres, MODIS Rapid Response Team, NASA/GSFC