Neke ki te tumu manako rikiriki

Neke ki te ngai o te au tumu tuatua

No te Akonoanga Ainei te Apa?

No te Akonoanga Ainei te Apa?

No te Akonoanga Ainei te Apa?

KUA tata a Jonathan Swift te orometua e te tangata tata no te 18 anere mataiti mua e: “Kua rava ua ta tatou akonoanga ei akanauru ia tatou kia makitakita, kare ra e rava ana i te akakeu ia tatou kia aroa tetai i tetai.” Manganui tei taumaro e e akakeuanga ririnui te akonoanga no te akavee e kare no te akarotai. Kare ra te katoatoa e akatika ana.

Ei akaraanga, akamanako ana i te tika tei rauka mai i tetai pupu kimikimi i ko i te Tipatimani no te Apiianga o te Au i te Apii Teitei o Bradford i Peritane. Kua ikiia taua pupu ra e te British Broadcasting Corporation (BBC) kia oronga mai i tetai pauanga tau ki te uianga e me e akakeuanga ririnui rai te akonoanga no te au me no te tamaki.

Roto i tetai ripoti, akakite te aronga kimikimi e: “I te akara akaou anga i te kimikimianga tuatua enua a te aronga kite karape tukeke, kua kitea mai ia matou e e iti ua rai te au tamakianga tika tikai a te akonoanga roto i te 100 mataiti i topa akenei.” Akamarama mai te pupu kimikimi e ko tetai au tamaki “e karangaia ana i roto i te nuti e tetai atu au ngai e, e au tamaki no te akonoanga, me kore i tupu mai mei te au pekapeka akonoanga, ko te tika ra e au tamaki akaepaepa enua tikai te reira, ei akamatara mai i tetai tuanga enua me kore ei paruru ia ratou uaorai.”

E manganui ra te karanga ra e na ta ratou angaanga, e te tu noo muteki ua, kua ariki te au orometua e kua turu maroiroi i te au manamanata tamaki, mei te akakiteia maira i roto i te au tuatua e aru mai nei:

● “I te akaraanga te piri ra te akonoanga ki te ta ua vaitata rai e i te au ngai ravarai. . . . I te au mataiti ua akenei, kua tupu te ta ua a te akonoanga i rotopu i te au Kerititiano tumu i Marike, te Mutirimi e te ngati Iuda i te pae Rotopu Itinga, te Initu e te Mutirimi i Asia Apatonga, e te au iti tangata akonoanga tukeke i Aperika e Initonetia. . . . Te aronga tei o atu ki roto, irinaki ratou ki runga i te akonoanga kia turu mai i to ratou turanga poritiki e kia ariki i teia au aerenga manako kaitamaki.”​—Terror in the Mind of God—The Global Rise of Religious Violence.

● “Te mea katakata, no te pa enua maroiroi roa atu te akonoanga e te au kino, kino roa atu o te tangata. . . . Noatu te maata o te akonoanga, kare rai i rauka ana i te kopae i te tu pakari o te atiati ture. . . . Te taka ua ra te akapapuanga e: E rauka ai te au turanga memeitaki o te oraanga, kare e kino, tau ua, mako, e te ‘au ua,’ e kopae i te au ngai pakari tikai te akonoanga.”​—Holy Hatred.

● “Kitea meitaki roaia atu te akonoanga Baptist no te ta ua e kare no te akatupu au. . . . I te akamavete anga te turanga tuikaa [Marike] e tetai atu au tupuanga i te au akonoanga, e oti i te enua, i te ngauru ma iva o te anere mataiti, kua turu te Baptist o te Apatokerau e te Apatonga i te tamaki ei angaanga tika e kua manako e tei to ratou tua te Atua. Kua piri katoa te Baptist ki te au angaanga tamaki a te enua e Peritane (1812), Meiko (1845), e Paniora (1898), i te kotoe anga e ko nga mea openga ‘kua tau rai te reira ei akamatara mai i te tangata tei takinokinoia no ta ratou akonoanga, e ei akatuera i tetai au ngai ou no te angaanga orometua.’ Te tika, kare e no te inangaro ra te Baptist i te tamaki eiaa te au, mari ra, i te tupu anga te tamaki kua turu e kua piri atu te Baptist ki te reira.”​—Review and Expositor—​A Baptist Theological Journal.

● “Te au akakoroanga no te tamaki, kua kitea mai e te au tangata tuatua enua e e tupu ana i roto i te maataanga o te au tuatau, i rotopu i te au iti tangata e te au peu tukeke pouroa o teianei ao, e i te nga tua roa ai o tetai ua atu tamaki. Te tuatua matauia e ‘tei to tatou tua te Atua’ tei roto ke ana i te au akanauruanga pakari roa atu kia tupu te tamaki.”​—The Age of Wars of Religion, 1000-1650—​An Encyclopedia of Global Warfare and Civilization.

● “Ka anoanoia te au arataki akonoanga . . . kia akamanako meitaki i to ratou uaorai tu kite kore i te oronga i te aratakianga meitaki e i te akakite aere i te au kaveinga puapinga tikai o to ratou akarongo. . . . Tika roa e te inangaro ra te akonoanga pouroa i te au, ekoko ra e me kua rauka ana i te akonoanga i te akatupu i te reira.”​—Violence in God’s Name​—Religion in an Age of Conflict.

Roto i te tuatua enua, manganui te au orometua tei tukuia e te au akaaere akonoanga mamaata pouroa o Kerititome (Katorika, Otototi, e te Porotetani) kia akamaroiroi i te au nuku vaeau e kia pure no te aronga i mate e te ka mate—i nga tua e rua o te tamaki. Na roto i teia te ariki ra ratou i te akamaringianga toto, e te akameitaki ra i te au nuku vaeau pouroa.

Penei ka karanga rai tetai aronga e kare e tau kia akaapaia te akonoanga no te tamaki. Ko te uianga ra, Kua puapingaia ainei te akonoanga i te tautaanga kia taokotai te tangata?

[Pia i te kapi 5]

“Akakite te Rev. Dr. Charles A. Eaton, orometua Akonoanga Baptist i Madison Avenue, mei runga i te atarau i nanai e, ka akariroia te kainga orometua o te akonoanga ei ngai retita i te au tangata e inangaro ra kia piri ki te vaeau enua me kore ki te vaeau o te moana.

“Koia tetai o te tai ngauru tuma orometua i roto i te oire e rave ana i te au akoanga tamaki i roto i ta ratou pure i te au popongi Tapati, e tei akamaroiroi i te au tane e te au vaine kia akapapu i to ratou turanga tiratiratu ki te enua e te turanga rangatira, na te piri atu anga ki te au angaanga tamaki. Maata ua atu te au are pure tei akamaneaia ki te reva.”​—The New York Times, Aperira 16, 1917.