Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Pe Tuua‘ia Lotu Ona o Faiga Sauā ma Taua?

Pe Tuua‘ia Lotu Ona o Faiga Sauā ma Taua?

Pe Tuuaʻia Lotu Ona o Faiga Sauā ma Taua?

I LE amatamataga o le senituri lona 18, na tusia ai e Jonathan Swift, o se faifeʻau ma o se tusitala e faapea: “Ua lava ma totoe a matou lotu e feitagaʻi ai, ae e lē o mafai ona fealofani ai.” E toʻatele ua finau mai, ua avea lotu ma māfuaaga autū o fevaevaeaʻiga ae lē o le autasi. Peitaʻi e lē ioe tagata uma i lenā manatu.

O se faaaʻoaʻoga, seʻi iloilo se faaiʻuga na autasi i ai tagata o le Matagaluega e Suʻesuʻeina le Filemu, mai i le Iunivesite o Bradford i Peretania. Na tofia lenei vaega e le Faalapotopotoga o Faasalalauga a Peretania (BBC) e saʻili pe e mafai e lotu ona faatupuina le filemu, po o avea ma māfuaaga o faigātaua.

I se lipoti na faasalalauina, na faapea mai ai le ʻausuʻesuʻe: “Ua matou iloa mai i iloiloga a tagata atamamai, o faamaumauga o mea na tutupu i le 100 tausaga ua mavae, e leʻi tele ni taua na māfua moni ona o lotu.” Ua taʻua atili e faapea, o nisi taua o “loo lipotia e le ʻautusitala ma isi e faapea o taua na māfua ona o lotu, o le mea moni e māfua mai le lotonuu, le toe faoa o eleele, pe mo lo latou puipuiga.”

Peitaʻi, ua fai mai le toʻatele e uiga i faifeʻau, ua faamaonia lo latou lagolagoina o taua e ala i a latou gaoioiga, e pei ona faaalia i manatu o loo mulimuli mai:

● “E foliga mai o lotu ua māfua ai faiga sauā i le tele o vaipanoa. . . . I tausaga ua teʻa, na vatau ai lotu Kerisiano autū i le Iunaite Setete, o lotu Musalimi ma tagata Siū mai Sasaʻe Tutotonu, o tagata Hinitū ma Musalimi mai Asia i Saute, ma lotu a tagata eseese mai Aferika ma Initonesia. . . . Ua faamoemoe i latou uma o loo auai i nei fetauaʻiga, e faaaogā le lotu e uunaʻia ai o latou manatu faapolotiki, ma faailoa atu ai lo latou tetee.”​—tusia i le Terror in the Mind of God—The Global Rise of Religious Violence.

● “O le mea e ofo ai, o atunuu e mapolotu ona tagata, e tele ai foʻi ma amioga leaga. . . . Ua lē mafai e lotu ona taofia le solitulafono. . . . O lea: A fia maua se vaipanoa e malupuipuia, ma e pulea ma aʻoaʻoina ona tagata, ia ʻalofia vaipanoa e toʻatele ai le ʻau mapolotu.”​—taʻua i le Holy Hatred.

● “Ua lauiloa le lotu Papatiso i le fetauaʻi nai lo o le faatupu o le filemu. . . . I le senituri lona sefulu iva, ina ua fevaevaeaʻi lotu, faapea ma le atunuu [Amerika] e faatatau i pologa ma isi mataupu, na lagolagoina taua e le lotu Papatiso mai i Saute ma Mātū, ona e manatu o se taua o loo lagolagoina e le Atua. Na lagolagoina foʻi e le lotu Papatiso taua i le va o Amerika ma Egelani (1812), ma Mekisikō (1845), ma Sepania (1898). Na latou taumafai e faamaonia le tonu o taua ma Mekisikō ma Sepania i le faapea mai, o se mea tatau ina ia ʻmaua e i latou o mapuitigā le saʻolotoga tau tapuaʻiga, ma mafai ai ona auina atu misionare i na nuu.’ E lē faapea e fiafia le lotu Papatiso i faigātaua, ae i le tele lava o taimi, a tulaʻi mai se taua, e vave ona latou lagolagoina ma auai i na taumafaiga.”​—taʻua i le Review and Expositor​—A Baptist Theological Journal.

● “Ua mātauina e tusitala o talafaasolopito, ua leva ona avea lotu ma uunaʻiga e vatau ai tagata mai i vaega eseese o le lalolagi. O le faaupuga masani mai anamuā, ʻo loo ʻau atua ma i tatou,’ ua faaaogā e uunaʻia ai tagata i faigātaua.”​—taʻua i le The Age of Wars of Religion, 1000-1650​—An Encyclopedia of Global Warfare and Civilization.

● “E ao i taʻitaʻi lotu . . . ona tagaʻi totoʻa i māfuaaga ua latou lē taulau ai, ma faamaonia mai le moni o a latou aʻoaʻoga. . . . E moni o tapuaʻiga uma e fia maua le filemu, ae o loo fesiligia pea, po o mafai e lotu ona ausia lenā tulaga.”​taʻua i le Violence in God’s Name—​Religion in an Age of Conflict.

I le faagasologa mai o talafaasolopito, ua auina atu pea e taʻitaʻi o lotu Kerisiano (Katoliko, Orthodox, ma le Porotesano) faifeʻau e faamalosia ma faalaeiau vaegaau a so o se ʻautau, ma tatalo mo ē ua maliliu ma manunuʻa tigāina. O le auala lea ua latou lagolagoina ai nei faiga faamasaatoto, ma avatu i ai la latou faamanuia.

Atonu o loo finau mai pea nisi, e lē tuuaʻia lotu ona o taua. Ae o le fesili, Po o mafai e lotu ona autasia tagata?

[Ata i le itulau 5]

“Na faasalalau ananafi mai i le pulelaa e le faifeʻau o Dr. Charles A. Eaton, o le lotu Papatiso i Madison Avenue, o le a faaaogā le falesā ma nofoaga e tusia ai igoa o tane uma e fia auai i le vaegaau po o le fuāvaa a le malo.

“O ia o se tasi o faifeʻau i le aai o lē e lauga e lagolagoina le taua, i taeao o Aso Sā uma, ma uunaʻia alii ma tamaʻitaʻi e ō i le taua i le vave e mafai ai, e faaalia ai lo latou lagolagoina o le atunuu ma le malo. Na teuteuina le tele o falesā i fuʻa.”​—mai i le nusipepa “New York Times,” Aperila 16, 1917.